Porast izvoza, izazak iz recesije i praćenje trendova tržišta Evropske unije (EU), obillježili su 2021. godinu u Bosni i Hercegovini (BiH).
Podaci su to Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH koja je u utorak, 15. februara, predstavila pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene BiH u prošloj godini.
BiH je u 2021. ostvarila ukupan obim razmjene robe u vrijednosti 36,5 milijardi maraka (više od 18 milijardi eura)
Izvezena je roba u vrijednosti od 14,6 miljardi maraka (oko 7,4 milijarde eura), dok je, istovremeno, uvoz iznosio 21,9 milijardi maraka (oko 11,2 miljarde eura).
Predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić kazao je novinarima da je ekonomija BiH otvorena i da ima potpisane sporazume koje ne smije kršiti.
"Ne možemo nikakvom nametnutom carinskom politikom raditi protiv sporazuma o slobodnoj trgovini. Ključ je u tome da podižemo svijest građna da kupuju domaće proizvode", kazao je Egrlić, ocjenjujući da je BiH u 2021. imala relativno uspješnu poslovnu godinu.
Više od 70 posto ukupnog izvoza odnosio se na Evropsku uniju, a iz VTK BiH tvrde da to potvrđuje da kvaliteta robe zadovoljava evropske standarde.
"Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti 10,5 milijardi maraka, dok je uvoz iznosio 14,4 milijarde maraka", precizirao je Egrlić.
Jedan od najznačajnijih partnera BiH i u prošloj godini bila je Hrvatska, s kojom BiH ima najveći obim vanjskotrgovinske razmjene i u koju je zabilježen rasti izvoza za 34 posto.
Suficit se bilježi i kada je riječ o pokrivenosti uvoza izvozom sa Njemačkom i Austrijom, a važna tržišta za proizvode iz BiH bila su i ona u Srbiji i Italiji.
Problem s robnim rezervama
Odgovarajući na pitanje novinara o robnim rezervama u BiH, Egrlić je kazao da one predstavljaju ozbiljan problem.
"Neovisno o eventualnim sukobima između Rusije i Ukrajine, robne rezerve treba podići na viši nivo. Ukoliko budu narušni lanci snabdijevanja, BiH će imati problem, dok sve zemlje u svijetu pune svoje rezerve", naveo je.
Dopredsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković kazao je da podaci ukazuju na blagi ekonomski oporavak i rast izvoza iz BiH.
Kako je kazao, BiH je najviše izvozila električnu energiju, u vrijednosti od 827 miliona maraka, a uvoz je iznosio 218 miliona maraka.
"Očito da imamo jako malo potencijala za skladištenje električne energije i primorani smo da izvozimo. Da li istovremeno treba dolaziti do poskupljenja struje pitanje je za dubljen analize i struku", kazao je Vuković.
BiH je u prošloj godini izvozila tkanine i komponente za autoindustriju, a najviše je, uz ostalo, uvozila naftu i naftna ulja, te određeni pekarski prozivodi.
Porast izvoza se, kako kaže, bilježi u svim industrijskim granama, iako u prehrambenoj industriji i dalje nije riješen veliki problem izvoza crvenog mesa u EU.
U oblasti mliječne industrije, BiH je u prošloj godini izvozila sterilizirano mlijeko, a uvozila gotove, mnogo skuplje mliječne proizvode.
Otvaranje novih tržišta
Obraćajući se na prezentaciji pokazatelja vanjskotrgovinske razmjene BiH u prošloj godini u Sarajevu, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac ukazao je na potrebu otvaranja novih tržišta za plasman proizvoda.
Košarac je ocijenio da je to jedna od najboljih mjera za zaštitu domaće proizvodnje.
"Ne umanjujući značaj tržišta EU, smatram da je neophodno raditi na dodatnoj povazanosti sa Rusijom, Kinom i Turskom, ali i hrabrije ući u ideju potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini sa Euroazijskom ekonomskom unijom. Riječ je o impozantnom tržištu većem od 180 miliona ljudi, na kojem bi privrednici imali dobre šanse za dodatnu stabilizaciju i razvoj poslovanja", poručio je Košarac.
Košarac je naveo da ga je ohrabrio podatak da je u 2021. zabilježen rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH za 30,9 posto u odnosu na 2020. godinu, uzimajući u obzir sve izazove pandemije korona virusa.
