Postojeći Ustav Bosne i Hercegovine ne dozvoljava razvoj demokratije u toj zemlji, tim prije što su njime, u jednom dijelu, zagarantovana prava isključivo pripadnicima tri konstitutivna naroda - Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Jevreje, Rome i druge manjine Ustav ne poznaje kao kategoriju.
Zbog toga se sa pravom može reći kako nedemokratije u BiH ima napretek, a stanovnici u toj državi je prepoznaju i u svakodnevnom životu. Primjerice, više se niko ne iznenađuje činjenicom što prilikom zaposlenja u bilo kojoj opštinskoj, entitetskoj ili državnoj instituciji mjerilo nije školska sprema, već isključivo kojem od tri naroda kandidat pripada.
Teško da se u Bosni i Hercegovini može govoriti o demokratiji ako se u obzir uzme činjenica da postojeći Ustav prepoznaje samo tri konstitutivna naroda - Bošnjake, Hrvate i Srbe. Kategorija ostalih nije definisana, odnosno ne zna se ni ko pripada tim narodima, koja su im prava i obaveze. To je bio razlog zbog kojeg su pripadnici jevrejskog i romskog naroda u BiH podigli tužbu pred Međunarodnim sudom pravde u Strazburu protiv BiH zbog diskriminacije. To je prvi put da pripadnici nacionalnih manjina tuže državu, kaže član Vijeća Roma u BiH Dervo Sejdić.
"Pripadnici nacionalnih manjina nemaju pravo da se kandiduju npr. na predsjedničku poziciju države BiH ili u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. To su, znači, mjesta rezervisana samo za pripadnike tri konstitutivna naroda," kaže Sejdić.
Uprkos tome kako na području Bosne i Hercegovine živi nešto više od 1.000 Jevreja, što je u odnosu na konstitutivne narode možda premalo, činjenica je da oni ne mogu biti izabrani niti na jednu dužnost udržavi zbog sadašnjeg Izbornog zakona koji tu kategoriju ne prepoznaje. To je diskriminirajuće za jevrejsku zajednicu i nije primjer demokratije, kaže predsjednik Jevrejske opštine u Sarajevu Boris Kožemjakin.
"Činjenica je da demokratija u BiH ne postoji, odnosno da ne postoji njena aktivna, afirmativna, demokratska uloga u našem Ustavu i u našem izbornom sistemu i u društvu uopšte, to je evidentna činjenica,“ smatra Kožemjakin.
Miodrag ŽivanovićNisu samo manjinski narodi u BiH u diskriminirajućem položaju prema postojećem Ustavu. Čak ni konstitutivni narodi nisu jednako konstitutivni na cijeloj teritoriji zemlje, još ako su izbjeglice ili povratnici, tek su onda njihova prava upitna. Pored toga, samo se Bošnjaci i Hrvati sa područja Federacije BiH mogu kandidovati i biti izabrani za člana Predsjedništva BiH, odnosno iz Republike Srpske isključivo Srbi. Na taj način, ističe profesor banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović, demokratija u BiH postoji samo u formalnom smislu, ali ne i u stvarnom životu.
"Stvarni život se odvija u okviru tri jednopartijska sistema, što će reći svaki narod u BiH ima svoj jednopartijski sistem. Prema tome, to samo po sebi proizvodi totalitarne odnose u svakom od tih etničkih korpusa. Dokle god je to tako, mi ovdje ne možemo govoriti o demokratiji,“ rekao je Živanović.
Često se u krugovima bliskim postojećoj strukturi vlasti, ali i vjerskim zajednicama, može čuti kako je demokratija u Bosnu i Hercegovinu došla devedesetih godina prošlog vijeka uvođenjem višepartijskog sistema. Članica Odbora direktora Transparency Internationala u BiH Svetlana Cenić ne slaže se sa takvom ocjenom. Prema njenom mišljenju, takva demokratija je ljude svrstala u tri etničke skupine i dovela ih na rub egzistencije.
"Šta znači onome ko je obespravljen da li je višepratijski sistem? Znači da ga je više partija obespravilo, ili ga ostavilo gladnim. Čak većina ljudi u BiH, je mislim pola stanovništva, i ne zna koja su im prava," smatra Cenić.
Nedemokratija
Analitičar Slavo Kukić kaže kako politička demokratija podrazumijeva postojanje političkog društva, ali da u Bosni i Hercegovini takvog društva nema, niti ima temeljnih pretpostavki političke demokratije.
"U BiH temeljna pretpostavka grupiranja, opredjeljivanja su krva zrnca, a ne politički program. Temeljem toga, BiH nema temeljne pretpostavke za postojanje političke demokracije, a samim tim jedvojbeno govoriti i o političkoj demokraciji uopće kao pojmu,“ tvrdi Kukić.
Član Igmanske inicijative Vehid Šehić u prvi plan nedemokratičnosti bosanskohercegovačkog društva stavlja odnos prema građanima, koji se, da bi ostvarili pravo na školovanje, posao i sl., moraju deklarisati kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda:
"Kada ljudskim bićima izbrišete njihov identitet, a on je izbrisan i Ustavom ali i ponašanjem političkih stranaka, onda mi ne možemo govoriti da u BiH postoje građani jer ne postoji građanski suverenitet - postoji samo nacionalni suverenitet. I mi, nažalost, još uvijek živimo u takvoj državi. Nadam se da će sazrijeti svijest da se moramo vratiti svi u prvom redu svom prirodnom identitetu, a to je da smo ljudska bića,“ rekao je Šehić.
Nedemokratije u Bosni i Hercegovini ima gotovo na svakom koraku i u svakodnevnom životu njenih stanovnika. Više se niko ne iznenađuje činjenicom što prilikom zaposlenja u bilo kojoj opštinskoj, entitetskoj ili državnoj instituciji mjerilo nije školska sprema, već isključivo kojem od tri naroda kandidat pripada.
Zbog toga većina njih, prije nego što preda dokumentaciju, prvo pita da li se traži Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Sa takvim načinom razmišljanja teško da će demokratija ikada zaživjeti u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga se sa pravom može reći kako nedemokratije u BiH ima napretek, a stanovnici u toj državi je prepoznaju i u svakodnevnom životu. Primjerice, više se niko ne iznenađuje činjenicom što prilikom zaposlenja u bilo kojoj opštinskoj, entitetskoj ili državnoj instituciji mjerilo nije školska sprema, već isključivo kojem od tri naroda kandidat pripada.
Teško da se u Bosni i Hercegovini može govoriti o demokratiji ako se u obzir uzme činjenica da postojeći Ustav prepoznaje samo tri konstitutivna naroda - Bošnjake, Hrvate i Srbe. Kategorija ostalih nije definisana, odnosno ne zna se ni ko pripada tim narodima, koja su im prava i obaveze. To je bio razlog zbog kojeg su pripadnici jevrejskog i romskog naroda u BiH podigli tužbu pred Međunarodnim sudom pravde u Strazburu protiv BiH zbog diskriminacije. To je prvi put da pripadnici nacionalnih manjina tuže državu, kaže član Vijeća Roma u BiH Dervo Sejdić.
"Pripadnici nacionalnih manjina nemaju pravo da se kandiduju npr. na predsjedničku poziciju države BiH ili u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. To su, znači, mjesta rezervisana samo za pripadnike tri konstitutivna naroda," kaže Sejdić.
Uprkos tome kako na području Bosne i Hercegovine živi nešto više od 1.000 Jevreja, što je u odnosu na konstitutivne narode možda premalo, činjenica je da oni ne mogu biti izabrani niti na jednu dužnost u
Činjenica je da demokratija u BiH ne postoji, odnosno da ne postoji njena aktivna, afirmativna, demokratska uloga
"Činjenica je da demokratija u BiH ne postoji, odnosno da ne postoji njena aktivna, afirmativna, demokratska uloga u našem Ustavu i u našem izbornom sistemu i u društvu uopšte, to je evidentna činjenica,“ smatra Kožemjakin.
"Stvarni život se odvija u okviru tri jednopartijska sistema, što će reći svaki narod u BiH ima svoj jednopartijski sistem. Prema tome, to samo po sebi proizvodi totalitarne odnose u svakom od tih etničkih korpusa. Dokle god je to tako, mi ovdje ne možemo govoriti o demokratiji,“ rekao je Živanović.
Često se u krugovima bliskim postojećoj strukturi vlasti, ali i vjerskim zajednicama, može čuti kako je demokratija u Bosnu i Hercegovinu došla devedesetih godina prošlog vijeka uvođenjem višepartijskog sistema. Članica Odbora direktora Transparency Internationala u BiH Svetlana Cenić ne slaže se sa takvom ocjenom. Prema njenom mišljenju, takva demokratija je ljude svrstala u tri etničke skupine i dovela ih na rub egzistencije.
"Šta znači onome ko je obespravljen da li je višepratijski sistem? Znači da ga je više partija obespravilo, ili ga ostavilo gladnim. Čak većina ljudi u BiH, je mislim pola stanovništva, i ne zna koja su im prava," smatra Cenić.
Nedemokratija
Analitičar Slavo Kukić kaže kako politička demokratija podrazumijeva postojanje političkog društva, ali da u Bosni i Hercegovini takvog društva nema, niti ima temeljnih pretpostavki političke demokratije.
"U BiH temeljna pretpostavka grupiranja, opredjeljivanja su krva zrnca, a ne politički program. Temeljem toga, BiH nema temeljne pretpostavke za postojanje političke demokracije, a samim tim je
Član Igmanske inicijative Vehid Šehić u prvi plan nedemokratičnosti bosanskohercegovačkog društva stavlja odnos prema građanima, koji se, da bi ostvarili pravo na školovanje, posao i sl., moraju deklarisati kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda:
"Kada ljudskim bićima izbrišete njihov identitet, a on je izbrisan i Ustavom ali i ponašanjem političkih stranaka, onda mi ne možemo govoriti da u BiH postoje građani jer ne postoji građanski suverenitet - postoji samo nacionalni suverenitet. I mi, nažalost, još uvijek živimo u takvoj državi. Nadam se da će sazrijeti svijest da se moramo vratiti svi u prvom redu svom prirodnom identitetu, a to je da smo ljudska bića,“ rekao je Šehić.
Nedemokratije u Bosni i Hercegovini ima gotovo na svakom koraku i u svakodnevnom životu njenih stanovnika. Više se niko ne iznenađuje činjenicom što prilikom zaposlenja u bilo kojoj opštinskoj, entitetskoj ili državnoj instituciji mjerilo nije školska sprema, već isključivo kojem od tri naroda kandidat pripada.
Zbog toga većina njih, prije nego što preda dokumentaciju, prvo pita da li se traži Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Sa takvim načinom razmišljanja teško da će demokratija ikada zaživjeti u Bosni i Hercegovini.
