BiH je bogata prirodnim potencijalima koji stoje neiskorišteni. Takvo stanje treba što prije mijenjati, ističu učesnici Međunarodne konferencije Energa, održane u Tuzli, na kojoj sudjeluju stručnjaci iz oblasti energetskog sektora iz regiona. Oni očekuju da se stanje počne mijenjati, a prvi korak bio bi donošenje zakona o obnovljivim izvorima energije. Međutim, kao što to obično biva u BiH, političari koji su pozvani mijenjati stanje u zemlji došli su samo na otvorenje ove konferencije u vrijeme slikanja i snimanja. Preporuke stručnjaka nisu poslušali.
U korištenju prirodnih potencijala investitori su naišli na brojne zakonske i administrativne prepreke.
„Moj motiv je bio izgraditi jednu elektranu koja će se otplatiti i donijeti prihod firmi, a pored toga, pokazati da lokalna firma je u stanju izgraditi vlastitom pameću, vlastitim kapitalom elektranu. Mi smo počeli prikupljati dokumentaciju u septembru 2011., i nakon 20 gotovo mjeseci smo uspjeli pustiti elektranu u probni rad, što znači da su svi učesnici u tom procesu definitivno neprimpremljeni na takvu vrstu projekata“, kaže Samir Salković, vlasnik prve solarne elektrane u Tuzli.
BiH ima više sunca nego većina zapadnih zemalja, ali iskorištenost tog prirodnog bogatstva nije čak ni minimalna.
„I druge zemlje članice Energetske zajednice imaju poteškoće usvajati svu tu legislativu. BiH nije nikakva iznimka, ali je tu situacija najgora. Mogu da kažem da sam za sada relativno pesimističan“, rekao je Janez Kopač, prvi čovjek Tajništva Energetske zajednice u Beču.
Zakon koji naša zemlja nikada nije donijela o obnovljivim izvorima energije u mnogome koči investitore. Umjesto zakona, u TK se čak pokušala uvesti koncesija na sunce kojom bi investitori plaćali korištenje sunčeve energije Vladi TK.
„Pošto su svi od politike do opštinskih organa vlasti deklarativno za obnovljive izvore energije, onda je naravno apsurd da se ništa ne čini da bi se ta procedura ubrzla i da bi se olakšalo potencijalnim investotorima da to urade. A to uraditi nije moguće bez podsticaja. Znači elektrana se po sadašnjim uslovima, kako sada u ovom pravnom vakuumu stoji, ne može otplatiti za 50 godina, a njen vijek je 25 godina. Prema tome, ne vidim neku posebnu sreću u investiranju dok se ne riješe neke ključne stvari, a temelj svega je zakon o obnovljivim izvorima“, kaže Samir Salković.
Tuzla vodeći grad
Tuzla je trenutačno vodeći grad po korištenju sunčeve energije u BiH. Sve više institucija u ovom gradu okreće se ovom prirodnom energentu.
„Mi smo u međuvremenu postali regionalnim liderima energetske efikasnosti, naročito kada je u pitanju grijanje. I mi smo to pokazali na primjeru gradske kuće - umjesto 30.000 plaćamo 7.000 grijanje mjesečno. Imamo jednu obnovljivu, beskonačnu energiju Sunca. Prilika je to za velike uštede, ali i za razvoj. Ovaj puta energetska efikasnost je u funkciji ekologije, ali ekologija tu nije neka vrsta troška, nego prilika za uštedu“, navodi načelnik Tuzle Jasmin Imamović.
Četrdeset posto investicija u Hrvatskoj vezano je upravo za obnovljive izvore energije.
Zbog brojnih političkih previranja u BiH, ova zemlja će zasigurno još dugo počekati na zakon o obnovljivim izvorima energije, ali i na mogućnost da koristi prirodna bogatstva kakva joj stoje na raspolaganju.
„Sve što imamo je blokirano - politička blokada koja može biti ili zbog sitnih sopstveničkih interesa, ili ili zbog strateških odluka da se sve na državnom nivou blokira od pojedinih političkih partija“, kaže Mirza Kušljugić, ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sustava.
Kada bi se čelnici ove zemlje okrenuli svim mogućnostima koje BiH ima, odnosno prirodnim i ljudskim resursima, probleme kakve danas imamo vjerojatno nikada ne bismo ni upoznali. Ovako, problemi i učahurenost BiH nešto su sa čim se ovdje naviklo živjeti.
„Energetski sektor je izuzetno značajan, i BiH je neto izvoznik električne energije - i to je jedan rijetkih u Evropi uopšte, tako da su tu mogućnosti BiH kao države još mnogo veće nego na bilo kom drugom privrednom području. Stvarno je šteta što se bacaju svi ti potencijali“, ističe Janez Kopač.
Potrošnja električne enrgije je sve veća, a podatak da BiH spada u europske zemlje sa najvećim brojem sunčanih dana u godini dovoljno sam za sebe govori kolike ova zemlja ima mogućnosti za razvoj energetskog sektora. Međutim, ovdje se još uvijek samo govori o mogućnostima - konkretni pomaci tek se očekuju.
U korištenju prirodnih potencijala investitori su naišli na brojne zakonske i administrativne prepreke.
„Moj motiv je bio izgraditi jednu elektranu koja će se otplatiti i donijeti prihod firmi, a pored toga, pokazati da lokalna firma je u stanju izgraditi vlastitom pameću, vlastitim kapitalom elektranu. Mi smo počeli prikupljati dokumentaciju u septembru 2011., i nakon 20 gotovo mjeseci smo uspjeli pustiti elektranu u probni rad, što znači da su svi učesnici u tom procesu definitivno neprimpremljeni na takvu vrstu projekata“, kaže Samir Salković, vlasnik prve solarne elektrane u Tuzli.
BiH ima više sunca nego većina zapadnih zemalja, ali iskorištenost tog prirodnog bogatstva nije čak ni minimalna.
„I druge zemlje članice Energetske zajednice imaju poteškoće usvajati svu tu legislativu. BiH nije nikakva iznimka, ali je tu situacija najgora. Mogu da kažem da sam za sada relativno pesimističan“, rekao je Janez Kopač, prvi čovjek Tajništva Energetske zajednice u Beču.
Zakon koji naša zemlja nikada nije donijela o obnovljivim izvorima energije u mnogome koči investitore. Umjesto zakona, u TK se čak pokušala uvesti koncesija na sunce kojom bi investitori plaćali korištenje sunčeve energije Vladi TK.
„Pošto su svi od politike do opštinskih organa vlasti deklarativno za obnovljive izvore energije, onda je naravno apsurd da se ništa ne čini da bi se ta procedura ubrzla i da bi se olakšalo potencijalnim investotorima da to urade. A to uraditi nije moguće bez podsticaja. Znači elektrana se po sadašnjim uslovima, kako sada u ovom pravnom vakuumu stoji, ne može otplatiti za 50 godina, a njen vijek je 25 godina. Prema tome, ne vidim neku posebnu sreću u investiranju dok se ne riješe neke ključne stvari, a temelj svega je zakon o obnovljivim izvorima“, kaže Samir Salković.
Tuzla vodeći grad
Tuzla je trenutačno vodeći grad po korištenju sunčeve energije u BiH. Sve više institucija u ovom gradu okreće se ovom prirodnom energentu.
„Mi smo u međuvremenu postali regionalnim liderima energetske efikasnosti, naročito kada je u pitanju grijanje. I mi smo to pokazali na primjeru gradske kuće - umjesto 30.000 plaćamo 7.000 grijanje mjesečno. Imamo jednu obnovljivu, beskonačnu energiju Sunca. Prilika je to za velike uštede, ali i za razvoj. Ovaj puta energetska efikasnost je u funkciji ekologije, ali ekologija tu nije neka vrsta troška, nego prilika za uštedu“, navodi načelnik Tuzle Jasmin Imamović.
Četrdeset posto investicija u Hrvatskoj vezano je upravo za obnovljive izvore energije.
Zbog brojnih političkih previranja u BiH, ova zemlja će zasigurno još dugo počekati na zakon o obnovljivim izvorima energije, ali i na mogućnost da koristi prirodna bogatstva kakva joj stoje na raspolaganju.
„Sve što imamo je blokirano - politička blokada koja može biti ili zbog sitnih sopstveničkih interesa, ili ili zbog strateških odluka da se sve na državnom nivou blokira od pojedinih političkih partija“, kaže Mirza Kušljugić, ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sustava.
Kada bi se čelnici ove zemlje okrenuli svim mogućnostima koje BiH ima, odnosno prirodnim i ljudskim resursima, probleme kakve danas imamo vjerojatno nikada ne bismo ni upoznali. Ovako, problemi i učahurenost BiH nešto su sa čim se ovdje naviklo živjeti.
„Energetski sektor je izuzetno značajan, i BiH je neto izvoznik električne energije - i to je jedan rijetkih u Evropi uopšte, tako da su tu mogućnosti BiH kao države još mnogo veće nego na bilo kom drugom privrednom području. Stvarno je šteta što se bacaju svi ti potencijali“, ističe Janez Kopač.
Potrošnja električne enrgije je sve veća, a podatak da BiH spada u europske zemlje sa najvećim brojem sunčanih dana u godini dovoljno sam za sebe govori kolike ova zemlja ima mogućnosti za razvoj energetskog sektora. Međutim, ovdje se još uvijek samo govori o mogućnostima - konkretni pomaci tek se očekuju.