Milionski gubici zbog kašnjenja u gradnji autoputa

Kašnjenja, namještanje tendera, afere oko odabira kompanija za izvođenje radova, samo su neki od problema koji prate izgradnju autocesta u BiH. No, najveći među problemima je uplitanje različitih političkih interesa.

Od predviđenih 336, Bosna i Hercegovina je do sada izgradila oko 40 kilometara autoputa na koridoru 5c. Ovaj najveći i najvažniji projekat saobraćajne infrastrukture od samog je početka, odnosno 2004. godine, nailazio na prepreke, najčešće one političke prirode, jer su stručnjaci iz svih oblasti vrlo brzo obavili svoj dio posla.

Upravo zbog politike ugroženi su rokovi i termini, tvrdi bivši ministra prometa i komunikacija BiH Božo Ljubić, koji je danas član parlamentarne komisije za saobraćaj i veze.

„Ko će odgovarati za kašnjenje projekta ako se ne pristupi izgradnji ovoga koridora na temelju pripremljene dokumentacije i plaćene? Ko će odgovarati za poskupljenje projekta, koje neminovno nastaje izmještanjem trase? Ko će platiti za troškove eksploatacije? Ko će odgovarati za sredstva koja su već plaćena za glavni projekat?“, pita Ljubić.

Još jedan član parlamentarne komisije - Šemsudin Mehmedović vjeruje da gradnju autoputa kroz BiH konstantno prate različite opstrukcije.

„Počev od općinskih administracija, kantonalnih, entitetskih, do državnih - ako ima neko od državnih institucija da vrši opstrukciju, koje su možda najmanje nadležne u svemu ovome - da ih identificiramo i da kažemo: ’Ti su krivi zbog toga što nemamo intenzivniju gradnju autoputa na koridoru 5c.’“, kaže Mehmedović.

Na dijelu koridora 5c koji prolazi kroz BiH do sada je završena samo jedna dionica od 37 kilometara od Kaknja do Jošanice. Trenutno su u izgradnji dvije dionice: Kakanj - Drivuša u dužini od 16 kilometara, i Jošanica - Vlakovo u dužini od osam kilometara. Takođe, osigurana su kreditna sredstva za gradnju još tri dionice čija je dužina oko 50 kilometara.

„Konkretna realizacija same izgradnje definirana je također ugovorima sa EBRD-om i EIB-om i u nadležnosti je federalnih institucija izvršne vlasti, odnosno po osnivanju javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH, koja je investitor projektnih dionica“, navodi ministar prometa i komunikacija BiH Rudo Vidović.

Zatezne kamate 2,9 miliona eura

Što se tiče finansiranja gradnje autoputa na koridoru 5c kroz Federaciju BiH, zahvaljujući kreditnim aranžmanima, operativno je skoro 500 miliona eura. Operativna su i sredstva za sarajevsku obilaznicu, a za dio puta kroz RS zatraženo je sklapanje javno-privatnog partnerstva.

Iako postoji novac, ne gradi se dovoljno brzo, a BiH zbog svega mora da plaća penale, upozorava ministar finansija Dragan Vrankić.

„Ukupno smo dosad na koridoru osigurali sredstava 383 miliona eura. Dosad je potrošeno 79 miliona eura. Procenat neiskorištenosti je 21,1 posto. Platili smo zateznih kamata do 1. 9. 2011. dva miliona i 900 tisuća eura. Od toga na zaobilaznici Sarajevo 924 tisuće, a na koridoru mimo ove obilaznice dvije milijarde i 12 miliona“, kaže Vrankić.

Najveći problem sada predstavlja gradnja sarajevske obilaznice. Pored niza afera i problema vezanih za projektne studije, izgradnja obilaznice oko Sarajeva prema Mostaru trebala je početi 2007. godine.

Slovenska kompanije SCT, koja je izabrana za izvođača radova, otišla je u stečaj. Za milionske gubitke iz budžeta još uvijek niko nije odgovarao.

„Ja sam bio u Parlamentu Federacije kada smo davali saglasnost na zaduživanje oko zaobilaznice oko Sarajeva. Ovo je najbolji primjer kako se ne treba raditi. Ja nisam u Parlamentu Federacije šestu godinu, a evo i danas govorimo o zaobilaznici oko Sarajeva“, navodi član parlamentarne komisije za saobraćaj i veze Šemsudin Mehmedović.

Takođe, u lokalnim zajednicama misle da se prilikom izrade idejnog plana malo kontaktiralo sa njima. Načelnik opštine Žepče Mato Zovko, jedne od lokalnih sredina kroz koje će ići autoput, tvrdi da se idejni plan koji se tiče tog dijela puta prije nekoliko mjeseci ponovo promijenio, tako da sada ne odgovara građanima Žepča.

„Imam osjećaj da taj ko predlaže ili nije bio nikad ili nije prolazio. Nećete vjerovati da ta trasa je predložena kroz pola Žepča“, tvrdi Mato Zovko.

Dugo se riješavao i problem pravca kroz koji koridor ide kroz Hercegovinu, a još uvijek je nejasno šta će biti sa imovinsko-pravnim odnosima na tom području.

„Ako se vratimo unatrag, sada znamo, a struka je znala i uvijek, da trasa ne ulazi u povijesnu jezgru Blagaja, niti je ikada ulazila, a danima se o tome pisalo i rušena je osnova trase iz idejnog projekta. Ne uništava se bitno poljoprivredno zemljište na prostoru Blagaja - i to se znalo i onda, ali je to bio neki element kojim se rušila ta trasa“, navodi Boro Puljić iz kompanije EKOPLAN.