Gubitak banaka na kraju trećeg kvartala ove godine veći je za 13 miliona maraka u odnosu na drugi kvartal. U Centralnoj banci BiH iznose podatak da je u ukupnoj strukturo kredita učešće nekvalitetnih preko devet posto.
Adresa za ovakvo stanje, smatra ekonomista Svetlana Cenić, nisu banke, trgovci i kapitalisti, kako se to često u javnosti predstavlja, već regulator i kreator ekonomske politike.
„Na prvom mjestu je vlast ta adresa zato što donosi propise, donosi zakone, pa ih sama krši i pokazuje primjerom svojim da očigledno ne treb abiti finsnsijski disciplinovan ili poštovati ta pravila, a nadalje, zadužujući se, povlači dober dio novca iz opticaja, odnosno novca koji bi mogao biti namijenjen privredi“, navodi Cenić.
Cenićka podsjeća i na rupe u budžetu, posebno kada je riječ o prilivima u fondove, na račun čega se oni zadužuju kod banaka. Ističe da vlast prva krši finansijsku disciplinu uzrokujući time katastrofu u privredi.
Predsjednik sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista „Swot“ Aleksandar Ljuboja podsjeća da finansijski i privredni sektor funkcionišu po principu spojenih posuda.
„Zbog toga smo došli u poziciju da, usljed smanjenog obima poslovanja firmi, smanjivanja prodaje i prihoda, preduzeća imaju probleme s vraćanjem kredita“, kaže Ljuboja.
„Ali i sa smanjenjem broja zaposlenih, odnosno smanjenjem plata, analogno tome imamo problem u realnom sektoru, u privredi - preduzeća slabije rade, imaju probleme, imaju manje prihode, imaju poteškoća u povratu kredita koji su uzeli u doba kada su bili u ekspanziji. A s druge strane imamo problema i kod zapošljavanja, kod visina plata, gubitka posla, što znači da u onom domenu gdje se radi o stanovništvu dolazi do problema u povratu kredita kod fizičkih lica“, kaže Ljuboja.
Žiranti traže oduzimanje pasoša
IlustracijaU Udruženju za zaštitu žiranata BiH ne bave se procjenom da li su za nekvalitetne kredite fizičkih lica, koje upravo žiranti otplaćuju - krive vlasti, banke ili ekonomska kriza.
Oni su nedavno uputili dopis državnom ministarstvu civilnih poslova sa zahtjevom da se svim bankovnim dužnicima čije su otplate neredovne onemogući izdavanje biometrijskih pasoša.
„Došli smo do saznanja sa terena da mnogi dužnici, prevranati hoće da uzmu pasoše i da idu vani. Jeste da je to do tri mjeseca, međutim, oni u ta tri mjeseca neće biti dostupni ni sudskim organima ni bankama, tako da će sav teret preći na žirante“, navodi predsjednik udruženja Jovica Cvjetković.
Cvjetković parafrazira Zakon o putnim ispravama BiH, prema kojem bi svakoj osobi koja je dužna po bilo kom osnovu i ima rješenje o izvršenju - na zahtjev nadležnog suda, trebalo biti obustavljeno izdavanje putne isprave.
Ekonomista Svetlana Cenić smatra taj zahtjev pretjeranim. Ona podsjeća da su banke spremne na izmjene uslova kreditiranja i upućuje žirante da provjere ko taj proces blokira. Cenićkine prognoze za narednu godinu nisu optimistične.
„Sve će se više zaduživati vlast da bi opstala i da bi namirila svoje ogromne apetite. Samim tim povlačiće novac iz opticaja, odnosno povlačiće taj novac koji bi bio namijenjen nekome drugom, biće ga manje u ponudi za privredu jer će fondovi i vlast krpiti rupe, i da ne nabrajam dalje“, kaže Cenić.
Aleksandar Ljuboja iz Swota zaključuje da gubici banaka u BiH jesu zabrinjavajući, ali ne i alarmantni. Kaže da postoje indicije da se na razvijenim tržištima Zapada osjeća povećanje privrednih aktivnosti, što se može odraziti i na Bosnu i Hercegovinu.
Ima li mjesta za optimizam u situaciji gdje prognoze govore da će početkom naredne godine banke biti u gubitku od preko 100 miliona maraka zbog nekvalitetnih kredita?
Adresa za ovakvo stanje, smatra ekonomista Svetlana Cenić, nisu banke, trgovci i kapitalisti, kako se to često u javnosti predstavlja, već regulator i kreator ekonomske politike.
„Na prvom mjestu je vlast ta adresa zato što donosi propise, donosi zakone, pa ih sama krši i pokazuje primjerom svojim da očigledno ne treb abiti finsnsijski disciplinovan ili poštovati ta pravila, a nadalje, zadužujući se, povlači dober dio novca iz opticaja, odnosno novca koji bi mogao biti namijenjen pr
Ekonomistica Svetlana Cenić tvrdi kako vlast prva krši finansijsku disciplinu uzrokujući time katastrofu u privredi.
Cenićka podsjeća i na rupe u budžetu, posebno kada je riječ o prilivima u fondove, na račun čega se oni zadužuju kod banaka. Ističe da vlast prva krši finansijsku disciplinu uzrokujući time katastrofu u privredi.
Predsjednik sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista „Swot“ Aleksandar Ljuboja podsjeća da finansijski i privredni sektor funkcionišu po principu spojenih posuda.
„Zbog toga smo došli u poziciju da, usljed smanjenog obima poslovanja firmi, smanjivanja prodaje i prihoda, preduzeća imaju probleme s vraćanjem kredita“, kaže Ljuboja.
„Ali i sa smanjenjem broja zaposlenih, odnosno smanjenjem plata, analogno tome imamo problem u realnom sektoru, u privredi - preduzeća slabije rade, imaju probleme, imaju manje prihode, imaju poteškoća u povratu kredita koji su uzeli u doba kada su bili u ekspanziji. A s druge strane imamo problema i kod zapošljavanja, kod visina plata, gubitka posla, što znači da u onom domenu gdje se radi o stanovništvu dolazi do problema u povratu kredita kod fizičkih lica“, kaže Ljuboja.
Žiranti traže oduzimanje pasoša
Oni su nedavno uputili dopis državnom ministarstvu civilnih poslova sa zahtjevom da se svim bankovnim dužnicima čije su otplate neredovne onemogući izdavanje biometrijskih pasoša.
„Došli smo do saznanja sa terena da mnogi dužnici, prevranati hoće da uzmu pasoše i da idu vani. Jeste da je to do tri mjeseca, međutim, oni u ta tri mjeseca neće biti dostupni ni sudskim organima ni bankama, tako da će sav teret preći na žirante“, navodi predsjednik udruženja Jovica Cvjetković.
Cvjetković parafrazira Zakon o putnim ispravama BiH, prema kojem bi svakoj osobi koja je dužna po bilo kom osnovu i ima rješenje o izvršenju - na zahtjev nadležnog suda, trebalo biti obustavljeno izdavanje putne isprave.
Ekonomista Svetlana Cenić smatra taj zahtjev pretjeranim. Ona podsjeća da su banke spremne na izmjene uslova kreditiranja i upućuje žirante da provjere ko taj proces blokira. Cenićkine prognoze za narednu godinu nisu optimistične.
„Sve će se više zaduživati vlast da bi opstala i da bi namirila svoje ogromne apetite. Samim tim povlačiće novac iz opticaja, odnosno povlačiće taj novac koji bi bio namijenjen nekome drugom, biće ga manje u ponudi za privredu jer će fondovi i vlast krpiti rupe, i da ne nabrajam dalje“, kaže Cenić.
Aleksandar Ljuboja iz Swota zaključuje da gubici banaka u BiH jesu zabrinjavajući, ali ne i alarmantni. Kaže da postoje indicije da se na razvijenim tržištima Zapada osjeća povećanje privrednih aktivnosti, što se može odraziti i na Bosnu i Hercegovinu.
Ima li mjesta za optimizam u situaciji gdje prognoze govore da će početkom naredne godine banke biti u gubitku od preko 100 miliona maraka zbog nekvalitetnih kredita?
