Stručnjaci MMF-a izračunali su da će ukupni rashodi administracije u BiH u ovoj godini premašiti 8,5 milijardi KM. Prema ovoj računici, državni aparat u svakoj sekundi troši minimalnu mjesečnu penziju u BiH.
Tako dok građani redovno uplaćuju poreze na sve i svašta i pune državne kase, vlasti na nivou države još nema, ali ima plata onima koji mjesecima ne rade, ali ih u tehničkom mandatu svejedno troše. Kako na plate i naknade, tako i na egzotična putovanja širom svijeta.
U Centru za zastupanje građanskih interesa u Sarajevu, koji je prvi skrenuo pažnju na izvještaj MMF-a, ističu da je javna potrošnja u BiH izmakla kontroli odgovornih institicija, ali da zbog toga niko ne snosi sankcije, ali se račun ispostavlja građanima, kaže analitičar Centra Haris Kurić.
“Procjenjujemo da je potrošeno oko 37 miliona do sada, što bi bilo nekih 6,7 miliona KM na vlast koja je u tehničkom madatu. Ispada da je na budžetske korisnike, govorim o bolnicama, školama itd., od izbora potrošeno preko tri milijarde i 800 miliona KM”, navodi Kurić.
Istovremeno penzioneri u BiH gotovo gladuju, više od 50 posto stanovništva je zvanično nezaposleno i na granici siromaštva, radnici od tajkuna otimaju fabrike i štrajkuju glađu. O drskosti i nemaru vlada i vlasti u BiH koja još uvijek nije ni sasvim formirana kažu:
“Živi se na besparici. Preživljava se, a tolike se pare troše. A daje se 290 maraka. Još se daje nekakva pomoć penzionerima. Kakva pomoć?”
“Oni imaju topli obrok koliko ja penziju. 40 godina sam radila.”
“I ranije dok je bila konstituisana vlast, oni svoje plate nisu zarađivali. Jednostavno, dobijali su ih bez ikakvog rada, bez ikakvih rezultata. Isto tako i parlamentarci u Skupštini. I šta sad da se čudimo da su nastavili primati plate i onda kad formalno-pravno nisu sjeli u fotelje?”
“To je sjajno! Na budžetske korisnike? Tu se ubrajaju, je litako, i oni socijalni slučajevi i svi mogući, znači svi. To je to. Ovo će biti ustvari zemlja koju plaćaju da egzistira.”
Potrošićemo i što nemamo
Ogromna javna potrošnja problem je s kojim se BiH suočava već gotovo dvije decenije i na koji godinama ukazuju relevantne međunarodne institucije, domaće NVO i mediji. Pravo je čudo da BiH još uvijek nije doživjela finansijski slom, kaže analitičar NVO Centri civilnih inicijativa Adis Arapović.
Adis Arapović“Taj budžetski krah je izbjegnut ustvari samo jednom, najgorom mogućom odlukom, a to je kreditiranje od strane MMF-a. Domaća politička elita je u potpunosti neprilagođena, nespremna za vrijeme i mjesto u kojem se BiH nalazi. Posljedice će biti vjerovatno nemjerljive. One se već sada osjete. One se osjete u 2001. godini kada praktično četvrtinu godine mi već nemamo vlast iako javna potrošnja ne stagnira. Čak naprotiv - ona raste. Podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za statistiku govore da je u protekle dvije godine rast zaposlenosti bio samo u jednom sektoru, a to je u javnoj upravi i u obrazovanju. Dakle, tamo gdje je opet teret na državnoj kasi”, navodi Arapović.
Iako je MMF u svojim projekcijama najavio da će državna administracija pojesti više od 8,5 milijardi KM do kraja 2011. godine, jednostavna računica pokazuje da toliko ne iznose zajedno budžeti na svim nivoima vlasti u BiH.
Što znači potrošićemo i ono što nemamo, a to je jedino moguće uz nova zaduženja, smatra prof. Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Mirko Puljić.
“Pretpostavljam da je MMF uključio i ove nepovučene tranše stendbaj aranžmana, da je BiH, dakle da su entiteti povukli manje od trećine ukupnog iznosa predviđenog stendbaj aranžmanima. Povukli su manje od 800 miliona, a taj stendbaj aranžman vrijedi oko dvije milijarde i 400 miliona KM”, kaže Puljić.
Ipak, te skupe kredite treba i vraćati, a prve tranše pristižu već naredne godine, upozorava prof. Puljić.
“Mi ćemo u 2013.vratiti 781 milion, a u 2014. ćemo vratiti milijardu i zaokružimo na 100 miliona, a 2015. milijardu i 230 miliona umjesto 543 u slučaju nepovlačenja”, navodi profesor Puljić.
Prof. Puljić dodaje da BiH još uvijek nije visoko zadužena zemlja, ali problem je što se novac MMF-a i drugih međunarodnih finansijskih institucija troši na plaćanja, a ne u razvojne projekte, te što nema plana i osmišljene politike upravljanja dugom.
Tako je javna potrošnja u BiH, neodgovorno upravljanje novcem budžetskih korisnika i rastrošnost izabranih zvaničnika na vlasti zemlju dovelo na ivicu bankrota. Sve ovo je pokazatelj ko, kako i gdje vodi BiH, kaže Arapović.
“U toj konstelaciji odnosa ispostavi se ustvari da poreski sistem, ukupna fiskalna politika, pa ako hoćete cijela država služi isključivo da bi podmirila potrebe same javne uprave, odnosno političke elite. Građani BiH trebaju biti krajnje svjesni da ova država još uvijek služi samo političarima, isključivo njima. I nikome više”, zaključuje Adis Arapović.
Tako dok građani redovno uplaćuju poreze na sve i svašta i pune državne kase, vlasti na nivou države još nema, ali ima plata onima koji mjesecima ne rade, ali ih u tehničkom mandatu svejedno troše. Kako na plate i naknade, tako i na egzotična putovanja širom svijeta.
U Centru za zastupanje građanskih interesa u Sarajevu, koji je prvi skrenuo pažnju na izvještaj MMF-a, ističu da je javna potrošnja u BiH izmakla kontroli odgovornih institicija, ali da zbog toga niko ne snosi sankcije, ali se račun ispostavlja građanima, kaže analitičar Centra Haris Kurić.
"Ispada da je na budžetske korisnike, govorim o bolnicama, školama itd., od izbora potrošeno preko tri milijarde i 800 miliona KM”, navodi analitičar Centra za zastupanje građanskih interesa.
“Procjenjujemo da je potrošeno oko 37 miliona do sada, što bi bilo nekih 6,7 miliona KM na vlast koja je u tehničkom madatu. Ispada da je na budžetske korisnike, govorim o bolnicama, školama itd., od izbora potrošeno preko tri milijarde i 800 miliona KM”, navodi Kurić.
Istovremeno penzioneri u BiH gotovo gladuju, više od 50 posto stanovništva je zvanično nezaposleno i na granici siromaštva, radnici od tajkuna otimaju fabrike i štrajkuju glađu. O drskosti i nemaru vlada i vlasti u BiH koja još uvijek nije ni sasvim formirana kažu:
“Živi se na besparici. Preživljava se, a tolike se pare troše. A daje se 290 maraka. Još se daje nekakva pomoć penzionerima. Kakva pomoć?”
“Oni imaju topli obrok koliko ja penziju. 40 godina sam radila.”
“I ranije dok je bila konstituisana vlast, oni svoje plate nisu zarađivali. Jednostavno, dobijali su ih bez ikakvog rada, bez ikakvih rezultata. Isto tako i parlamentarci u Skupštini. I šta sad da se čudimo da su nastavili primati plate i onda kad formalno-pravno nisu sjeli u fotelje?”
“To je sjajno! Na budžetske korisnike? Tu se ubrajaju, je litako, i oni socijalni slučajevi i svi mogući, znači svi. To je to. Ovo će biti ustvari zemlja koju plaćaju da egzistira.”
Potrošićemo i što nemamo
Ogromna javna potrošnja problem je s kojim se BiH suočava već gotovo dvije decenije i na koji godinama ukazuju relevantne međunarodne institucije, domaće NVO i mediji. Pravo je čudo da BiH još uvijek nije doživjela finansijski slom, kaže analitičar NVO Centri civilnih inicijativa Adis Arapović.
Iako je MMF u svojim projekcijama najavio da će državna administracija pojesti više od 8,5 milijardi KM do kraja 2011. godine, jednostavna računica pokazuje da toliko ne iznose zajedno budžeti na svim nivoima vlasti u BiH.
Što znači potrošićemo i ono što nemamo, a to je jedino moguće uz nova zaduženja, smatra prof. Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Mirko Puljić.
“Pretpostavljam da je MMF uključio i ove nepovučene tranše stendbaj aranžmana, da je BiH, dakle da su entiteti povukli manje od t
Profesor Mirko Puljić kao poseban problem naglašava to što se novac MMF-a i drugih međunarodnih finansijskih institucija troši na plaćanja, a ne u razvojne projekte, te što nema plana i osmišljene politike upravljanja dugom.
Ipak, te skupe kredite treba i vraćati, a prve tranše pristižu već naredne godine, upozorava prof. Puljić.
“Mi ćemo u 2013.vratiti 781 milion, a u 2014. ćemo vratiti milijardu i zaokružimo na 100 miliona, a 2015. milijardu i 230 miliona umjesto 543 u slučaju nepovlačenja”, navodi profesor Puljić.
Prof. Puljić dodaje da BiH još uvijek nije visoko zadužena zemlja, ali problem je što se novac MMF-a i drugih međunarodnih finansijskih institucija troši na plaćanja, a ne u razvojne projekte, te što nema plana i osmišljene politike upravljanja dugom.
Tako je javna potrošnja u BiH, neodgovorno upravljanje novcem budžetskih korisnika i rastrošnost izabranih zvaničnika na vlasti zemlju dovelo na ivicu bankrota. Sve ovo je pokazatelj ko, kako i gdje vodi BiH, kaže Arapović.
“U toj konstelaciji odnosa ispostavi se ustvari da poreski sistem, ukupna fiskalna politika, pa ako hoćete cijela država služi isključivo da bi podmirila potrebe same javne uprave, odnosno političke elite. Građani BiH trebaju biti krajnje svjesni da ova država još uvijek služi samo političarima, isključivo njima. I nikome više”, zaključuje Adis Arapović.
