Mihail Matesku, rumunski državljanin u Bosni i Hercegovini živi 28 godina. Ima rumunsko i bosanskohercegovačko državljanstvo.
Za četiri dana, 9. juna, planira da glasa na izborima za Evropski parlament.
U tome je ustrajan, iako Savjet ministara Bosne i Hercegovine 3. juna nije dao saglasnost ambasadama Rumunije, Slovenije i Poljske da organizuju glasanje svojim državljanima koji borave u BiH.
"Svakako ću glasati, ako ne stignem otići u Rumuniju, glasaću ovdje u našoj ambasadi 9. juna", kaže Mihail Matesku.
Uprkos nedavanju saglasnosti Savjeta ministara BiH, u Stalnom izbornom tijelu Rumunije i Ambasadi Poljske u Sarajevu potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će 9. juna biti otvorena birališta.
Iz Ambasade Slovenije za RSE su naveli da još čekaju instrukcije Državne komisije za izbore u Ljubljani.
Ministri iz Republike Srpske (RS) u Savjetu ministara BiH glasali su protiv saglasnosti zbog podrške Rumunije, Poljske i Slovenije Rezoluciji o Srebrenici u UN. To je potvrdio 4. juna za Radio Slobodna Evropa (RSE) Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
Nijedan od tri ministra iz RS u Savjetu ministara BiH, koji dolaze iz koalicije čiji je lider proruski predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik, nisu odgovorili na upit RSE da li je Rezolucija o Srebrenici razlog zbog čega su bili protiv saglasnosti za glasanje stranih državljana u ambasadama Slovenije, Rumunije i Poljske.
"Nije bilo konsenzusa i to je to", kratko je za RSE rekao jedino ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić.
Generalna skupština UN usvojila je 23. maja Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, te poziva na prestanak negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Usvajanju Rezolucije protivili su se lideri u Srbiji i bh. entitetu RS.
Prvi put bez saglasnosti za strane državljane da glasaju
Izbori za Evropski parlament zakazani su od 6. do 9. juna.
Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH za RSE navode da se prvi put događa da BiH nije dala saglasnost za glasanje stranim državljanima na teritoriji BiH.
Razlog zašto nije postignut konsenzus u Savjetu ministara BiH, nije pismeno dostavljen ovom Ministarstvu, kažu iz ove institucije.
Na pitanje mogu li rumunska, slovenačka i poljska ambasada otvoriti birališta, uprkos odluci Savjeta ministara BiH, kažu da ne mogu dati pojašnjenje, jer su ambasade eksteritorijalne jedinice u skladu sa "Bečkom konvencijom".
Ova Konvencija definiše rad diplomatskih predstavništava širom svijeta.
"Ministarstvo vanjskih poslova se ne miješa u unutarnje stvari bilo koje države, niti rad Ambasade. Ono što Ambasade rade u svojim prostorijama, na de facto teritoriju svoje države u skladu sa odredbama Bečke konvencije o diplomatskim i konzularnim odnosima je zakonski dopuštena stvar. U skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima – član 22. ono što je obaveza Ministarstva vanjskih poslova jeste da obezbijedi nepovredivost prostorija diplomatske misije, kao i da pazi na sigurnost misije od bilo kakvog nasilnog zaposjedanja ili oštećenja, i kako bi spriječila bilo kakvo narušavanje mira ili povredu dostojanstva misije", kaže se u odgovoru iz Ministarstva vanjskih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa.
Dodaje se i da su ambasade Slovenije, Poljske i Rumunije tražile saglasnost za organizovanje izbora samo u prostorijama ambasade.
Istovremeno, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH za RSE pojašnjavaju da je obaveza Savjeta ministara BiH da daje saglasnost drugim državama za glasanje u njihovim ambasadama definisana Zakonom o uslovima pod kojim građani drugih država mogu glasati na teritoriji BiH, a koji je usvojen 1996. godine.
'Nijedna zemlja ne može spriječiti drugu zemlju da održi izbore'
Biračko mjesto u Ambasadi Republike Rumunije biće otvoreno 9. juna u sedam časova ujutru, izjavio je za RSE Toni Greblă, predsjednik Stalnog izbornog tijela te zemlje.
"Nijedna zemlja ne može spriječiti drugu zemlju da održi izbore. U BiH postoji samo jedno biračko mjesto, u Ambasadi. Ne mogu nametati svoja pravila unutar ambasade", rekao je Greblă za redakciju Radija Slobodna Evropa u Rumuniji.
Iz Ambasade Rumunije u Sarajevu nisu odgovorili na upit RSE o broju registrovanih birača te zemlje u BiH koji bi 9. juna trebali glasati i za lokalne izbore u toj zemlji.
I u Ambasadi Poljske u Sarajevu za RSE su najavili otvaranje birališta 9. juna, napominjući kako poljski državljani "imaju slobodan pristup svojim diplomatskim misijama u skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima".
"Moći će (poljski državljani) iskoristiti ovo pravo i glasati za svoje kandidate na izborima za Evropski parlament", rečeno je u Ambasadi Poljske za RSE.
Dodaju i kako Ambasada "do danas, nije dobila nikakav, čak ni negativan odgovor" u vezi sa diplomatskom notom koja je upućena Ministarstvu vanjskih poslova BiH u vezi sa organizacijom izbora za Evropski parlament.
"Treba naglasiti da bi eventualni izostanak saglasnosti za održavanje izbora za Evropski parlament bio veoma uznemirujući, posebno u odnosu na državu koja pretenduje na ulazak u Evropsku uniju i kojoj je dana 26. marta ove godine Evropsko vijeće dalo 'zeleno svjetlo' za početak pristupnih pregovora", naveli su iz Ambasade Poljske na upit RSE.
Nisu međutim, odgovorili na pitanje koliko poljskih državljana koji borave u BiH ima pravo glasa.
Upozorenje na mogući reciprocitet za državljane BiH u Sloveniji
U Ambasadi Slovenije u BiH za RSE kažu da su "negativno iznenađeni" time što Savjet ministara BiH nije dao saglasnost za organizovanje evropskih izbora za slovenačke državljane.
Slovenački ambasador u Sarajevu Damjan Sedar podsjetio je da je u Sloveniji "veći broj birača iz BiH" od broja državljana Slovenije koji borave u BiH.
"Trebaju da poštuju legitiman interes iz BiH oni koji odlučuju o tome da imamo pravo reciprociteta isto za Sloveniju", rekao je Sedar za RSE.
Dodaje da Ambasada Slovenije nije dobila nikakav zvaničan odgovor, već "samo neformalne informacije", te da o otvaranju birališta u Ambasadi još "čekaju instrukcije" od Državne izborne komisije u Ljubljani.
"Nije to u skladu sa onim što smo mi očekivali od BiH, pogotovo ne posije pozitivne odluke za dobivanje kandidatskog statusa, jer Slovenija je jedna od zemalja članica EU koja je najsnažnija podrška BiH u EU. Slovenija podržava put BiH ka EU, ali naglašavamo da ne želimo takve situacije. Želimo da se bavimo pozitivnim agendama, da pomažemo jedni drugima", rekao je Sedar.
Prema zvaničnim podacima iz 2023. godine, u BiH boravi oko 5.000 slovenačkih državljana, od kojih je oko 2.000 registrovano u birački spisak.
Na pitanje da li mu je poznato kako je Savjet ministara BiH dao saglasnost da državljani Hrvatske u BiH glasaju za Evropski parlament, slovenski ambasador je odgovorio:
"Mi smo podnijeli zahtjev za saglasnost za glasanje odmah poslije glasanja u Njujorku. Hrvatska je podnosila zahtjev ranije i oni su dobili saglasnost da održe izbore u sedam gradova", rekao je Sedar.
Kočan: Nije pametna odluka BiH, EU već ranije utvrdila rezolucije o genocidu u Srebrenici
Negativno je da se želi kazniti ljude koji imaju rumunski ili slovenački pasoš radi toga što su njihove države samo podržale Rezoluciju u UN, nešto što je Evropska unija već utvrdila svojim odlukama, kojima se osuđuje genocid u Srebrenici, rekao je za RSE Faris Kočan, profesor na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani.
"Imamo rezolucije na razini Evropskog parlamenta koji osuđuje genocid u Srebrenici, tako da to uopšte nije tema za EU. Nadam se, pošto nema nekih snažnih pritisaka sa strane Rumunije i Slovenije, da će to nekako proći da će se nekako svi baviti više sa tim šta će BiH uraditi u okviru pregovaračkog okvira o pristupanju EU", istakao je Kočan.
Evropski parlament je 9. jula 2015. godine usvojio Rezoluciju o Srebrenici kojom se osuđuje genocide, te se ističe kako se radi o "najvećem ratnom zločinu koji se desio nakon Drugog svjetskog rata".
Tekst pripremljen u saradnji s Rumunskim servisom RSE
Facebook Forum