Sporost u provođenju reformi u Bosni i Hercegovini je obeshrabrujuća i za domaće i za strane investitore. Prema podacima Svjetske banke, među 183 posmatrane zemlje u lakoći poslovanja, ta država rangirana je na 116. poziciji i daleko je iznad svojih susjeda - Makedonije, Crne Gore, Srbije i Hrvatske.
Jedan od razloga tako katastrofalnog stanja za smanjenje stranih investicija je politička nestabilnost, nezainteresovanost postojećih vlasti da bilo šta promijene, različite stope poreza, ali i korupcija koja je prisutna u svim segmentima društva.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će 2010. godina po broju investicija biti gora od prethodne, tim prije što se u BiH održavaju izbori, zbog kojih će domaće političare više interesovati kampanja nego investicije koje bi bh. građanima donijele bolji životni standard.
Bosna i Hercegovina zaostaje za svojim susjedima i po broju stranih investicija sa opasnom tendencijom pogoršanja. Tako je ukupan broj investicija u 2008. godini iznosio oko milijardu eura, a godinu dana kasnije polovinu tog iznosa. Prepreke sa kojima se strani investitori susreću u Bosni i Hercegovini su takve da i oni rijetki koji ulažu se smatraju hrabrim.
Za sve je kriva politička nestabilnost i nedostatak volje bosanskohercegovačkih političara da bilo šta promijene nabolje. Zbog toga ne iznenađuje podatak da je na ljestvici Svjetske banke u lakoći poslovanja Bosna i Hercegovina posljednja od zemalja u regiji.
Ovi podaci nisu iznenađujući predstavnicima vlasti. Tako ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić priznaje da je politika u sve uplela prste, pa i u sferu investicija:
„Jedan veliki dio naših zakona ili nema entiteske suglasnosti, ili nema dovoljnog broja ruku da bi prošlo u procedurama, a ono u konačnici proizilazi kao rezultanta stvaranja povoljnog ambinjeta za investiranje u BiH.“
"BJEŽE GLAVOM BEZ OBZIRA"
Osim političke nestabilnosti, strani investitori suočavaju se sa problemima kao što su registracija poslovanja, dobivanje boravišne i radne dozvole za strane državljane, te dobivanje građevinskih dozvola. Gorući problem je korupcija koja je zahvatila cjelokupno bosanskohercegovačko društvo i zbog koje, kako kaže ekonomistica Svetlana Cenić, strani investitori bježe „glavom bez obzira“:
Svetlana Cenić„Hoće li ikad iko odgovarati za negativnu poruku i za katastrofalno loš imidž koji dobija ova država i time sakate svoj narod? Hoće li iko pričati koliko smo izgubili što nemamo autoput jer ne mogu da se dogovore kroz čiju će avliju proći koridor 5C, je li prošao kroz moju ili kroz tvoju avliju? Hoće li iko reći koiliko smo izgubili ovim stalnim kriziranjem, prepucavanjem i ostalim da onaj ko otvori novine i vidi šta se izjavljuje nije lud da dođe na takvo tržište iz kojeg opet teško može da iskorači u ostale zemlje u okruženju?“
Vijeće stranih investitora već tri godine Bijelom knjigom, stručnom publikacijom, pokušava da skrene pažnju bosanskohercegovačkoj vlasti na prioritete za poboljšanje poslovne klime. Sudeći prema tome da se pojedine preporuke ponavljaju godinama, lako je zaključiti da bh. vlasti za to uopšte nisu zainteresovane. Predstavnik Vijeća Đulio Moreno vjeruje da će, iako preporuke nisu obavezujuće, vlasti u BiH shvatiti da bez stranih ulaganja nema ekonomskog prospertiteta u zemlji:
„Nadamo se da će se trend ukupnog broja investiranja poboljšati u 2010. godini. Istovremeno, moram reći da je to izborna godina, i da će predizborna kampanja početi još u augustu. Vjerujem da nova vlada neće biti formirana ni tri mjeseca poslije izbora. Zbog toga se nadam, da će bh. vlasti učiniti sve da u prvih osam mjeseci poboljšaju poslovno okruženje.“
Postojeća politička i ekonomska slika nije smetnja samo stranim već i domaćim investitorima. Predsjednik Upravnog odbora Asocijacije poslodavaca BiH Nihad Imamović za postojeće stanje krivi vlast, za koju kaže da donosi budžete koji nisu razvojni već socijalni, te da ih zanima samo politika. Imamović napominje i da ovako slaba bh. privreda ne može da iznese glomazan birokreatski aparat, koji broji više od 100.000 ljudi:
„U BiH najbolje zvanje je u ovom trenutku političar, a posebno uža specijalnost parlamenatarc, jer odlučuju o svemu, a nikakve odgovornosti nemaju.“
ZEMLJA ČUDA
Predstavnik Vanjsko-trgovinske komore BiH Igor Gavran:
„Investitori i privednici, kako strani tako i domaći, apsolutno ne mogu biti sigurni u naš sudski i zakonodavni sistem, da će svoja potraživanja uredno naplatiti, da će ugovorne obaveze sa njihovim partnerima u BiH biti ispoštovane, ne mogu biti sigurni čak ni da će obaveze vlade biti ispoštovane, jer jedina poluga koja funkcioniše u našem sistemu od strane vlade jeste da naplati poreske obaveze privrednicima, a kada je riječ o davanju nekih prava, poticaja, mogućnosti to ide mnogo lošije.“
Ovo je dio televizijskog spota emitovanog na svjetskim TV stanicama, a koji je rađen novcem Agencije za promociju stranih investicija BiH. Osim te vrste promocije, koja je koštala nekoliko desetina hiljada eura, niko u zemlji ne zna koliko je i da li je uopšte agencija koja postoji već godinama nešto uradila da privuče strane investicije.
Koliko je agencija bitna državi pokazuje priča koja kruži u kuloarima postojećih državnih institucija da na mjesto direktora uvijek bude postavljen neko za koga nema mjesta u ministarskim foteljama. Da je to tako pokazuje primjer Harisa Bašića, koji je sa te pozicije suspendovan prije nekoliko dana, jer je protiv njega podignuta optužnica za korupciju.
Da je BiH zemlja čuda potvrđuje informacija da je Bašić 6. januara ove godine dobio rješenje kojim se od 1. aprila imenuje za šefa Odjeljenja za krajnju potrošnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao i da je na tu poziciju imenovan eksternim premještajem bez konkursa.
Jedan od razloga tako katastrofalnog stanja za smanjenje stranih investicija je politička nestabilnost, nezainteresovanost postojećih vlasti da bilo šta promijene, različite stope poreza, ali i korupcija koja je prisutna u svim segmentima društva.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da će 2010. godina po broju investicija biti gora od prethodne, tim prije što se u BiH održavaju izbori, zbog kojih će domaće političare više interesovati kampanja nego investicije koje bi bh. građanima donijele bolji životni standard.
Bosna i Hercegovina zaostaje za svojim susjedima i po broju stranih investicija sa opasnom tendencijom pogoršanja. Tako je ukupan broj investicija u 2008. godini iznosio oko milijardu eura, a godinu dana kasnije polovinu tog iznosa. Prepreke sa kojima se strani investitori susreću u Bosni i Hercegovini su takve da i oni rijetki koji ulažu se smatraju hrabrim.
Za sve je kriva politička nestabilnost i nedostatak volje bosanskohercegovačkih političara da bilo šta promijene nabolje. Zbog toga ne iznenađuje podatak da je na ljestvici Svjetske banke u lakoći poslovanja Bosna i Hercegovina posljednja od zemalja u regiji.
Jedan veliki dio naših zakona ili nema entiteske suglasnosti, ili nema dovoljnog broja ruku da bi prošlo u procedurama, a ono u konačnici proizilazi kao rezultanta stvaranja povoljnog ambinjeta za investiranje u BiH.
Ovi podaci nisu iznenađujući predstavnicima vlasti. Tako ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić priznaje da je politika u sve uplela prste, pa i u sferu investicija:
„Jedan veliki dio naših zakona ili nema entiteske suglasnosti, ili nema dovoljnog broja ruku da bi prošlo u procedurama, a ono u konačnici proizilazi kao rezultanta stvaranja povoljnog ambinjeta za investiranje u BiH.“
"BJEŽE GLAVOM BEZ OBZIRA"
Osim političke nestabilnosti, strani investitori suočavaju se sa problemima kao što su registracija poslovanja, dobivanje boravišne i radne dozvole za strane državljane, te dobivanje građevinskih dozvola. Gorući problem je korupcija koja je zahvatila cjelokupno bosanskohercegovačko društvo i zbog koje, kako kaže ekonomistica Svetlana Cenić, strani investitori bježe „glavom bez obzira“:
Vijeće stranih investitora već tri godine Bijelom knjigom, stručnom publikacijom, pokušava da skrene pažnju bosanskohercegovačkoj vlasti na prioritete za poboljšanje poslovne klime. Sudeći prema tome da se pojedine preporuke ponavljaju godinama, lako je zaključiti da bh. vlasti za to uopšte nisu zainteresovane. Predstavnik Vijeća Đulio Moreno vjeruje da će, iako preporuke nisu obavezujuće, vlasti u BiH shvatiti da bez stranih ulaganja nema ekonomskog prospertiteta u zemlji:
„Nadamo se da će se trend ukupnog broja investiranja poboljšati u 2010. godini. Istovremeno, moram reći da je to izborna godina, i da će predizborna kampanja početi još u augustu. Vjerujem da nova vlada neće biti formirana ni tri mjeseca poslije izbora. Zbog toga se nadam, da će bh. vlasti učiniti sve da u prvih osam mjeseci poboljšaju poslovno okruženje.“
Postojeća politička i ekonomska slika nije smetnja samo stranim već i domaćim investitorima. Predsjednik Upravnog odbora Asocijacije poslodavaca BiH Nihad Imamović za postojeće stanje krivi vlast, za koju kaže da donosi budžete koji nisu razvojni već socijalni, te da ih zanima samo politika. Imamović napominje i da ovako slaba bh. privreda ne može da iznese glomazan birokreatski aparat, koji broji više od 100.000 ljudi:
„U BiH najbolje zvanje je u ovom trenutku političar, a posebno uža specijalnost parlamenatarc, jer odlučuju o svemu, a nikakve odgovornosti nemaju.“
ZEMLJA ČUDA
Predstavnik Vanjsko-trgovinske komore BiH Igor Gavran:
„Investitori i privednici, kako strani tako i domaći, apsolutno ne mogu biti sigurni u naš sudski i zakonodavni sistem, da će svoja potraživanja uredno naplatiti, da će ugovorne obaveze sa njihovim partnerima u BiH biti ispoštovane, ne mogu biti sigurni čak ni da će obaveze vlade biti ispoštovane, jer jedina poluga koja funkcioniše u našem sistemu od strane vlade jeste da naplati poreske obaveze privrednicima, a kada je riječ o davanju nekih prava, poticaja, mogućnosti to ide mnogo lošije.“
Ovo je dio televizijskog spota emitovanog na svjetskim TV stanicama, a koji je rađen novcem Agencije za promociju stranih investicija BiH. Osim te vrste promocije, koja je koštala nekoliko desetina hiljada eura, niko u zemlji ne zna koliko je i da li je uopšte agencija koja postoji već godinama nešto uradila da privuče strane investicije.
Koliko je agencija bitna državi pokazuje priča koja kruži u kuloarima postojećih državnih institucija da na mjesto direktora uvijek bude postavljen neko za koga nema mjesta u ministarskim foteljama. Da je to tako pokazuje primjer Harisa Bašića, koji je sa te pozicije suspendovan prije nekoliko dana, jer je protiv njega podignuta optužnica za korupciju.
Da je BiH zemlja čuda potvrđuje informacija da je Bašić 6. januara ove godine dobio rješenje kojim se od 1. aprila imenuje za šefa Odjeljenja za krajnju potrošnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao i da je na tu poziciju imenovan eksternim premještajem bez konkursa.
