Trend smanjenja broja zaposlenih u BiH, zabilježen u 2010. godini, nastavljen je i u prva tri mjeseca ove godine. Od januara do aprila na zavodima za zapošljavanje prijavilo se 56.000 novih lica. Od toga 31.000 ljudi je ostala bez posla.
Brojni su razlozi za ovako loše pokazatelje, kaže direktor Agencije za rad i zapošljavanje Adnan Delić.
"To je niska stopa ekonomskog rasta, smanjen priliv direktnih stranih investicija i smanjen broj radnih mjesta. Ovaj period 2010. godine imamo najniži nivo direktnih stranih investicija. On iznosi otprilike 81 milion i 150.000 maraka. To je nešto što se odražava i na tržište rada u BiH", kaže Delić.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, nezaposlenost je 43 posto, a prema anketnoj stopi 27 posto, što znači da jedan broj ljudi koji rade, ali nisu zasnovali radni odnos, prijavljuje se na biroe za zapošljavanje kako bi na taj način ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje.
Delić kaže da je Agencija za rad i zapošljavanje pokrenula s tim u vezi izmjene zakona u socijalnoj oblasti.
"Kako bi odvajanje uslova statusa nezaposlenih lica i statusa lica koja koriste socijalna davanja po osnovi nezaposlenosti dala značajniji stimulans smanjenju nezaposlenosti, tako da bi na evidencijama nezaposlenih ostala samo lica koja aktivno traže posao", navodi Delić.
Što se tiče onih koji traže posao, podaci pokazuju da je najveći broj sa srednjom stručnom spremom. S tim u vezi pokrenuto je i nekoliko programa prekvalifikacije ili doškolovavanja kadrova kako bi ljudi lakše pronašli zaposlenje.
Takođe, visok procenat je i visokoobrazovanih kadrova, koji iznosi gotovo pet posto. To je pokazatelj da obrazovni sistem nije usklađen sa potrebama tržišta, što potvrđuje i pomoćnik federalnog ministra obrazovanja Predrag Mitrović.
"U Evropi je to jedan jedinstveni sistem. Dakle, ono što obrazovanje proizvodi, to mora naći svoje mjesto u zapošljavanju", kaže Mitrović.
Prodajni sektor najinteresantniji
Ljerka Marić, iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, napominje i na još jedan problem:
"Dobar dio naših ljudi u BiH i sad očekuje da neko njima osigura posao. I to je stvarno problematično."
Popunjavanje aplikacija za posao, foto: Midhat Poturović
Trendovi na tržištu rada se mijenjaju. Posljednjih sedam godina u BiH postoji internet portal Posao.ba koji dnevno ima oko hiljadu otvorenih pozicija.
Do sada se putem ovog portala zaposlilo više od 48.000 Bosanaca i Hercegovaca. Benjamin Kadić, menadžer ključnih kupaca portala Posao.ba, govori o najtraženijim zanimanjima:
"U principu, prodajni sektor je definitivno najinteresantniji za naše posloprimce, ali i najbrži rastući sektor koji aktivno djeluje na tržištu rada."
U posljednje vrijeme sve više inostranih kompanija putem ovog portala traži mlade, obrazovane ljude iz BiH, kaže Kadić:
"Mi smo postali kao radna snaga jako zanimljivi za nekoliko zemalja širom svijeta. Bosanci i Hercegovci su definitivno radna snaga koja nije jeftina, ali po pitanju njihove intelektualne sposobnosti, po pitanju IT-a i softver inžinjeringa jako su zanimljivi kompanijama iz inostranstva."
Agencija za rad i zapošljavanje inicirala je i potpisivanje sporazuma o zapošljavanju sa stranim zemljama kako bi omogućila angažovanje domaće radne snage u inostranstvu. Osim susjeda, jedna od njih je i Turska, kaže direktor Agencije Adnan Delić.
"U narednom periodu Agencija će morati preduzeti čitav niz aktivnosti koje se odnose na implementaciju sporazuma o socijalnom osiguranju sa Turskom, koja je jedna vrlo interesantna zemlja i zemlja za koju predviđaju da će u narednih godinu dana biti među 10 najrazvijenijih ekonomija na svijetu. I tu vidimo svoju šansu za ljude koji ne mogu da nađu posao u BiH. Tu imamo i usaglašen sporazum. Očekuje se i potpisivanje sporazuma o zapošljavanju sa Katarom. To je jedan vrlo interesantna zemlja. Vi svi dobro znate da je Katar dobio organizaciju svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine, da se oni pripremaju za velike investicijske radove oko izgradnje stadiona, bolnica i svih objekata koji prate organizovanje jedne tako velike manifestacije. Mi očekujemo i prema našim procjenama mi možemo zaposliti najmanje 20.000 ljudi u Kataru, svih profila, prije svega građevinske struke, pa medicinske itd.", navodi Delić.
Ipak, da bi se značajnije smanjio broj nezaposlenih u BiH, i država bi trebala poboljšati uslove poslovanja, dodaje Delić:
"Jačanje ekonomije BiH i dostizanje stope ekonomskog rasta iznad šest posto je nešto što je neophodno u BiH, odnosno privlačenje stranih investicija u iznosu od minimum šest posto GDP-a. Kad bismo uspjeli dostići stopu ekonomskog rasta, mi bismo u BiH stvorili realnu pretpostavku do 100.000 novih radnih mjesta, što bi značilo izuzetno mnogo za BiH i za standard ljudi koji žive u BiH."
Brojni su razlozi za ovako loše pokazatelje, kaže direktor Agencije za rad i zapošljavanje Adnan Delić.
"To je niska stopa ekonomskog rasta, smanjen priliv direktnih stranih investicija i smanjen broj radnih mjesta. Ovaj period 2010. godine imamo najniži nivo direktnih stranih investicija. On iznosi otprilike 81 milion i 150.000 maraka. To je nešto što se odražava i na tržište rada u BiH", kaže Delić.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, nezaposlenost je 43 posto, a prema anketnoj stopi 27 posto, što znači da jedan broj ljudi koji rade, ali nisu zasnovali radni odnos, prijavljuje se na biroe za zapošljavanje kako bi na taj način ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje.
Visok procenat je i nezaposlenih visokoobrazovanih kadrova, što pokazuje da obrazovni sistem nije usklađen sa potrebama tržišta, kažu u Agenciji za zapošljavanje.
Delić kaže da je Agencija za rad i zapošljavanje pokrenula s tim u vezi izmjene zakona u socijalnoj oblasti.
"Kako bi odvajanje uslova statusa nezaposlenih lica i statusa lica koja koriste socijalna davanja po osnovi nezaposlenosti dala značajniji stimulans smanjenju nezaposlenosti, tako da bi na evidencijama nezaposlenih ostala samo lica koja aktivno traže posao", navodi Delić.
Što se tiče onih koji traže posao, podaci pokazuju da je najveći broj sa srednjom stručnom spremom. S tim u vezi pokrenuto je i nekoliko programa prekvalifikacije ili doškolovavanja kadrova kako bi ljudi lakše pronašli zaposlenje.
Takođe, visok procenat je i visokoobrazovanih kadrova, koji iznosi gotovo pet posto. To je pokazatelj da obrazovni sistem nije usklađen sa potrebama tržišta, što potvrđuje i pomoćnik federalnog ministra obrazovanja Predrag Mitrović.
"U Evropi je to jedan jedinstveni sistem. Dakle, ono što obrazovanje proizvodi, to mora naći svoje mjesto u zapošljavanju", kaže Mitrović.
Prodajni sektor najinteresantniji
Ljerka Marić, iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, napominje i na još jedan problem:
"Dobar dio naših ljudi u BiH i sad očekuje da neko njima osigura posao. I to je stvarno problematično."
Do sada se putem ovog portala zaposlilo više od 48.000 Bosanaca i Hercegovaca. Benjamin Kadić, menadžer ključnih kupaca portala Posao.ba, govori o najtraženijim zanimanjima:
"U principu, prodajni sektor je definitivno najinteresantniji za naše posloprimce, ali i najbrži rastući sektor koji aktivno djeluje na tržištu rada."
U posljednje vrijeme sve više inostranih kompanija putem ovog portala traži mlade, obrazovane ljude iz BiH, kaže Kadić:
"Mi smo postali kao radna snaga jako zanimljivi za nekoliko zemalja širom svijeta. Bosanci i Hercegovci su definitivno radna snaga koja nije jeftina, ali po pitanju njihove intelektualne sposobnosti, po pitanju IT-a i softver inžinjeringa jako su zanimljivi kompanijama iz inostranstva."
"Prema našim procjenama, možemo zaposliti najmanje 20.000 ljudi u Kataru, svih profila, prije svega građevinske struke, pa medicinske itd.", navodi direktor Agencije za zapošljavanje Adnan Delić.
Agencija za rad i zapošljavanje inicirala je i potpisivanje sporazuma o zapošljavanju sa stranim zemljama kako bi omogućila angažovanje domaće radne snage u inostranstvu. Osim susjeda, jedna od njih je i Turska, kaže direktor Agencije Adnan Delić.
"U narednom periodu Agencija će morati preduzeti čitav niz aktivnosti koje se odnose na implementaciju sporazuma o socijalnom osiguranju sa Turskom, koja je jedna vrlo interesantna zemlja i zemlja za koju predviđaju da će u narednih godinu dana biti među 10 najrazvijenijih ekonomija na svijetu. I tu vidimo svoju šansu za ljude koji ne mogu da nađu posao u BiH. Tu imamo i usaglašen sporazum. Očekuje se i potpisivanje sporazuma o zapošljavanju sa Katarom. To je jedan vrlo interesantna zemlja. Vi svi dobro znate da je Katar dobio organizaciju svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine, da se oni pripremaju za velike investicijske radove oko izgradnje stadiona, bolnica i svih objekata koji prate organizovanje jedne tako velike manifestacije. Mi očekujemo i prema našim procjenama mi možemo zaposliti najmanje 20.000 ljudi u Kataru, svih profila, prije svega građevinske struke, pa medicinske itd.", navodi Delić.
Ipak, da bi se značajnije smanjio broj nezaposlenih u BiH, i država bi trebala poboljšati uslove poslovanja, dodaje Delić:
"Jačanje ekonomije BiH i dostizanje stope ekonomskog rasta iznad šest posto je nešto što je neophodno u BiH, odnosno privlačenje stranih investicija u iznosu od minimum šest posto GDP-a. Kad bismo uspjeli dostići stopu ekonomskog rasta, mi bismo u BiH stvorili realnu pretpostavku do 100.000 novih radnih mjesta, što bi značilo izuzetno mnogo za BiH i za standard ljudi koji žive u BiH."
