Korištenje Interneta u BiH raste iz godine u godinu. Iako ono još uvijek nije na razini nekih razvijenih država, pa ni na razini nekih zemalja iz okruženja, internetom se koristi 40 posto bh. građana. A internet kao medij postao je gotovo glavni društveni lider u svijetu, posebice u političkom smislu.
Zapadni politički lideri upravo društvene mreže poput facebooka, twitera i my spacea vide kao odličan način komunikacije sa svojim biračima.
Andrew Balas, bivši rektor Sveučilišta Norfolk iz Virginie, kaže da istraživanja u Americi pokazuju da upravo zahvaljujući facebooku Barak Obama, današnji predsjednik SAD- a, je kao manjina u Americi dobio veliku podršku birača.
„Sam interent nije namijenjen samo za usamljene tinejdžere da se zabave. On zaista utječe na sve sfere života. Utječe i na univrezitet i na ekonomski sektor i na poslove i slično. Jako je bitno da se sve aktivnosti koje su vezane za ovu oblast pokažu, istaknu ljudima kako bi se podigla njihova svijest o važnosti i utjecaju ovog medija i uopšte društvenih medija“, kaže Balas.
Zahvaljujući internet društvenim mrežama u svijetu su posljednjih nekoliko godina pokrenute brojne političke revolucije. Najbliži primjer nama jesu nedavni masovni antivladini prosvjedi u Hrvatskoj.
Prosvjedi u Hrvatskoj inicirani preko Facebooka, veljača 2011
„Dvadesetpetogodišnji Ivan Penar oficijelno se smatra organizatorom antivladinih protesta u Hrvatskoj. Organizujući grupu na facebooku pod nazivom Započnimo revoluciju u Hrvatskoj, Penar je uspio za vrlo kratko vrijeme skupiti preko 30.000 članova i, što je još važnije, uspio je prosvjednike izvesti na ulice“, podsjeća Vedada Baraković, šefica Odsjeka za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli.
Političke kampanje u zapadnim zemljama odavno su se sa gradskih bilbord plakata premjestile na društvene mreže i naišle na plodno tlo, kaže Dejan Zeljić, ugledni ekonomista sa Visoke škole poslovnog menadžmenta Primus iz Gradiške.
„Imao sam priliku prije par dana da budem u Engleskoj na lokalnim izborima. Njihova kampanja je nešto sasvim drugo. Kod njih nemate plakata, nemate reklama na televiziji, bar kad su lokalni izbori u pitanju, jer oni imaju strogo određen budžet - 400 funti na 1.000 birača. Oni su iskoristili upravo te društvene mreže u toj direktnoj komunikaciji sa biračima. Iskoristili su priliku da imaju tu komunikaciju sa svojim biračima“, kaže Zeljić.
Kampanje na javnim tribinama
Ali političarima i parlamentarcima iz BiH društvene mreže nikada nisu postale način političke komunikacije, već samo oglasna virtualna ploča, ocijenila je profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
„Mi još uvijek živimo u društvu u kojem govorimo o interentu kao trećem mediju u politici jer korisnici razmišljaju na način: ’Ako ste nam već dali dopuštenje da glasamo, dakle da biramo na izborima, ne vidimo nikakav razlog zašto nam ne date dopuštenje da putem između ostalog i društvenih mreža se jasno i glasno očitujemo i o svakoj političkoj odluci ili potezu onih za koje smo glasali, ili to namjeravamo učiniti“, naglašava Lejla Turčilo.
Koliko su bh. političari još uvijek daleko od društvenih mreža pokazala je posljednja predizborna kampanja u BiH. Dejan Zeljić kaže da se političke kampanje u našoj zemlji još uvijek vode putem javnih tribina. Zapadni političari odavno su shvatili da su takve tribine i ekonomskih i vremenski neisplative.
Profil člana Predsjedništva BiH Željka Komšića na Facebooku, 2011„To oduzima puno vremena, to oduzima puno novca, obično kandidati pokušavaju stići na što je moguće više mjesta, a sve to je potpuno izvodljivo putem diskusija putem društvenih mreža. Svaki kandidat može iznijeti svoj stav, ne samo u onom momentu dok traje određena diskusija nego je može mijenjati na osnovu nastale situacije. Također, veoma su bitni i određeni forumi, odnosno komentari. Samim time vi već radite jedno određeno ispitivanje biračkog tržišta, odnosno osjećate kako vam diše biračko tijelo, i samim time možete se polako već usmjeravati“, ocjenjuje Zeljić.
Političke građanske revolucije u BiH također su bile kratkog daha, kaže profesorica Vedada Baraković.
„Bh. revolucionari, slijedeći opći trend, s početka 2011. godine otvorili su dvije facebook grupe pod nazivom Partija rada BiH i Svi na ulice, čiji je cilj bio organizovanje antivladinih protesta. Prve proteste najavila je grupa Partija rada BiH za 28. februar u Sarajevu, ali osim medija niko se nije pojavio. Druge proteste najavila je grupa Svi na ulice za 2. marta, također u Sarajevu, sa potpunom istim efektom kao i prethodni protesti“, navodi orofesorica Baraković.
Ugledni komunikolozi smatraju da dolaskom interneta i društvenih mreža mediji više nisu sedma sila svijeta - već sila koja predvodi.
Zapadni politički lideri upravo društvene mreže poput facebooka, twitera i my spacea vide kao odličan način komunikacije sa svojim biračima.
Andrew Balas, bivši rektor Sveučilišta Norfolk iz Virginie, kaže da istraživanja u Americi pokazuju da upravo zahvaljujući facebooku Barak Obama, današnji predsjednik SAD- a, je kao manjina u Americi dobio veliku podršku birača.
„Sam interent nije namijenjen samo za usamljene tinejdžere da se zabave. On zaista utječe na sve sfere života. Utječe i na univrezitet i na ekonomski sektor i na poslove i slično. Jako je bitno da se sve aktivnosti koje su vezane za ovu oblast pokažu, istaknu ljudima kako bi se podigla njihova svijest o važnosti i utjecaju ovog medija i uopšte društvenih medija“, kaže Balas.
Zahvaljujući internet društvenim mrežama u svijetu su posljednjih nekoliko godina pokrenute brojne političke revolucije. Najbliži primjer nama jesu nedavni masovni antivladini prosvjedi u Hrvatskoj.
„Dvadesetpetogodišnji Ivan Penar oficijelno se smatra organizatorom antivladinih protesta u Hrvatskoj. Organizujući grupu na facebooku pod nazivom Započnimo revoluciju u Hrvatskoj, Penar je uspio za vrlo kratko vrijeme skupiti preko 30.000 članova i, što je još važnije, uspio je prosvjednike izvesti na ulice“, podsjeća Vedada Baraković, šefica Odsjeka za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli.
Političke kampanje u zapadnim zemljama odavno su se sa gradskih bilbord plakata premjestile na društvene mreže i naišle na plodno tlo, kaže Dejan Zeljić, ugledni ekonomista sa Visoke škole poslovnog menadžmenta Primus iz Gradiške.
„Imao sam priliku prije par dana da budem u Engleskoj na lokalnim izborima. Njihova kampanja je nešto sasvim drugo. Kod njih nemate plakata, nemate reklama na televiziji, bar kad su lokalni izbori u pitanju, jer oni imaju strogo određen budžet - 400 funti na 1.000 birača. Oni su iskoristili upravo te društvene mreže u toj direktnoj komunikaciji sa biračima. Iskoristili su priliku da imaju tu komunikaciju sa svojim biračima“, kaže Zeljić.
„Mi još uvijek živimo u društvu u kojem govorimo o interentu kao trećem mediju u politici", ocjenjuje Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Kampanje na javnim tribinama
Ali političarima i parlamentarcima iz BiH društvene mreže nikada nisu postale način političke komunikacije, već samo oglasna virtualna ploča, ocijenila je profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
„Mi još uvijek živimo u društvu u kojem govorimo o interentu kao trećem mediju u politici jer korisnici razmišljaju na način: ’Ako ste nam već dali dopuštenje da glasamo, dakle da biramo na izborima, ne vidimo nikakav razlog zašto nam ne date dopuštenje da putem između ostalog i društvenih mreža se jasno i glasno očitujemo i o svakoj političkoj odluci ili potezu onih za koje smo glasali, ili to namjeravamo učiniti“, naglašava Lejla Turčilo.
Koliko su bh. političari još uvijek daleko od društvenih mreža pokazala je posljednja predizborna kampanja u BiH. Dejan Zeljić kaže da se političke kampanje u našoj zemlji još uvijek vode putem javnih tribina. Zapadni političari odavno su shvatili da su takve tribine i ekonomskih i vremenski neisplative.
Političke građanske revolucije u BiH također su bile kratkog daha, kaže profesorica Vedada Baraković.
„Bh. revolucionari, slijedeći opći trend, s početka 2011. godine otvorili su dvije facebook grupe pod nazivom Partija rada BiH i Svi na ulice, čiji je cilj bio organizovanje antivladinih protesta. Prve proteste najavila je grupa Partija rada BiH za 28. februar u Sarajevu, ali osim medija niko se nije pojavio. Druge proteste najavila je grupa Svi na ulice za 2. marta, također u Sarajevu, sa potpunom istim efektom kao i prethodni protesti“, navodi orofesorica Baraković.
Ugledni komunikolozi smatraju da dolaskom interneta i društvenih mreža mediji više nisu sedma sila svijeta - već sila koja predvodi.
