Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ocijenio je u četvrtak u Sarajevu kako je Bosna i Hercegovina još uvijek suočena s ozbiljnim izazovima koji prijete njenom opstanku a kao glavnu prijetnju u sadašnjem trenutku indirektno je naveo postupke predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika.
"Postoji opet čovjek koji ne prihvaća BiH, postoji čovjek koji kaže da Sarajevo nije glavni grad BiH, postoji čovjek koji ima druge interese i postoji čovjek koji kaže ako se ne ostvari ono što on želi, on će izdvojiti dio BiH", kazao je Mesić koji je u četvrtak naveče govorio na svečanosti kojom je obilježena 130. godišnjica osnivanja sarajevske Prve gimnazije.
Mesića su na skupu burnim pljeskom pozdravili brojni učesnici, bivši i sadašnji učenici i profesori najuglednije sarajevske srednje škole a on je u kratkom istupu podsjetio na dane u kojima su se počele voditi borbe s ekspanzionističkim planovima Slobodana Miloševića koji je želio za veliku Srbiju prisvojiti dijelove Hrvatske i BiH.
Prema Mesićevim rječima, BiH i danas doživljava nešto slično jer se njene političke elite tek pokušavaju dogovoriti kako naći političko rješenje za funkcionalnu državu da BiH istovremeno dobije mehanizme koji će joj osigurati ulazak u evroatlanske integracije kojih sada nema.
"Dejtonski je sporazum zaustavio rat no nije uspostavio mehanizme po kojima BiH može biti kompatibilna drugim zemljama Europske unije", ustvrdio je Mesić dodajući kako ulazak u EU nema alternativu ni za jednu zemlju regije.
"Europa se mora ujediniti i Europu mora ujediniti ova generacija", kazao je Mesić izražavajući nadu kako će Evropa naći snage i pomoći BiH u sadašnjem trenutku kada već nije na vrijeme reagovala i zaustavila Miloševića početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Hrvatski predsjednik juče je doputovao u dvodnevnu oproštajnu posjetu Bosni i Hercegovini, prije nego napusti dužnost predsjednika po isteku mandata.
Još je mnogo neriješenih pitanja
U nizu susreta Mesić se prvo u četvrtak sastao sa predsjedavajućim i članom Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem i Harisom Silajdžićem, koji su zatražili podršku Hrvatske na putu BiH prema Evropskoj uniji i NATO savezu.
„Zamolili smo podršku Hrvatske u smislu da sve ono što jeste opredjeljenje BiH ka NATO savezu i punopravnom članstvu u NATO-u jednostavno se ne veže za trenutne političke procese, odnosno tzv. butmirske pregovore“, kazo je Komšić.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić kaže da je hrvatski predsjednik svojim djelovanjem slao poruku da je udružena Evropa katalizator ujedinjenja balkanskog prostora, ali i mogućnost realizovanja svih u okviru tog prostora, bez obzira na naciju, vjeru i kulturu. Na tom putu, ističe Silajdžić, prepreka su retrogadne snage koje vjeruju u projekte koji su poraženi vojno, politički i moralno.
„Sada je ovo moj komentar - a to je da se pokazalo da su ustupci tim retrogradnim snagama instrument za odgađanje priključenja ovog prostora i uključenja ovog prostora kompletnog u EU i evropeizaciju prostora.“
Za razliku od svojih domaćina koji su odnose BiH i Hrvatske ocijenili dobrim, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić u prvi plan je stavio neriješena pitanja između dvije zemlje.
On je rekao da se ti odnosi ne razvijaju u smjeru koji bi bio u interesu obje zemlje. Prema njegovim riječima, činjenica je da već više od dvije i po godine nije održana sjednica Međudržavnog vijeća, što znači da postoje određeni nesporazumi koje bi trebalo što prije razriješiti.
„Nismo riješili pitanje pitanje kada je trebalo usaglasiti stavove o gradnji pelješkog mosta, nismo riješili imovinsko-pravna pitanja, nismo riješili pitanje granica - a to sve se može popraviti uz dobru volju jedne i druge strane", rekao je Mesić nakon razgovora sa Komšićem i Silajdžićem.
"Postoji opet čovjek koji ne prihvaća BiH, postoji čovjek koji kaže da Sarajevo nije glavni grad BiH, postoji čovjek koji ima druge interese i postoji čovjek koji kaže ako se ne ostvari ono što on želi, on će izdvojiti dio BiH", kazao je Mesić koji je u četvrtak naveče govorio na svečanosti kojom je obilježena 130. godišnjica osnivanja sarajevske Prve gimnazije.
Mesića su na skupu burnim pljeskom pozdravili brojni učesnici, bivši i sadašnji učenici i profesori najuglednije sarajevske srednje škole a on je u kratkom istupu podsjetio na dane u kojima su se počele voditi borbe s ekspanzionističkim planovima Slobodana Miloševića koji je želio za veliku Srbiju prisvojiti dijelove Hrvatske i BiH.
Prema Mesićevim rječima, BiH i danas doživljava nešto slično jer se njene političke elite tek pokušavaju dogovoriti kako naći političko rješenje za funkcionalnu državu da BiH istovremeno dobije mehanizme koji će joj osigurati ulazak u evroatlanske integracije kojih sada nema.
"Dejtonski je sporazum zaustavio rat no nije uspostavio mehanizme po kojima BiH može biti kompatibilna drugim zemljama Europske unije", ustvrdio je Mesić dodajući kako ulazak u EU nema alternativu ni za jednu zemlju regije.
"Europa se mora ujediniti i Europu mora ujediniti ova generacija", kazao je Mesić izražavajući nadu kako će Evropa naći snage i pomoći BiH u sadašnjem trenutku kada već nije na vrijeme reagovala i zaustavila Miloševića početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Hrvatski predsjednik juče je doputovao u dvodnevnu oproštajnu posjetu Bosni i Hercegovini, prije nego napusti dužnost predsjednika po isteku mandata.
Još je mnogo neriješenih pitanja
U nizu susreta Mesić se prvo u četvrtak sastao sa predsjedavajućim i članom Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem i Harisom Silajdžićem, koji su zatražili podršku Hrvatske na putu BiH prema Evropskoj uniji i NATO savezu.
„Zamolili smo podršku Hrvatske u smislu da sve ono što jeste opredjeljenje BiH ka NATO savezu i punopravnom članstvu u NATO-u jednostavno se ne veže za trenutne političke procese, odnosno tzv. butmirske pregovore“, kazo je Komšić.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić kaže da je hrvatski predsjednik svojim djelovanjem slao poruku da je udružena Evropa katalizator ujedinjenja balkanskog prostora, ali i mogućnost realizovanja svih u okviru tog prostora, bez obzira na naciju, vjeru i kulturu. Na tom putu, ističe Silajdžić, prepreka su retrogadne snage koje vjeruju u projekte koji su poraženi vojno, politički i moralno.
„Sada je ovo moj komentar - a to je da se pokazalo da su ustupci tim retrogradnim snagama instrument za odgađanje priključenja ovog prostora i uključenja ovog prostora kompletnog u EU i evropeizaciju prostora.“
Za razliku od svojih domaćina koji su odnose BiH i Hrvatske ocijenili dobrim, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić u prvi plan je stavio neriješena pitanja između dvije zemlje.
On je rekao da se ti odnosi ne razvijaju u smjeru koji bi bio u interesu obje zemlje. Prema njegovim riječima, činjenica je da već više od dvije i po godine nije održana sjednica Međudržavnog vijeća, što znači da postoje određeni nesporazumi koje bi trebalo što prije razriješiti.
„Nismo riješili pitanje pitanje kada je trebalo usaglasiti stavove o gradnji pelješkog mosta, nismo riješili imovinsko-pravna pitanja, nismo riješili pitanje granica - a to sve se može popraviti uz dobru volju jedne i druge strane", rekao je Mesić nakon razgovora sa Komšićem i Silajdžićem.