Šef delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas uručio je danas izvještaj Evropske komisije o napretku, te godišnju strategiju o proširenju EU Nikoli Špiriću, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH.
U izvještaju Evropske komisije malo je pozitivnih stvari koje je BiH postigla u proteklih godinu dana.
Prenoseći osnovne konstatacije iz izvještaja Evropske komisije, šef delegacije EK u BiH Dimitris Kurkulas kaže da je u BiH ostvaren ograničen napredak.
"Politička klima se pogoršala, a nedostatak konsenzusa o brojnim pitanjima izgradnje države i uvredljiva retorika negativno su uticali na funkcionisanje institucija, te usporile provođenje neophodnih reformi. Nisu ispunjeni uslovi iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, a nisu ostvareni ni uslovi za tranziciju Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU."
BiH mora ubrzati ključne reforme, ostvariti ustavne promjene, poručio je Dimitris Kurkulas bh. liderima. Put do EU ostvariće se samo upornim radom:
„BiH mora biti u poziciji da usvoji i implementira zakone EU, a u ovom trenutku to je više od 80.000 stranica zakona.“
U Evropskoj komisiji smatraju također da je trenutni butmirski proces događaj od velikog značaja jer bi sa njegovim uspjehom i BiH ostvarila veliki napredak ka EU.
Loše ocjene koje je Bosna i Hercegovina dobila od Evropske komisije u izvještaju o napretku ka približavanju Evropskoj uniji nisu nikakvo iznenađenje. To potvrdjuje i činjenica kako je, primjera radi, Vijeće ministara BiH u prvih šest mjeseci ove godine usvojilo devet posto od ukupno planiranih zakona. Koliko su predstavnici bosanskohercegovačke izvršne vlasti ozbiljni u namjerama da zemlju približe Evropi, govori i podatak da je i u tih devet posto zakona, najmanje onih koji su dio evropskog zakonodavstva.
Osim toga što nisu ispunili dosadašnje zadatke koje im je postavila Evropska komisija, dobili su i dodatni zadatak - ustavne promjene. Taj uslov za kandidatski status već nekoliko dana je tema razgovora predstavnika američke administracije i Evropske unije sa bosanskohercegovačkim političkim liderima. Analitičarka Svetlana Cenić kaže da se BiH potrudila da nešto ispuni, dodatnih uslova ne bi bilo:
Svetlana Cenić„Samo BiH, svi je guraju, uporno udara petama o zemlju i jednostavno koči sve to. Ja ne očekujem uopšte nikakav rezultat od ovih butmirskih, ili kojih već, šou programa zato što mislim da je to šou program nekolicine lica, a da nikakve veze nema sa realnim rezultatima jer svaki put, gle čuda, ustavne se promjene počinju pred same izbore.“
Plansko opstruiranje evropskog puta BiH
Krajem jula, a uoči godišnjih odmora, Vijeće ministara usvojilo je Akcioni plan kako bi do oktobra bili doneseni zakoni neophodni za evropske integracije. Već tada se znalo da će to, manje-više, ostati mrtvo slovo na papiru. Uprkos konstataciji novinara kako je plan preambiciozan, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić je ostao nepokolebljiv da će ga Vijeće ministara ostvariti do godišnjeg izvještaja Evropske komisije u ovom mjesecu:
„Svi moraju organizovati aktivnosti da bismo završili ono što stoji u mapi puta.“
Adis ArapovićNije samo Vijeće ministara BiH u proteklom periodu krivo zato što zakoni nisu usvajani. Podjednaku krivicu snose i bh. parlamentarci, koji su u prvih šest mjeseci ove godine od 126 planiranih zakona usvojili 29. Govori predstavnik Centra civilnih inicijativa Adis Arapović:
„Tako da ustvari možemo govoriti o planskom opstruiranju evropskog puta BiH. Ovo ćemo potkrijepiti jednom činjenicom da je državni Parlament praktično odbilo 25 zakona koje je predložilo Vijeće ministara, a isto to Vijeće ministara izabrao je državni Parlament.“
Poslanici u Parlamentu BiH ne kriju kako nisu puno toga uradili, ali za to, sudeći prema njihovim izjavama, imaju opravdanje. Predsjedavajući Ustavno-pravne komisije Šefik Džaferović kaže kako je država izgubila puno vremena zbog različitih vrsta opstrukcija i blokada:
„Ovaj proces koji je otpočeo u Butmiru ja, prije svega, vidim kao proces koji će Bosni i Hercegovini dati mehanizme, alate, odnosno institucije koje će moće bez blokada, onako kako to od nas bude zahtijevala EK, ispunjavati svoje evropske i evroatlantske obaveze.“
Tumaranje u političkim odnosima
Poslanik HDZ BiH Ivo Miro Jović kaže da je Bosna i Hercegovina imala šansu koju nije iskoristila kako bi išla u korak sa svojim susjedima u približavanju Evropskoj uniji:
“I mi smo do danas u jednome tumaranju, koje evo vidimo do čega je dovelo, pa i međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti što nije bila više angažirana.“
Na pitanje zašto nisu ništa uradili da BiH ne zaostaje u evroatlantskim integracijama, kada već priznaju da nisu zadovoljni napretkom, poslanik SNSD-a Drago Kalabić odgovara:
„Kada je to u pitanju nismo mogli realno napraviti više jer nam ti politički odnosi nisu bili naklonjeni.“
Valentin InzkoMeđunarodni predstavnici u BiH već godinama upozoravaju kako oni žele pomoći, ali da napredak zemlje prema evroatlantskim integracijama zavisi, isključivo, od domaćih političara. Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko:
„Ne može evropska zajednica, ne mogu ja da napravimo neke stvari koje treba domaći koji su odgovorni uraditi.“
Zamjenik direktora ministra vanjskih poslova Švedske Lars Vahland ističe da Bosna i Hercegovina zaostaje za svojim susjedima u približavanju evroatlantskim integracijama i da se nalazi u nekoj vrsti političkog ćorsokaka. Vahland kaže da ostatak regiona neće biti talac BiH, kada je riječ o procesu približavanja Evropskoj uniji:
„Rekao bih da je situacija ozbiljna, da smo zaista zabrinuti. Ono što je najvažnije jeste da proces približavanja Evropskoj uniji i NATO savezu treba početi. Što se tiče ustavnih promjena, morate napraviti neke početne, male korake jer morate imati sistem za donošenje odluka. To je apsolutno ključno za kretanje prema Evropskoj uniji.“
Uprkos upozorenjima međunarodnih predstavnika, čini se da bosanskohercegovački političari ili ne čuju ili ne žele da vide kako zemlju vode nepovratno u propast. Zbog toga najviše trpe građani, koji će od 1. januara naredne godine biti jedini na zapadnom Balkanu koji će sa vizama u Evropu. S druge strane, one koje su birali mogu putovati sa diplomatskim pasošima, a za svoj “rad”, primjerice, u Parlamentu za šest mjeseci naplate više od 30.000 eura.
U izvještaju Evropske komisije malo je pozitivnih stvari koje je BiH postigla u proteklih godinu dana.
Prenoseći osnovne konstatacije iz izvještaja Evropske komisije, šef delegacije EK u BiH Dimitris Kurkulas kaže da je u BiH ostvaren ograničen napredak.
"Politička klima se pogoršala, a nedostatak konsenzusa o brojnim pitanjima izgradnje države i uvredljiva retorika negativno su uticali na funkcionisanje institucija, te usporile provođenje neophodnih reformi. Nisu ispunjeni uslovi iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, a nisu ostvareni ni uslovi za tranziciju Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU."
BiH mora ubrzati ključne reforme, ostvariti ustavne promjene, poručio je Dimitris Kurkulas bh. liderima. Put do EU ostvariće se samo upornim radom:
„BiH mora biti u poziciji da usvoji i implementira zakone EU, a u ovom trenutku to je više od 80.000 stranica zakona.“
U Evropskoj komisiji smatraju također da je trenutni butmirski proces događaj od velikog značaja jer bi sa njegovim uspjehom i BiH ostvarila veliki napredak ka EU.
Političari očekivali loš izvještaj
Loše ocjene koje je Bosna i Hercegovina dobila od Evropske komisije u izvještaju o napretku ka približavanju Evropskoj uniji nisu nikakvo iznenađenje. To potvrdjuje i činjenica kako je, primjera radi, Vijeće ministara BiH u prvih šest mjeseci ove godine usvojilo devet posto od ukupno planiranih zakona. Koliko su predstavnici bosanskohercegovačke izvršne vlasti ozbiljni u namjerama da zemlju približe Evropi, govori i podatak da je i u tih devet posto zakona, najmanje onih koji su dio evropskog zakonodavstva.
Osim toga što nisu ispunili dosadašnje zadatke koje im je postavila Evropska komisija, dobili su i dodatni zadatak - ustavne promjene. Taj uslov za kandidatski status već nekoliko dana je tema razgovora predstavnika američke administracije i Evropske unije sa bosanskohercegovačkim političkim liderima. Analitičarka Svetlana Cenić kaže da se BiH potrudila da nešto ispuni, dodatnih uslova ne bi bilo:
Plansko opstruiranje evropskog puta BiH
Krajem jula, a uoči godišnjih odmora, Vijeće ministara usvojilo je Akcioni plan kako bi do oktobra bili doneseni zakoni neophodni za evropske integracije. Već tada se znalo da će to, manje-više, ostati mrtvo slovo na papiru. Uprkos konstataciji novinara kako je plan preambiciozan, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić je ostao nepokolebljiv da će ga Vijeće ministara ostvariti do godišnjeg izvještaja Evropske komisije u ovom mjesecu:
„Svi moraju organizovati aktivnosti da bismo završili ono što stoji u mapi puta.“
„Tako da ustvari možemo govoriti o planskom opstruiranju evropskog puta BiH. Ovo ćemo potkrijepiti jednom činjenicom da je državni Parlament praktično odbilo 25 zakona koje je predložilo Vijeće ministara, a isto to Vijeće ministara izabrao je državni Parlament.“
Poslanici u Parlamentu BiH ne kriju kako nisu puno toga uradili, ali za to, sudeći prema njihovim izjavama, imaju opravdanje. Predsjedavajući Ustavno-pravne komisije Šefik Džaferović kaže kako je država izgubila puno vremena zbog različitih vrsta opstrukcija i blokada:
„Ovaj proces koji je otpočeo u Butmiru ja, prije svega, vidim kao proces koji će Bosni i Hercegovini dati mehanizme, alate, odnosno institucije koje će moće bez blokada, onako kako to od nas bude zahtijevala EK, ispunjavati svoje evropske i evroatlantske obaveze.“
Tumaranje u političkim odnosima
Poslanik HDZ BiH Ivo Miro Jović kaže da je Bosna i Hercegovina imala šansu koju nije iskoristila kako bi išla u korak sa svojim susjedima u približavanju Evropskoj uniji:
“I mi smo do danas u jednome tumaranju, koje evo vidimo do čega je dovelo, pa i međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti što nije bila više angažirana.“
Na pitanje zašto nisu ništa uradili da BiH ne zaostaje u evroatlantskim integracijama, kada već priznaju da nisu zadovoljni napretkom, poslanik SNSD-a Drago Kalabić odgovara:
„Kada je to u pitanju nismo mogli realno napraviti više jer nam ti politički odnosi nisu bili naklonjeni.“
„Ne može evropska zajednica, ne mogu ja da napravimo neke stvari koje treba domaći koji su odgovorni uraditi.“
Zamjenik direktora ministra vanjskih poslova Švedske Lars Vahland ističe da Bosna i Hercegovina zaostaje za svojim susjedima u približavanju evroatlantskim integracijama i da se nalazi u nekoj vrsti političkog ćorsokaka. Vahland kaže da ostatak regiona neće biti talac BiH, kada je riječ o procesu približavanja Evropskoj uniji:
„Rekao bih da je situacija ozbiljna, da smo zaista zabrinuti. Ono što je najvažnije jeste da proces približavanja Evropskoj uniji i NATO savezu treba početi. Što se tiče ustavnih promjena, morate napraviti neke početne, male korake jer morate imati sistem za donošenje odluka. To je apsolutno ključno za kretanje prema Evropskoj uniji.“
Uprkos upozorenjima međunarodnih predstavnika, čini se da bosanskohercegovački političari ili ne čuju ili ne žele da vide kako zemlju vode nepovratno u propast. Zbog toga najviše trpe građani, koji će od 1. januara naredne godine biti jedini na zapadnom Balkanu koji će sa vizama u Evropu. S druge strane, one koje su birali mogu putovati sa diplomatskim pasošima, a za svoj “rad”, primjerice, u Parlamentu za šest mjeseci naplate više od 30.000 eura.
