BiH od 2007. do 2013. godine ima pravo na pomoć EU u vrijednosti više od 650 miliona eura. Samo tokom ove godine na raspolaganju je oko 100 miliona, ali bh. vlasti još uvijek nisu postigle dogovor kako će biti potrošen novac iz takozvanih IPA fondova, pretpristupne pomoći EU, upozorio je vršilac dužnosti šefa Delegacije EU Renzo Daviddi.
Čitav proces nadgleda delagacija EU u BiH i još uvijek ništa od novca nije izgubljeno, ali sve mora biti dogovoreno sa domaćim vlastima i tu nastaje problem, kaže Daviddi:
„Postoji nekoliko nivoa problema. Prvi je spor proces ratifikacije, odnosno potpisivanja sporazuma o finansiranju između EU i BiH. Na potpis kod institucija BiH od februara mjeseca ove godine čeka šest projekata.
Drugi problem jeste faza planiranja, odnosno identifikovanja projekata koji će se finansirati. I treći problem jeste sama realizacija - jer često sami uslovi nisu ispunjeni. Npr. za neki projekat je potrebno donijeti neki zakon, a ako to nije urađeno, onda projekat ne može biti realizovan bez zakonskog okvira.“
Davidi ističe da proces ugovaranja projekata za IPA fondove ide sporo, pa zbog probijanja rokova postoji mogućnost da novac ostane nepotrošen.
Napominje da do kraja 2011. ima vremena da se ugovori realizacija fondova iz 2008. godine, ali da je postalo očigledno da za to ne postoji volja domaće vlasti:
„Postoji mehanizam koordinacije, neki kontakt punktovi na različitim nivoima, čak i u nekim resornim ministarstvima u entitetima. Dakle, na papiru postoji mehanizam, ali ishod djelovanja je loš. Naprimjer, imamo probleme vezane za projekat izgradnje koridora VC - mi ne finansiramo samo izgradnju direktno, nego način da se dođe do sredstava za izgradnju.“
Bespotrebna politizacija
Daviddi je podsjetio da je EU spremna pomoći i u finansiranju popisa stanovništva u BiH, ali da domaći političari ipak moraju napraviti zakon.
Takođe, određena sredstva usmjerena su za razvoj poljoprivrede i pomoć poljoprivrednicima koji ovih dana protestuju u BiH, ali mora postojati struktura koja bi kontrolisala i kanalisala utrošak novca, a to je opet zadaća domaće vlasti.
To ipak ne znači uspostavljnje državnog ministarstva poljoprivrede i prenos nadležnosti sa entiteta na državu, kako je u utorak ocijenio predsjednik RS Milorad Dodik, kaže Daviddi.
EU jeste odvojila novac za projekat podrške ustavnim promjenama u BiH, ali ne u tom obliku, pojašnjava Daviddi:
„Još iz okvira 2008. godine postojala su sredstva koja su u to vrijeme predviđala pomoć za ustavnu reformu. Pomoć ustavnim reformama može biti mnogo toga. Sa naše strane to može biti davanje savjeta tj. pružanje stručnih znanja - ne političkih figura već obezbjeđivanje stručnjaka koji su radili i u drugim zemljama. Mislim da je moguće i nadam se da kada saslušate mišljenja stručnjaka iz različitih oblasti, možete doći do nekog, ne konkretnog nego nekog modela promjene.“
Iako je sasavim jasno šta je u BiH sve potrebno uraditi na putu evropskih integracija, mnoga toga se koristi u političke svrhe. Tako se politizuje i koliko ljudi živi u BiH, te koliki je nacionalni dohodak, što su prva dva pitanja iz upitnika za kandidaturu zemlje za EU, kaže Daviddi.
Osim toga, sve projekte pretpristupne pomoći, koji će do 2013. biti veći od 650 miliona eura, od početka do kraja vodi delegacija EU jer BiH za to nije sposobna i neće ni biti dok ne usvoji evropske standarde za trošenje novca, kako su to uradile Slovenija i Hrvatska, poručio je v.d. šefa delegacije EU u BiH Renzo Daviddi.
Čitav proces nadgleda delagacija EU u BiH i još uvijek ništa od novca nije izgubljeno, ali sve mora biti dogovoreno sa domaćim vlastima i tu nastaje problem, kaže Daviddi:
„Postoji nekoliko nivoa problema. Prvi je spor proces ratifikacije, odnosno potpisivanja sporazuma o finansiranju između EU i BiH. Na potpis kod institucija BiH od februara mjeseca ove godine čeka šest projekata.
Drugi problem jeste faza planiranja, odnosno identifikovanja projekata koji će se finansirati. I treći problem jeste sama realizacija - jer često sami uslovi nisu ispunjeni. Npr. za neki projekat je potrebno donijeti neki zakon, a ako to nije urađeno, onda projekat ne može biti realizovan bez zakonskog okvira.“
Davidi ističe da proces ugovaranja projekata za IPA fondove ide sporo, pa zbog probijanja rokova postoji mogućnost da novac ostane nepotrošen.
Napominje da do kraja 2011. ima vremena da se ugovori realizacija fondova iz 2008. godine, ali da je postalo očigledno da za to ne postoji volja domaće vlasti:
„Postoji mehanizam koordinacije, neki kontakt punktovi na različitim nivoima, čak i u nekim resornim ministarstvima u entitetima. Dakle, na papiru postoji mehanizam, ali ishod djelovanja je loš. Naprimjer, imamo probleme vezane za projekat izgradnje koridora VC - mi ne finansiramo samo izgradnju direktno, nego način da se dođe do sredstava za izgradnju.“
Bespotrebna politizacija
Daviddi je podsjetio da je EU spremna pomoći i u finansiranju popisa stanovništva u BiH, ali da domaći političari ipak moraju napraviti zakon.
Takođe, određena sredstva usmjerena su za razvoj poljoprivrede i pomoć poljoprivrednicima koji ovih dana protestuju u BiH, ali mora postojati struktura koja bi kontrolisala i kanalisala utrošak novca, a to je opet zadaća domaće vlasti.
To ipak ne znači uspostavljnje državnog ministarstva poljoprivrede i prenos nadležnosti sa entiteta na državu, kako je u utorak ocijenio predsjednik RS Milorad Dodik, kaže Daviddi.
Sve projekte pretpristupne pomoći, koji će do 2013. biti veći od 650 miliona eura, od početka do kraja vodi delegacija EU jer BiH za to nije sposobna.
EU jeste odvojila novac za projekat podrške ustavnim promjenama u BiH, ali ne u tom obliku, pojašnjava Daviddi:
„Još iz okvira 2008. godine postojala su sredstva koja su u to vrijeme predviđala pomoć za ustavnu reformu. Pomoć ustavnim reformama može biti mnogo toga. Sa naše strane to može biti davanje savjeta tj. pružanje stručnih znanja - ne političkih figura već obezbjeđivanje stručnjaka koji su radili i u drugim zemljama. Mislim da je moguće i nadam se da kada saslušate mišljenja stručnjaka iz različitih oblasti, možete doći do nekog, ne konkretnog nego nekog modela promjene.“
Iako je sasavim jasno šta je u BiH sve potrebno uraditi na putu evropskih integracija, mnoga toga se koristi u političke svrhe. Tako se politizuje i koliko ljudi živi u BiH, te koliki je nacionalni dohodak, što su prva dva pitanja iz upitnika za kandidaturu zemlje za EU, kaže Daviddi.
Osim toga, sve projekte pretpristupne pomoći, koji će do 2013. biti veći od 650 miliona eura, od početka do kraja vodi delegacija EU jer BiH za to nije sposobna i neće ni biti dok ne usvoji evropske standarde za trošenje novca, kako su to uradile Slovenija i Hrvatska, poručio je v.d. šefa delegacije EU u BiH Renzo Daviddi.
