Sve je spremno za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, koji je počeo 1. oktobra u devet sati, a biće završen 15. oktobra u 21 sat.
Ovo su u utorak izjavili direktori državnog i entitetskih zavoda za statistiku. Očekuje se da će konačno BiH saznati koliko stanovnika ima, ali će dobiti i podatke koji će pokazati socijalnu i privrednu sliku zemlje, kao i promjene u sastavu i rasporedu stanovništva.
Za pripremu i realizaciju popisa angažovano je oko 23.000 ljudi, a prvi rezultati biće objavljeni 90 dana nakon njegovog okončanja. Popisivač ne smije ispitanika navoditi na odgovor. Za realizaciju popisa obezbijeđeno je oko 46 miliona KM.
Iako se popis vrši svakih 10 godina, u BiH će prebrojavanje biti obavljeno nakon više od dvije decenije. Za prethodna dva kruga popisa, koji su organizovani u cijelom svijetu, osim u Bocvani i BiH koja, prema procjeni EUROSTAT-a, ova zemlja nije bila spremna. Zvaničnici koji provode popis, kažu da je sada sve spremno.
Šta kažu građani:
"Popis se temelji na izjavi, svaki građan ima potpuno slobodu izjašnjavanja i popisivač mora prihvatiti bilo koji odgovor koji mu građanin da, nema ga pravo navoditi na bilo kakav odgovor“, ponavljaju iz nadležnih statističkih organizacija.
To se posebno odnosi na pitanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, te jeziku kojim govore. Nakon višemjesečnih polemika i ogromnog angažmana nevladinih organizacija, usvojen je tzv. otvoreni model izjašnjavanja o tim pitanjima. To znači da će svaki ispitanik odgovore definisati kako želi, bez sugerisanja odgovora.
„Mi smo pozivali ljude da se izjasne onako kako stvarno osjećaju. Suštinska razlika između ove i ostalih kampanja je da smo pokušavali da u cijeloj kampanji ne prekršimo zakon, budući da član 44 Zakona o popisu direktno govori da se ne smije uticati na bilo koga“, kaže Darko Brkan iz Koalicije nevladinih organizacija “Jednakost”.
Popis građana, ne nacionalnosti
Pet bošnjačkih institucija i organizacija formirale su Fondaciju Popis 2013. Kao osnovni cilj Fondacije, profesor Senadin Lavić, predsjednik Kulturne zajednice Bošnjaka “Preporod”, je:
„Da zaštitimo ime Bošnjak i Bosna. Ja nisam nikome rekao da mora biti Bošnjak, da mora biti Bosanac itd., ali imam apsolutno zakonsko pravo kao građanin ove zemlje da štitim ime Bosna, ime Bošnjak i ime bosanski jezik. Nažalost, svjedoci smo da se pojavilo mnogo politikantskih videozapisa, videospotova, izjava. Ja bih zamolio ljude da ne pričaju svakakve gluposti i da napokon puste da ovaj proces popisivanja građana bude na evropskoj razini.“
I iz drugih nacionalnih krugova, posebno od vjerskih dostojanstvenika, stižu preporuke kako se nacionalno izjasniti. Srđan Puhalo, psiholog iz Banje Luke, za ovu vrstu uticaja na građane kaže:
„Ovo je popis stanovnika, građana BiH - nije popis Srba, Hrvata i Bošnjaka, ali meni se čini da se šalje poruka kako domaći političari i domaći vjerski dostojanstvenici opažaju svoje građane - opažaju ih kao debile, ne dozvoljavaju im da kažu ono što jesu, već moraju da utiču na njih raznoraznim kampanjama ne bi li ih naučili da li su Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Bosanci, Eskimi itd.“
Zvaničnici Agencije za statistiku BiH i entitetskih statističkih zavoda dan pred popis kažu da je podijeljeno pet miliona popisnica, teških 130 tona papira, na tri jezika i dva pisma.
U utorak, tačno u 9 sati popisivači - njih oko 18.500 na terenu, slično probnom popisu koji je proveden na malom uzorku, zakucaće ili pozvoniti na vrata građana BiH.
Prvi popis u BiH bio je 1879. godine, koji su izvršile austrougarske vlasti, a posljednji 1991. proveden je u okviru bivše Jugoslavije. Prije 134 godine BiH je imala oko 1,160.000 stanovnika. Prije 22 godine - oko 4, 400.000. Prema procjeni Agencije za statistiku, u BiH danas ima oko 3,800.000 stanovnika.
Novinar Oslobođenja zabilježio je riječi mladog Tuzlaka, popisivača, koji je rekao:
“Radim ovaj posao jer me zanima da vidim koliko nas ima. A nadam se da će biti kao u pjesmi ’Što nas ima, mašala’.“
Komentator Gojko Berić, navodeći ove riječi, zaključuje: „Taj mladi čovjek uspio je sav politički i narodnjački smisao predstojećeg popisa sažeti u jednu rečenicu.“
Ovo su u utorak izjavili direktori državnog i entitetskih zavoda za statistiku. Očekuje se da će konačno BiH saznati koliko stanovnika ima, ali će dobiti i podatke koji će pokazati socijalnu i privrednu sliku zemlje, kao i promjene u sastavu i rasporedu stanovništva.
Za pripremu i realizaciju popisa angažovano je oko 23.000 ljudi, a prvi rezultati biće objavljeni 90 dana nakon njegovog okončanja. Popisivač ne smije ispitanika navoditi na odgovor. Za realizaciju popisa obezbijeđeno je oko 46 miliona KM.
Iako se popis vrši svakih 10 godina, u BiH će prebrojavanje biti obavljeno nakon više od dvije decenije. Za prethodna dva kruga popisa, koji su organizovani u cijelom svijetu, osim u Bocvani i BiH koja, prema procjeni EUROSTAT-a, ova zemlja nije bila spremna. Zvaničnici koji provode popis, kažu da je sada sve spremno.
Šta kažu građani:
"Popis se temelji na izjavi, svaki građan ima potpuno slobodu izjašnjavanja i popisivač mora prihvatiti bilo koji odgovor koji mu građanin da, nema ga pravo navoditi na bilo kakav odgovor“, ponavljaju iz nadležnih statističkih organizacija.
To se posebno odnosi na pitanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, te jeziku kojim govore. Nakon višemjesečnih polemika i ogromnog angažmana nevladinih organizacija, usvojen je tzv. otvoreni model izjašnjavanja o tim pitanjima. To znači da će svaki ispitanik odgovore definisati kako želi, bez sugerisanja odgovora.
„Mi smo pozivali ljude da se izjasne onako kako stvarno osjećaju. Suštinska razlika između ove i ostalih kampanja je da smo pokušavali da u cijeloj kampanji ne prekršimo zakon, budući da član 44 Zakona o popisu direktno govori da se ne smije uticati na bilo koga“, kaže Darko Brkan iz Koalicije nevladinih organizacija “Jednakost”.
Popis građana, ne nacionalnosti
Pet bošnjačkih institucija i organizacija formirale su Fondaciju Popis 2013. Kao osnovni cilj Fondacije, profesor Senadin Lavić, predsjednik Kulturne zajednice Bošnjaka “Preporod”, je:
„Da zaštitimo ime Bošnjak i Bosna. Ja nisam nikome rekao da mora biti Bošnjak, da mora biti Bosanac itd., ali imam apsolutno zakonsko pravo kao građanin ove zemlje da štitim ime Bosna, ime Bošnjak i ime bosanski jezik. Nažalost, svjedoci smo da se pojavilo mnogo politikantskih videozapisa, videospotova, izjava. Ja bih zamolio ljude da ne pričaju svakakve gluposti i da napokon puste da ovaj proces popisivanja građana bude na evropskoj razini.“
I iz drugih nacionalnih krugova, posebno od vjerskih dostojanstvenika, stižu preporuke kako se nacionalno izjasniti. Srđan Puhalo, psiholog iz Banje Luke, za ovu vrstu uticaja na građane kaže:
„Ovo je popis stanovnika, građana BiH - nije popis Srba, Hrvata i Bošnjaka, ali meni se čini da se šalje poruka kako domaći političari i domaći vjerski dostojanstvenici opažaju svoje građane - opažaju ih kao debile, ne dozvoljavaju im da kažu ono što jesu, već moraju da utiču na njih raznoraznim kampanjama ne bi li ih naučili da li su Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Bosanci, Eskimi itd.“
Zvaničnici Agencije za statistiku BiH i entitetskih statističkih zavoda dan pred popis kažu da je podijeljeno pet miliona popisnica, teških 130 tona papira, na tri jezika i dva pisma.
U utorak, tačno u 9 sati popisivači - njih oko 18.500 na terenu, slično probnom popisu koji je proveden na malom uzorku, zakucaće ili pozvoniti na vrata građana BiH.
Prvi popis u BiH bio je 1879. godine, koji su izvršile austrougarske vlasti, a posljednji 1991. proveden je u okviru bivše Jugoslavije. Prije 134 godine BiH je imala oko 1,160.000 stanovnika. Prije 22 godine - oko 4, 400.000. Prema procjeni Agencije za statistiku, u BiH danas ima oko 3,800.000 stanovnika.
Novinar Oslobođenja zabilježio je riječi mladog Tuzlaka, popisivača, koji je rekao:
“Radim ovaj posao jer me zanima da vidim koliko nas ima. A nadam se da će biti kao u pjesmi ’Što nas ima, mašala’.“
Komentator Gojko Berić, navodeći ove riječi, zaključuje: „Taj mladi čovjek uspio je sav politički i narodnjački smisao predstojećeg popisa sažeti u jednu rečenicu.“
