Pazi, ženska baština

Piše: Masha Durkalić

Umjetnička galerija BiH, Historijski muzej BiH i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH započele su rad na zajedničkoj inicijativi "Sarajevo History Book – Guidelines for Women Heritage" koja ima za cilj da skrene pažnju na historijsko naslijeđe BiH kojem su doprinijele žene. Inicijativa je nastala kao rezultat intenzivirane suradnje ovih kulturnih institucija, a potekla je od direktorice Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Šejle Šehabović.

"Razvijale smo ideju koja je vrlo jednostavna: pitale smo se kako naši muzeji mogu 'izaći iz svoje kože' - to jest, proširiti znanje u fizičkom prostoru grada, kako bi djevojčice koje danas hodaju Sarajevom znale da nisu 'repe bez korijena'", pojašnjava Šehabović.

Elma Hodžić, kustosica Historijskog muzeja BiH, dodaje: "Šejlino pitanje 'Kome pripada grad i zašto?' nam je pomoglo da razmislimo o mogućnostima izlaska muzejskih kolekcija i priča iz svog konvencionalnog, često elitnog prostora. Zbog toga smo se odlučili da resursima baštinskih institucija i alatima umjetničke produkcije svim građanima i građankama Sarajeva postavimo isto pitanje, i da im ponudimo neke nove priče i akterke, a to su žene iz naših kolekcija".

Označavanje javnih prostora

Ovu je inicijativu podržala Američka ambasada u BiH, a svaka od ove tri kulturne institucije posvetit će se organizaciji kulturnih događaja koji će u centru imati naslijeđe žena čiji se radovi čuvaju u njihovim fundusima. U planu je održavanje izložbi i javnih tribina, ali još važniji segment rada na ovom projektu bit će označavanje fizičkog prostora tako da on podsjeća na žene koje su važne za bh. kulturu. Svaka je institucija odabrala po dvije žene kojima će posvetiti kulturne događaje i aktivnosti.

Prva aktivnost u sklopu ove inicijative već je održana u februaru u Umjetničkoj galeriji BiH, a u pitanju je bila izložba crteža bh. slikarice Mice Todorović pod nazivom Smicalice.

"Obzirom na činjenicu da su umjetnice u bh. likovnoj umjetnosti, iako malobrojne, ostavile značajan trag, u projekat smo ušle gotovo bez razmišljanja. Nadam se da je izložba Mice Todorović dostojno otvorila priču o ženskom naslijeđu ovog grada", kaže Ivana Udovičić, kustosica Umjetničke galerije BiH, dodajući da je u planu da izložba Smicalice bude predstavljena i u drugim gradovima BiH. Ostali događaji u sklopu inicijative "Sarajevo History Book – Guidelines for Women Heritage" dešavat će se tokom maja 2019. godine.

Naredna izložba u organizaciji Umjetničke galerije BiH bit će posvećena kiparici Ivi Despić Simonović. A, prateći ideju da se označe mjesta gdje su živjele i/ili djelovale ove umjetnice, izložba Ive Despić Simonović bit će otvorena u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, koji je smješten u kući u kojoj je Iva Despić Simonović svojevremeno živjela.

"Tako ćemo nakon više decenija 'vratiti' Ivu u njeno životno okruženje. Prostor je vrlo inspirativan, tako da se unaprijed radujemo ovoj izložbi", rekla je Ivana Udovičić.

U sklopu te ideje, drugi prostori koji će biti označeni su Srednja škola primijenjenih umjetnosti, gdje je Mica Todorović predavala, te Vasin Han, gdje je Iva Simonović Despić imala atelje.

Ivana Udovičić izrazila je nadu da će i stvaralaštvo drugih bh. umjetnica, poput kiparice Rajke Merćep, te slikarici Lujze Kuzmić Mijić i Adele Ber Vukić, imati priliku da bude predstavljeno u skorijoj budućnosti.

Priče ženske prošlosti kao inspiracija sadašnjosti

Historijski muzej BiH predstavit će događaje bazirane na naslijeđu Radojke Lakić, učesnice Narodnooslobodilačke borbe i pokreta otpora u Sarajevu, koja je 1941. godine strijeljana na Vracama; te Marian Wenzel, historičarke umjetnosti i umjetnice američkog porijekla, koja je svoju bogatu zaostavštinu od nekoliko hiljada knjiga, rukopisa, studija, crteža i umjetničkih djela poklonila Historijskom muzeju BiH.

• Može vas interesovati - Zildžo: Trpimo neznalice na položajima

Pored izložbi o radu ovih dvaju žena, u Historijskom muzeju BiH planiraju organizirati aktivnosti sa mladim ženama. Historijski muzej BiH već je organizirao radionicu kroz koju su učesnici i učesnice imali priliku da učestvuju u procesu izrade spomenika Marian Wenzel.

Radionicu je vodio kipar Adis Fejzić, a spomenik koji podražava ornamente i formu stećka je danas smješten ispred Historijskog muzeja BiH.

"Bilo nam je važno da u proces izrade spomenika uključimo zajednicu, a naročito mlade. Uključivanjem šire javnosti u mapiranje ženskog naslijeđa smo, čini mi se, ostvarili prisniju i jaču vezu između društva i naslijeđa – vezu koju ćemo s većim zalaganjem njegovati u budućnosti", kaže Elma Hodžić.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH predstavit će istraživanja o Lauri Papo Bohoreta, jevrejskoj književnici i prevoditeljici, i Nafiji Sarajlić, jednoj od prvih književnica u BiH.

"Označit ćemo u gradu mjesta na kojima su one živjele i radile, ponuditi pedagoške materijale i umjetničku obradu sadržaja. Planiramo da ovo bude prva u nizu godina u kojima ćemo najmanje dvije književnice godišnje 'upisati' na mapu urbanog života, a u maju ove godine predstavit ćemo izložbene programe", kaže Šejla Šehabović.

Inicijative kojima se skreće pažnja na doprinos značajnih žena u bh. društvu još uvijek su pionirske, a prostor kulture je mjesto gdje oživljavanje sjećanja na doprinose žena može doprijeti do brojne publike. Elma Hodžić naglašava da oživljavanje priča iz prošlosti može poslužiti i kao inspiracija u sadašnjosti.

"Želimo pod novim, muzejskim svjetlom, pokazati uloge žena u ispisivanju bh. historije. Ovim projektom smo željeli naglasiti koliko su aktivnost, angažman i djelovanje žena u društvu važni. Prezentiranje i obilježavanje šest biografija u javnom prostoru bi trebao biti tek početak inicijative kojom se ženski doprinos u izgradnji našeg društva treba učiniti vidljivijim", kaže Elma Hodžić.

Šejla Šehabović se nada da će ova inicijativa pokazati da je proučavanje naslijeđa žena "živa tema" i da će istraživačima i istraživačicama pokazati da u kulturnim institucijama imaju podršku.

"Naš je san da u Sarajevu nailazite na znakove koji znače 'Pazi, ženska baština', mjesta koja će biti vizualno označena i na kojima će počinjati učenje o ženama koje su obilježile našu kulturu. Muzeji se kod nas obično posmatraju kao mjesta koja 'čuvaju' određene vrijednosti. To je istina - ali je isto tako istina da mi i stvaramo vrijednosti. Ne želimo samo svjedočiti historiji - nego se jasno odrediti o njenoj interpretaciji", kaže Šejla Šehabović.