Kontroverze u pogledu razvoja bh. države, te posebice njenog ustavnog statusa u posljednjih stotinu godina čini se nikada nisu bile izraženije nego u postdejtonskom razdoblju, slažu se pravni znanstvenici i povijesničari BiH okupljeni na znanstvenom skupu u Tuzli.
Iako su danas ljudska prava zaštićena i zagarantirana svim mogućim međunarodnim konvencijama, današnji ustav BiH krši i ona osnovna.
Primjerice, jedna od kontroverzi postdejtonskog ustava je i ta što ne poznaje građanina BiH, već ga tretira kao Bošnjaka, Srbina i Hrvata, navodi dr. Omer Ibrahimagić, profesor na Univerzitetu u Sarajevu.
„BiH ne može funkcionirati na ovome principu etnički zastupljenih stranaka kaošto je to sada. A na ovim listama koje će biti multiteničke, onda će se pojaviti upravo ono zbog čega se ljudi i svrstavaju u stranke, a to su ideološka pitanja. Narodne stranke imaju jednu ideologiju, socijaldemokrati imaju drugu ideologiju, politički centar treću ideologiju, ali sve tri su ideologije na platformi cjelovite BiH“, kaže Ibrahimagić.
Dejtonski ustavno-pravni poredak je, uz sve ovo, i protiv tradicionalnih vrijednosti jer ova zemlja je oduvijek bila multikultiralna i multietična. Danas, iako to u svojoj biti jeste, pravno joj se to osporava.
Dr. Kasim Trnka, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pita kako da se dejtonskim ustavom došlo do rješenja koja negiraju takvu BiH.
„Nedovršenost mirovnog projekta pokazuje se i kroz nepostojanje odgovora za Distrikt Brčko, kroz otvoreno pitanje pozicije Mostara, otvoreno pitanje pozicije grada Sarajeva. Rješenja u izbornom sistemu koja su nametnuta Dejtonskim sporazumom pokazuju koliko taj izborni sistem nije konzekventno izveden iz demokratskih standarda u izbornom sistemu“, ocjenjuje Trnka.
Prepisati austro-ugarske principe
Tijekom znanstvenog skupa u Tuzli zapaženo predavanje imao je dr. Josip Vrbošić, s osječkog sveučilišta i bivši veleposlanik Hrvatske u BiH. Upoređujući ustavno uređenje BiH nekad i sad, kaže da su početkom 20. stoljeća glavne ustavne odrednice bile bosanska tradicija, multietičnost, ali i zdrava pamet. Kao takvi, ljudi su donosili zajedničke odluke kako bi život na ovim prostorima bio što lakši i ljepši.
„Ustavna organizacija BiH od 1910. bazirala se na tome da njena unutarnja struktura bude koherentna - koherentna u smislu dva principa ili na jedno načelo prirodno socio-ekonomska i komunikacijska povezanosti. A s druge strane, unutar te povezanosti jedna sigurnost svakog subjekta u smislu vjerskog, etičnog, ne samo subjekta građanskog, ne samo subjekta nacionalnog nego i jednog i drugog“, smatra Vrbošić.
Zato bi ove principe Austro-Ugarske ponovno samo trebalo prepisati u novi ustav i podsjetiti na vremena kada se na ovim prostorima najbolje živjelo. Današnjem Ustavu BiH, smatra Vrbošić, nužne su hitne izmjene.
„BiH ne može zaista funkcionirati ako nema elementarnog zadovoljstva kod svih subjekata koji čine ovo društvo. Ovo društvo čine građani, ali, bogme, čine i nacije“, ocjenjuje Vrbošić.
Na znanstveni skup u Tuzli, na kojem su ugledni znanstvenici predstavili i neka svoja rješenja za današnje ustrojstvo BiH, nije došao niti jedan političar aktualne vlasti, što dovoljno govori, kaže profesor dr. Esad Zgodić, sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koliko je današnja politika ujedno i indolentna prema mudrosti i znanju.
„U tom smislu se i ne može očekivati da naša pseudopolitička elita, namjerno govorim o kvazi eliti, uopće pokazuje neku imaginaciju, neki sluh, neki refleks da nešto čuje. To našu politiku uopće ne zanima. Oni su, kao što je poznato, preokupirani drugim stvarima – foteljama, pozicijama u vlasti“, naglašava Zgodić.
Neka od svojih pravnih rješenja, koja na vrlo jednostavan način garantiraju jednakopravnost svih građana BiH, ovi znanstvenici predstavili su i međunarodnoj zajednici. Smatraju da je potrebno za početak potrebno mijenjati Izborni zakon.
Ovakav način sadašnjeg ustrojstva BiH garantira jedino etnički podijeljenu BiH, što će međunarodnu zajednicu u ovoj zemlji ostaviti još dugi niz godina.
Iako su danas ljudska prava zaštićena i zagarantirana svim mogućim međunarodnim konvencijama, današnji ustav BiH krši i ona osnovna.
Primjerice, jedna od kontroverzi postdejtonskog ustava je i ta što ne poznaje građanina BiH, već ga tretira kao Bošnjaka, Srbina i Hrvata, navodi dr. Omer Ibrahimagić, profesor na Univerzitetu u Sarajevu.
„BiH ne može funkcionirati na ovome principu etnički zastupljenih stranaka kao
BiH, naglašava profesor Omer Ibrahimagić, ne može funkcionirati na ovome principu etnički zastupljenih stranaka kao što je to sada.
Dejtonski ustavno-pravni poredak je, uz sve ovo, i protiv tradicionalnih vrijednosti jer ova zemlja je oduvijek bila multikultiralna i multietična. Danas, iako to u svojoj biti jeste, pravno joj se to osporava.
Dr. Kasim Trnka, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pita kako da se dejtonskim ustavom došlo do rješenja koja negiraju takvu BiH.
„Nedovršenost mirovnog projekta pokazuje se i kroz nepostojanje odgovora za Distrikt Brčko, kroz otvoreno pitanje pozicije Mostara, otvoreno pitanje pozicije grada Sarajeva. Rješenja u izbornom sistemu koja su nametnuta Dejtonskim sporazumom pokazuju koliko taj izborni sistem nije konzekventno izveden iz demokratskih standarda u izbornom sistemu“, ocjenjuje Trnka.
Prepisati austro-ugarske principe
Tijekom znanstvenog skupa u Tuzli zapaženo predavanje imao je dr. Josip Vrbošić, s osječkog sveučilišta i bivši veleposlanik Hrvatske u BiH. Upoređujući ustavno uređenje BiH nekad i sad, kaže da su početkom 20. stoljeća glavne ustavne odrednice bile bosanska tradicija, multietičnost, ali i zdrava pamet. Kao takvi, ljudi su donosili zajedničke odluke kako bi život na ovim prostorima bio što lakši i ljepši.
„Ustavna organizacija BiH od 1910. bazirala se na tome da njena unutarnja struktura bude koherentna - koherentna u smislu dva principa ili na jedno načelo prirodno socio-ekonomska i komunikacijska povezanosti. A s druge strane, unutar te povezanosti jedna sigurnost svakog subjekta u smislu vjerskog, etičnog, ne samo subjekta građanskog, ne samo subjekta nacionalnog nego i jednog i drugog“, smatra Vrbošić.
Kvazi politička elita u BiH, tvrdi profesor Easd Zgodić, preokupirana je foteljama, pozicijama u vlasti.
Zato bi ove principe Austro-Ugarske ponovno samo trebalo prepisati u novi ustav i podsjetiti na vremena kada se na ovim prostorima najbolje živjelo. Današnjem Ustavu BiH, smatra Vrbošić, nužne su hitne izmjene.
„BiH ne može zaista funkcionirati ako nema elementarnog zadovoljstva kod svih subjekata koji čine ovo društvo. Ovo društvo čine građani, ali, bogme, čine i nacije“, ocjenjuje Vrbošić.
Na znanstveni skup u Tuzli, na kojem su ugledni znanstvenici predstavili i neka svoja rješenja za današnje ustrojstvo BiH, nije došao niti jedan političar aktualne vlasti, što dovoljno govori, kaže profesor dr. Esad Zgodić, sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koliko je današnja politika ujedno i indolentna prema mudrosti i znanju.
„U tom smislu se i ne može očekivati da naša pseudopolitička elita, namjerno govorim o kvazi eliti, uopće pokazuje neku imaginaciju, neki sluh, neki refleks da nešto čuje. To našu politiku uopće ne zanima. Oni su, kao što je poznato, preokupirani drugim stvarima – foteljama, pozicijama u vlasti“, naglašava Zgodić.
Neka od svojih pravnih rješenja, koja na vrlo jednostavan način garantiraju jednakopravnost svih građana BiH, ovi znanstvenici predstavili su i međunarodnoj zajednici. Smatraju da je potrebno za početak potrebno mijenjati Izborni zakon.
Ovakav način sadašnjeg ustrojstva BiH garantira jedino etnički podijeljenu BiH, što će međunarodnu zajednicu u ovoj zemlji ostaviti još dugi niz godina.
