Ove smo izjave snimili u telefonskoj anketi od naseljenih bosanskih Hrvata u Kordunu,u općinama Vojnić i Gvozd. Apsolutnu nezainteresiranost za skore opće izbore u BiH potvrđuje i predsjednik Zajednice udruga naseljenika Hrvatske Tomo Aračić.
„Pokušali smo mi ljudima dati sve informacije, kakvo je stanje itd, ali sam primijetio veliku dozu nezainteresiranosti. Zbog rješavanja statusa u Republici Hrvatskoj, oni zanemaruju cijelu politiku koja se odvija u BiH i više su okrenuti zbivanjima i normalizaciji
"Zbog rješavanja statusa u Hrvatskoj, oni zanemaruju cijelu politiku koja se odvija u BiH i više su okrenuti zbivanjima i normalizaciji života u Hrvatskoj. Jako puno vremena je prošlo i ljudi uopće nisu zainteresirani za povratak, to je jedan vrlo malen i zanemariv broj", potvrđuje i predsjednik Zajednice udruga naseljenika Hrvatske Tomo Aračić.
Dopredsjednik Sabora prognanih Hrvata iz Republike Srpske, profesor Berislav Andrijević, podsjeća da, od ukupno iseljenih i raseljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine, čak jedna trećina živi Hrvatskoj, više od 150.000, ali vrlo ih se mali broj registrirao za izbore.
„Negdje sam pročitao da ih je prijavljeno svega 3-4 posto, što je vrlo malo“, kaže Andrijević.
Dok je entiteta nema povratka
Za razliku od ostalih krajeva prof Andrijević tvrdi da bi se mnogi Posavljaci još uvijek vratili u Bosansku Posavinu kad bi imali uvjete.
„Ovi izbori će malo ili nikako utjecati na sudbinu Hrvata u BiH. Mi za koji mjesec slavimo neslavnu 15. godišnjicu Daytonskog sporazuma, a Bosna se nalazi još 'dublje' nego gdje se nalazila prije 15 godina. Prema tome, dok postoji Republika Srpska i Federacija, mislim da izbjegli Hrvati neće doći u priliku da se masovnije vrate na svoja ognjišta“, navodi Andrijević.
Predsjednik Sabora prognanih Hrvata Mate Gogić također procjenjuje da će na opće izbore u BiH izaći jako malo bosanskih Hrvata iz Hrvatske:
„Normalno da velik broj ljudi neće izići na izbore, ali, to će se, na žalost, uvelike odraziti na utjecaj hrvatskog puka u skupštinama općina i kotareva, u Federaciji i Republici Srpskoj“, kaže Gogić.
„Sami izbori neće puno promijeniti,oni će samo pokazati kakav je odnos snaga, i unutar hrvatskih stranaka unutar BiH i unutar same Bosne i Hercegovine, što je vrlo važno, posebno za bosanski korpus i za hrvatski. Ali, bez dogradnje Daytona, bez promjene i dogradnje Ustava, sigurno je da se položaj Hrvata u BiH neće bitno promijeniti“, kaže dr Mate Granić, politički analitičar i jedan od aktera stvaranja Daytonskog sporazuma.
Opšti izbori u BiH 3. oktobra
Opšti izbori
Trećeg oktobra 2010. građani BiH su glasali na sedmim opštim demokratkim izborima od 1990. godine
* Za izbore je bilo registrovano 3.126.599 glasača.
* Građani su mogli birati između 8.730 kandidata, od čega 11 nezavisnih, koji se nalaze na 778 kandidatskih listi i predsstavljaju 39 političke partije i 11 koalicija.
* Na nivou BiH, građani su birali tri člana Predsjedništva te 42 zastupnika za Zastupnički dom Parlamentarne Skupštine BiH.
* U Federaciji BiH, birano je 98 zastupnika za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i zastupnici za 10 kantonalnih skupština.
* U Republici Srpskoj, biran je predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
* Stranica posvećana izborima OVDJE
* Stranica Centralne izborne komisije www.izbori.ba