Fionnuale Ni Aolain, izvjestiteljica Ujedinjenih nacija (UN), izjavila je 20. januara u Sarajevu da državljani BiH koji su otišli na ratište u Ukrajinu, moraju biti procesuirani na isti način kao i oni koji su ratovali u Siriji i u drugim područjima.
Izvjestiteljica UN za promociju i zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u borbi protiv terorizma kazala je da nema precizan broj državljana BiH koji ratuju u Ukrajini, ali da podaci ukazuju na to da pojedinaca ima.
"Za sada nema veliki broj ljudi koji se vraćaju iz Ukrajine, za razliku od Sirije. No, Zakon se mora odnositi jednako i na njih. Obaveza je da se procesuiraju svi koji odlaze na strana ratišta, a to uključuje i Ukrajinu", istaknula je Ni Aolain na konferenciji za novinare.
Ni Aolain boravi u Bosni i Hercegovini od 13. do 20. januara, gdje se, među ostalim, sastala sa predastavnicima vlasti i Tužilaštva BiH. Također, posjetila je zatvore kako bi razgovarala sa osumnjičenima ili osuđenima za aktivnosti povezane sa terorizmom i nasilnim ekstremizmom.
Govoreći o uvjetima u zatvorima u BiH, Ni Aolain je ocijenila da su adekvatni i da zatvorenici imaju priliku za rehabilitaciju. Nije željela odgovoriti na pitanje novinara s kojim osuđenicima je razgovarala.
Apel vlastima da vrate bh. državljane iz Sirije
Uoči posjete Ni Aolain Bosni i Hercegovini, iz UN je najavljeno da će u fokusu razgovora biti proces repatrijacije te praksi u povratku, rehabilitaciji i reintegraciji boraca na stranim ratištima.
Pohvalila je BiH za postignute rezultate kada je u pitanju povratak bh. državljana sa ratišta u Siriji, kao i korake u reintergaciji djece i žena iz tih područja.
"Svi muškarci su optuženi za krivična djela i vođeni su postupci, a žene i djeca su uključeni u proces aktivne reintegracije", navela je.
No, upozorila je da se u Siriji i dalje nalazi značajan broj državljana BiH koji borave u kampovima kao što je Al-Roj te Al-Hol, za porodice osumnjičenih militanata "Islamske države".
Pozvala je vlasti u BiH da ubrzaju povratak bh. državljana iz Sirije, te da djeci koja borave u kamovima u toj zemlji omoguće medicinsku pomoć i rehabilitaciju.
"Da optuže sve koje treba optužiti i pruže medicinsku pomoć i rehabilitaciju onima kojima je to potrebno. Svaki dan koji dijete provede u kampu je nemoguć. Djeca nisu imala izbor da se tamo rode i borave. Što duže budemo čekali bit će teže", kazala je.
Šta propisuje zakon?
Odlasci na strana ratišta su krivično djelo u BiH od 2015. godine. Tada je najveći fokus bio na rješavanje problema odlaska na sirijsko ratište, pri čemu se bh. državljani najčešće priključivali terorističkim organizacijama poput tzv. Islamske države ili Hajat Tahiru-Šama, u kasnijim godinama.
Krivični zakon BiH predviđa da je svako pridruživanje stranoj vojnoj, paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, kažnjivo zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.
Kazne od najmanje osam godina zatvora predviđene su za osobe koje organiziraju, obučavaju ili mobiliziraju pojedince ili grupe s ciljem pridruživanja vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH. Kažnjivo je i pozivanje i slanje poruka poticanja na odlaske na strana ratišta, i to kaznom u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
Zabrinutost zbog revizionizma
Specijalna izvjestiteljice UN predstavila je preliminarni izvještaj o stanju u BiH, u kojem među ostalim navodi da je zabrinuta zbog revizionizma, polarizacije i institucionalnog govora kojima se kreira prostor za porast nasilnog ekstremizma.
Bosna i Hercegovina ima Strategiju u borbi protiv terorizma koja je na snazi od 2022. do 2026. godiine. Ni Aolain je pohvalila taj dokument predviđa različite aktivnosti s ciljem smanjenja opasnosti od terorizma, kao i borbe protiv terorizma, nasilnog ekstremizma i govora mržnje.
"No, nije se rješavalo pitanje ultradeničarskog i nasilnog ekstemizma koji može podrivati integritet politčkih procesa”, naglasila je.
Pozitivnim je ocijenila činjenicu da BiH nije imala terorističke napade od 2016. godine te da je dobro pozicionirana među zemljama obuhvaćenim globalnim indeksom opasnosti od terorizma.
Posljednji napad koji je okarakteriziran kao teroristički dogodio se u BiH u novembru 2015. godine. Tada su ispred kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, u blizini Sarajeva, ubijeni vojnici Armin Salkić i Nedeljko Radić.
Upucao ih je 34-godišnji Enes Omeragić koji je nakon napada izvršio samoubistvo.
Izvještaj sa preporukama specijalne izvjestiteljice UN bit će predstavljeno Vijeću za ljudska prava UN u martu 2024.
