Lajčak: Političari u BiH igraju dječije igre

U razgovoru sa našim briselskim dopisnikom izvršni direktor Evropskog servisa za vanjske poslove, Miroslav Lajčak, govori o posljednjem izvještaju Evropske komisije o BiH, ali i o političkim tenzijama koje se opet podgrijavaju u zemlji, ukazujući kako je konačna odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine ne na međunarodnoj zajednici, Evropskoj uniji ili njenom specijalnom predstavniku, već na onima koju su birani da svojim glasačima, Bosancima i Hercegovcima donesu bolji život.

RSE: Gospodine Lajčak, po prvi put se susrećemo nakon što je Godišnji izvještaj Evropske komisije ugledao svjetlo dana. Godišnji izvještaj - svi se slažu i tu nema nikakve tajne – jedan je od najcrnjih za Bosnu i Hercegovinu, iako u njemu nema ocjena. No, sve u njemu opisano navodi na takav zaključak.

Lajčak: Mislim da je godišnji izvještaj jedno realistično ogledalo za svaku zemlju regiona Zapadnog Balkana. Nažalost, i za Bosnu i Hercegovinu, u smislu da konstatuje to što je očigledno: da je u prošloj godini napravljen minimalan napredak. Mi smo na početku godine jasno rekli šta očekujemo od Bosne i Hercegovine, koji su koraci koji trebaju biti preduzeti. Nažalost, to se još nije desilo. Ohrabruje me što vidim da postoje politički razgovori, da postoje procesi u Parlamentu i vjerujem da smo blizu toga da uslovi budu ispunjeni. Ja bih volio da vidim da na taj godišnji izvještaj služi kao polazna tačka da se to sve završi. Stvarno se još puno toga može uraditi.

RSE: Kada govorimo o BiH, uvijek imamo da je neki proces započeo, ali rijetko smo u situaciji da govorimo o njegovom uspješnom završetku. Dijelite li vi takav osjećaj?

Lajčak: Moram da kažem da se slažem s vama. Puno je toga započeto, nije sve završeno, barem ne tako kako je od početka planirano. Mislim da je jedan od odgovora na pitanje zašto je to tako jedna velika i lažna nada da će neko izvana završiti posao koji može da se ostvari jedino u Bosni i Hercegovini, neko traženje ili spasioca ili krivca van BiH. To, naravno, ne vodi zemlju naprijed jer su to samo izgovori. Sve što Bosna i Hercegovina mora da uradi da bi postala uspješna članica Evropske unije, mora da se uradi u Bosni i Hercegovini, i to trebaju da urade političari koji imaju podršku svojih građana. Što se tiče međunarodne zajednice i posebno nas, Evropske unije, ja mislim da smo, barem tokom posljednjih dvanaest mjeseci, jasno pokazali da imamo plan, da imamo viziju, da imamo strategiju za Bosnu i Hercegovinu. Puno se toga promijenilo – sada imamo našeg ojačanog predstavnika u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, i mi nastavljamo upravo u tom pravcu kojeg smo već nagovijestili u februaru i u martu. Znači, mi radimo svoj dio posla, a ja želim da vidim da se političari u BiH manje bave time da traže krivce za svoje propuste negdje van BiH, a više da se bave svojim poslom, da potpuno preuzmu svoju odgovornost koju su već preuzeli time što su se kandidirali na izborima i što su dobili podršku građana.

Sorensen ima snažnu podršku EU

RSE: Šta možemo očekivati od vašeg čovjeka, gospodina Sorensena?

Lajčak: Treba očekivati puno jer je on, prvo, došao sa pozitivnom agendom za Bosnu i Hercegovinu, s programom koji vodi BiH naprijed, došao je sa snažnom podrškom Evropske unije, evropskih institucija i država članica i naših partnera van Evropske unije. Mi smo u svakodnevnom kontaktu. Želimo da Sorensen bude uspješan jer njegov uspjeh je uspjeh za Bosnu i Hercegovinu. To što je glavno u njegovoj misiji je upravo Evropska unija, budućnost i perspektiva Bosne i Hercegovine. On će da vodi svoju agendu, svoj mandat da ostvari upravo na taj način, da to postane svima jasno i vidljivo.

RSE: Rekli ste ipak da je budućnost Bosne i Hercegovine u rukama njenih političara. To zvuči i krajnje logično ako pogledamo bilo koju drugu normalnu evropsku funkcionalnu zemlju. S druge strane, posljednjih dana opet smo u prilici da čujemo različite uznemirujuće tonove, izjave poput 'neodrživosti Bosne i Hercegovine' od predsjednika Republike Srpske, zatim reakcije iz vrha državnog predsjedništva, što opet sve vodi ka nekom političkom zaoštravanju i zamagljuje , čini mi se, te perspektive izlaska iz trenutne političke krize.

Lajčak: Upravo to meni sliči na dječije igre. Otprilike – gospodin Dodik nešto kaže, onda političari u Sarajevu na to reagiraju, i svi se bave tom igrom već godinama, ispuštajući iz vida da se trebaju baviti time da Bosna i Hercegovina postane uspješnija i efikasnija država. Naravno, takve izjave ne pomažu jer stvaraju jednu lošu i tešku atmosferu. Naravno da ljudi reagiraju, međutim, svi domaći političari trebali bi manje da se bave međusobnim komentarisanjem, a više da se bave pokazivanjem onog šta su oni uradili, ne što su drugi uradili ili im nisu dali da urade. Ponavljam: izabrani su na demokratskim izborima, imaju podršku svojih građana, ali imaju očekivanja i svojih građana i Evropske unije da se bave tim poslom za koji su izabrani.

RSE: Govorimo o odraslim, recimo, ozbiljnim ljudima. Čemu igra? Dostići ćemo Belgiju u broju dana bez vlade. Da li uopšte vidite razloge za takvo ponašanje bilo koje od strana?

Lajčak: Bosna i Hercegovina je ipak jedna posebna zemlja i time što je međunarodna zajednica preuzela veliku ulogu. Ta uloga je pozitivna jer je međunarodna zajednica uradila mnogo da pomogne Bosni i Hercegovini da dobije svoje državne institucije i da funkcioniše kao normalna država. S druge strane, stvorio se efekat da je uloga međunarodne zajednice ogromna, veća nego u drugim zemljama, a očekivanja od nje još veća. Ja mislim da bi bilo potrebno da svi, i u Bosni i Hercegovini i u međunarodnoj zajednici, počnu da shvataju da je budućnost zemlje u rukama njenih građana, njenih političara, a da je međunarodna zajednica tu da pomaže, a ne da radi umjesto bh. političara. Prošlo je dovoljno vremena od rata. Kad pogledamo gdje su bile Njemačka ili Japan 15-16 godina nakon rata, onda vidimo da stvarno treba da idemo naprijed. Prednost za Bosnu i Hercegovinu je upravo to što ima jasan i snažan putokaz – to je Evropska unija, to je evropska perspektiva. Znači, apsolutno je jasno koje korake treba preduzeti. Ja se na svom poslu bavim nizom država i mogu da vam kažem da bi većina njih strašno željela da ima perspektivu u članstvu u EU, a one danas nemaju tu perspektivu – zemlje poput Ukrajine, Moldove, Gruzije. Neke dolaze u Brisel i žale se da bi im bilo mnogo lakše da imaju perspektivu da bi jednog dana bile punopravne članice Evropske unije. Zato ja želim i ovaj primjer iskoristiti da pošaljem poruku da se ne dobija automatski garancija perspektive u članstvu. Velika je stvar da je Evropska unija odlučila da će Bosna i Hercegovina biti članica EU. Mi radimo svoj dio posla da bi do toga došlo, a naravno, očekujemo od naših partnera u Bosni i Hercegovini isto tako da rade, da se svi bore, prije svega za državu Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo dolazi poslije toga. Ne prije toga.