Sukob interesa veoma je rasprostranjen u BiH, te ostavlja direktne negativne posljedice po građane, naveli su između ostalog u pismu rukovodstvu Predstavničkog Doma Parlamenta BiH ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Evropske unije i OSCE-a. Pozvali su na hitno usvajanje novih zakonskih rješenja. No, kako vjeruju analitičari, ona ne idu u prilog vladajućim strankama, jer postojeći zakon omogućava da njihova rodbina, ili oni sami, nekažnjeno ili uz minimalne sankcije, stiču korist iz budžeta.
Postojeći sistem sprječavanja sukoba interesa u BiH je neadekvatan, a nosioci javnih funkcija lične interese stavljaju ispred rada u službi građana. Zbog ovakvog stanja ambasadori Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Evropske unije i OSCE-a izrazili su zabrinutost, te su pomenute navode pismom dostavili i rukovodstvu Zastupničkog doma Parlamenta BiH.
"Očuvanje povjerenja jedan je od najvažnijih elemenata funkcionalne vlasti, a povjerenje u institucije vlasti u BiH kontinuirano trpi posljedice nerazriješenih sukoba interesa", ocijenili su ambasadori, te pozvali na razmatranje i usvajanje Prijedloga Zakona o sukobu interesa kojeg su još u novembru prošle godine uputili zastupnici iz nekoliko različitih stranaka iz oba entiteta.
Jedan od potpisnika i predlagača je i zastupnik Saša Magazinović, koji kaže kako je transparentnost velika smetnja političkim moćnicima. To je, smatra, razlog zašto je zakon zaustavljen i razlog za zabrinutost međunarodnih zvaničnika.
"Šta je sporno bilo kome ko pošteno i zakonito radi svoj posao? Ovo je zakon koji samo postojeće standarde čini preciznijim i prag transparentnosti diže na veći nivo. Zašto bi meni bio problem da podnesem izvještaj o svojoj imovini i imovini svojih srodnika na jedan transparentan način?", komentariše Magazinović.
A borili su se bh. zvaničnici da podaci ne budu objavljeni, pravdajući se zaštitom ličnih podataka, tako da je ova oblast ostala za sada neriješena, te je više na nivou dobre volje hoće li dati istinite podatke o imovini i poslovima.
Još jedan od problema je i to su što članovi Komisije za utvrđivanje sukoba interesa BiH u većini predstavnici političkih stranaka, a njihovo odlučivanje pokazalo je kako je takav sistem neodrživ.
- Dodik, Čović, Izetbegović – ko je najbogatiji?
- Korajlić: Građani u BiH ne prijavljuju korupciju jer ne vjeruju sistemu
Svojevremeno su ovu, ali i druge komisije, demonstrativno napustili članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz političkih razloga, a članovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH nisu došli na sjednicu na kojoj se trebalo odlučivati o sukobu interesa predsjednika ove stranke i člana Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrio je kako je Hrvatski narodni sabor (HNS), kojim predsjedava Čović, dobio novčane donacije iz tri kantona koje premašuju zakonski utvrđeni iznos, čime se našao u sukobu interesa.
"Utvrdili smo i dokazali da je nevladina politička organizacija kojom rukovodi gospodin Čović primala donacije iz kantonalnog budžeta u iznosu većem od 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 evra). Zapravo, radilo se o donaciji od 16.700 konvertibilnih maraka (8.350), koja prelazi zakonski limit od 10.000 konvertibilnih maraka, koliko je dozvoljeno. Iznos veći od dozvoljenog pokazuje da je gospodin Čović bio u sukobu interesa. Prije dvije godine objavili smo opsežno ispitivanje kojim smo pokazali da su firme koje se nalaze u vlasništvu političara, odnosno zvaničnika institucija, u periodu od pet godina, u poslovanju sa javnim preduzećima ostvarile prihod od 85 miliona maraka (42, 5 miliona eura)", kazao je Azhar Kalamujić, novinar CIN-a.
I u Transparency Internationalu (TI) kažu kako mehanizam utvrđivanja sukoba interesa ne funkcioniše.
"Trenutna situacija, zbog čega su opravdano ambasade izrazile zabrinutost, takva je da praktično mehanizam utvrđivanja sukoba interesa uopšte ne funkcioniše, da nosioci javnih funkcija mogu da rade, praktično, šta hoće i da obnašaju više funkcija, i da se nalaze u sukobu interesa, a da to, na kraju, nema ko da utvrdi. Evo, čak i tu gdje imamo tijela, gdje postoji komisija, ona već nekoliko mjeseci ne funkcioniše zbog nedostatka kvoruma, odnosno odlaska pojedinih članova i nedolaska na sjednice drugih članova i omogućava se, zapravo, politizacija cijelog procesa", pojašnjava glasnogovornica TI Ivana Korajlić.
Uz Čovićev slučaj, praksa pokazuje još primjera da zvaničnici mogu da budu u sukobu interesa, a da Komisija nije u stanju da to utvrdi i kazni, napominje Korajlić.
"Evo sada imamo i novu situaciju da smo mi podnijeli prijavu za sukob interesa protiv bivšeg člana Komisije i zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije", navodi Korajlić.
Neometano i bez sankcija sada bliski članovi porodice, ali i sami političari mogu obavljati poslove koji se kose sa zakonom, te biti birani ponovno na narednim izborima, čak i ukoliko Komisija utvrdi da su bili u sukobu interesa.
- Cvjetičanin: Stranke u BiH brinu o partijskim interesima, a ne o putu ka EU
- Nepotizam, mito i korupcija stil života
Ivica Ćavar, koji ispred Centara civilnih inicijativa godinama prati rad Parlamenta, kaže kako se drugačije nije ni moglo očekivati jer je zakon i napravljen nedorečen.
"Do sada nije bilo suštinske spremnosti da se ovo pitanje riješi, jer samim, po nama prilično nakaradnim, usvajanjem ovog zakona, i samim formiranjem povjerenstva u kojeg su uključeni zastupnici parlamentarne skupštine, neovisno od toga da li su iz oporbe ili vladajućih političkih stranaka, pokazalo se da nema istinske spremnosti da se parlamentarna skupština i vlast na najvišoj državnoj razini suoči sa ovim važnim problemom", konstatuje Ćavar.
S obzirom da se radi o izbornoj godini malo je vjerovatno da će do usvajanja novog Zakona doći. A onda će stanje biti još gore, jer će postojećoj Komisiji isteći mandat, a sve dok se ne formira nova, neće biti tijela kojem se mogu podnositi prijave.
Facebook Forum