Šefovi diplomatija Evropske unije odgodili su donošenje odluke o sudbini vojne misije Unije – EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Zvanično objašnjenje je da nije bilo dovoljno vremena na dvodnevnom zasjedanju. Nezvanično, razgovora o BiH i snagama EUFOR-a je bilo, a dogovoreno je da se sačeka sa donošenjem odluke. Ministri EU, naime, žele da sačekaju kako će se razvijati politička situacija u BiH.
Od snaga UNPROFOR-a, čiji su vojnici došli 1992. godine, do EUFOR-a, u BiH se do danas smjenjuju vojne misije sa različitim zadacima i brojem vojnika. Krajem rata u tadašnjim snagama IFOR-a bilo ih je oko 60.000. Danas vojne snage Evropske unije imaju oko 2.500 vojnika, ali su, kažu analitičari, i dalje značajan stabilizirajući faktor u politički nesređenoj i podijeljenoj BiH.
Očekivalo se da evropski ministri donesu odluku o budućnosti EUFOR-a na dvodnevnom zasjedanju u Briselu. To se, ipak, nije desilo. BiH, će nakon što nije dobila MAP program za NATO i bijeli šengen, morati da sačeka i odluku o tome kakvo će, nakon naredne godine, biti međunarodno vojno angažovanje.
U odluci, koju su trebali razmatrati ministri vanjskih poslova EU, navodi se da bi misija EUFOR-a u BiH trebalo bi da bude okončana po isteku ovog mandata koji traje do 17. novembra 2010. godine. Mediji prenose da su stalni predstavnici država EU dogovorili zaključke prema kojima vojne snage i operacija ALTEA u ovom obliku treba da budu okončani nakon izbora naredne godine. Srećko Latal, iz Međunarodne krizne grupe:
„U situaciji ovako visokih napetosti i tenzija posebno na političkom niovu, ali isto tako i očiglednog porasta incidenata etničke prirode u BiH neophodno je da se bezbjednosni mehanizmi međunarodne zajednice, prevashodno EUFOR, još uvijek zadrže u BiH.“
RJEŠENJE NIJE U BRISELU
EUFOR, koji ima operativni mandat, trebalo bi da naslijedi znatno manja vojna misija Evropske unije sa zadatkom da savjetuje i obučava Oružane snage BiH. Uslov okončanja vojne misije je transformacija Ureda visokog predstavnika, koje, kako su poručili iz međunarodne zajednice, neće biti dok domaći političari ne ispune sve zadate uslove. Novinar iz Brisela Elvir Bucalo:
„Malo toga ministri mogu trenutno uraditi iz Brisela. Povući ALTEA-u trenutno im ne pada na pamet. Povući ALTEA-u kada se makne visoki predstavnik, to je suština plana. Povući visokog predstavnika bez ispunjenja uvjeta i ciljeva, ni to im ne pada na pamet. Dakle, sve su stvari jedna uz drugu vezane - i činjenica je da pravo rješenje, pravi odgovor ipak ne treba tražiti u Briselu već u Sarajevu.“
Vojna misija Evropske unije veoma je značajna za Bosnu i Hercegovinu, smatraju analitičari. Politička, sigurnosna i cjelokupna situacija u zemlji još uvijek je loša, smatra vojno-politički analitičar iz Banje Luke Gostimir Popović:
„I u tom slučaju potrebno je da EK i EU sa svojom integralnom bezbjednošću bude neka vrsta garancije bezbjednosti u regionu i u BiH.“
BATINA UMJESTO MRKVE
Okončanje misije EUFOR-a u BiH je odluka o kojoj se u EU već dugo govori i koja se priprema. Kada bude donesena, ona će značiti veliku prekretnicu za BiH u kojoj će država prvi put nakon Dejtona biti bez stranih vojnih snaga koje mogu reagovati ili preduzeti vojnu akciju. Zašto BiH mora čekati sve važne odluke koje se tiču budućnosti države odgovara Elvir Bucalo:
„BiH, meni to izgleda ovdje u gradu metroa kao da stojimo na metro stanici i metroi prolaze jedan za drugim, sve bolja prilika od bolje, jedna za drugom odlaze i nepovratno nestaju. Prije par trenutaka sam razgovarao sa Stjuartom Džonsom, američkim čovjekom u ovoj trojci koja je započela butmirski proces za koji on misli da nije još mrtav, i on to ponavlja istim riječima. ’Mi čekamo,’ kaže na BiH, ’čekamo je i u NATO. Čekaju vas i Evropljani očito. Ništa niste uradili na tom putu i ostajete čekati.’ A činjenica jeste, ne treba previše političke pameti, da vidimo da cijeli region putuje naprijed sem BiH.“
Vanjsko-politički komentator Mufid Memija drugačijeg je mišljenja:
„BiH nije samo na čekanju, ona je zapravo na ledu. Ali ja to vidim jedino kao jednu nedosljednost Zapada. BiH je zapravo ona koja trči za Zapadom, ispunjava sve što joj kažu Sjedinjene Države i Evropa, međutim, umjesto mrkve, ona dobiva po leđima batinu.“
U BiH je odmah nakon rata 1995. bilo angažovano 60.000 vojnika sastavu IFOR-a, a danas ih u sastavu EUFOR-a ima 2.500. Nakon isteka sadašnjeg mandata vojnih snaga EU, u BiH bi trebala da ostane mala grupa vojnika, njih oko 250, čija bi uloga bila isključivo savjetodavna.
Od snaga UNPROFOR-a, čiji su vojnici došli 1992. godine, do EUFOR-a, u BiH se do danas smjenjuju vojne misije sa različitim zadacima i brojem vojnika. Krajem rata u tadašnjim snagama IFOR-a bilo ih je oko 60.000. Danas vojne snage Evropske unije imaju oko 2.500 vojnika, ali su, kažu analitičari, i dalje značajan stabilizirajući faktor u politički nesređenoj i podijeljenoj BiH.
Očekivalo se da evropski ministri donesu odluku o budućnosti EUFOR-a na dvodnevnom zasjedanju u Briselu. To se, ipak, nije desilo. BiH, će nakon što nije dobila MAP program za NATO i bijeli šengen, morati da sačeka i odluku o tome kakvo će, nakon naredne godine, biti međunarodno vojno angažovanje.
U odluci, koju su trebali razmatrati ministri vanjskih poslova EU, navodi se da bi misija EUFOR-a u BiH trebalo bi da bude okončana po isteku ovog mandata koji traje do 17. novembra 2010. godine. Mediji prenose da su stalni predstavnici država EU dogovorili zaključke prema kojima vojne snage i operacija ALTEA u ovom obliku treba da budu okončani nakon izbora naredne godine. Srećko Latal, iz Međunarodne krizne grupe:
„U situaciji ovako visokih napetosti i tenzija posebno na političkom niovu, ali isto tako i očiglednog porasta incidenata etničke prirode u BiH neophodno je da se bezbjednosni mehanizmi međunarodne zajednice, prevashodno EUFOR, još uvijek zadrže u BiH.“
RJEŠENJE NIJE U BRISELU
„Malo toga ministri mogu trenutno uraditi iz Brisela. Povući ALTEA-u trenutno im ne pada na pamet. Povući ALTEA-u kada se makne visoki predstavnik, to je suština plana. Povući visokog predstavnika bez ispunjenja uvjeta i ciljeva, ni to im ne pada na pamet. Dakle, sve su stvari jedna uz drugu vezane - i činjenica je da pravo rješenje, pravi odgovor ipak ne treba tražiti u Briselu već u Sarajevu.“
Vojna misija Evropske unije veoma je značajna za Bosnu i Hercegovinu, smatraju analitičari. Politička, sigurnosna i cjelokupna situacija u zemlji još uvijek je loša, smatra vojno-politički analitičar iz Banje Luke Gostimir Popović:
„I u tom slučaju potrebno je da EK i EU sa svojom integralnom bezbjednošću bude neka vrsta garancije bezbjednosti u regionu i u BiH.“
BATINA UMJESTO MRKVE
„BiH, meni to izgleda ovdje u gradu metroa kao da stojimo na metro stanici i metroi prolaze jedan za drugim, sve bolja prilika od bolje, jedna za drugom odlaze i nepovratno nestaju. Prije par trenutaka sam razgovarao sa Stjuartom Džonsom, američkim čovjekom u ovoj trojci koja je započela butmirski proces za koji on misli da nije još mrtav, i on to ponavlja istim riječima. ’Mi čekamo,’ kaže na BiH, ’čekamo je i u NATO. Čekaju vas i Evropljani očito. Ništa niste uradili na tom putu i ostajete čekati.’ A činjenica jeste, ne treba previše političke pameti, da vidimo da cijeli region putuje naprijed sem BiH.“
Vanjsko-politički komentator Mufid Memija drugačijeg je mišljenja:
„BiH nije samo na čekanju, ona je zapravo na ledu. Ali ja to vidim jedino kao jednu nedosljednost Zapada. BiH je zapravo ona koja trči za Zapadom, ispunjava sve što joj kažu Sjedinjene Države i Evropa, međutim, umjesto mrkve, ona dobiva po leđima batinu.“
U BiH je odmah nakon rata 1995. bilo angažovano 60.000 vojnika sastavu IFOR-a, a danas ih u sastavu EUFOR-a ima 2.500. Nakon isteka sadašnjeg mandata vojnih snaga EU, u BiH bi trebala da ostane mala grupa vojnika, njih oko 250, čija bi uloga bila isključivo savjetodavna.