Uz doboše, nekoliko desetina mladih u Sarajevu nosili su sanduk, koji simbolizuje ljudska prava u BiH, od sarajevske Katedrale do zgrade državnog Parlamenta. Tu su ljudska prava zvanično i sahranjena. Pročitan je i prigodan nekrolog, u kojem je objašnjeno zašto su ljudska prava u Bosni i Hercegovini danas pokopana.
„Na Međunarodni dan ljudskih prava okupili smo se ovdje kako bismo ta ista prava i slobode sahranili. Ljudska prava u BiH de fakto ne postoje. Društvo vrijedi onoliko koliko se brine o najugroženijim, a bh. društvo upravo ove kategorije kontinuirano i sistematski ignoriše.“
Crni sanduk sa cvijetom, uz transparent na kojem je pisalo "Ljudska prava u BiH, počivajte u miru", prodefilirao je i Mostarom. Na Španskom trgu, nekadašnjoj liniji razgraničenja između istočnog i zapadnog Mostara simbolično su sahranjena ljudskih prava.
„Želimo reći da, osim što svi krivimo politiku i političari koji jesu krivi i krše ljudska prava na svakodnevnoj razini, da i mi građani samom šutnjom i time što ništa ne radimo sudjelujemo u toj sahrani ljudskih prava i da je na nama da se potrudimo da ona i ožive”, kazala je aktivistica Inicijative mladih za ljudska prava i koordinator akcije u Mostaru Anita Primorac.
Glavni razlog za sahranu ljudskih prava je taj što su političari i institucije u BiH, zaokupljeni zaštitom svojih ličnih interesa, potpuno zaboravili na obavezu da štite prava svih građana u državi.
„U ovom trenutku mi strahujemo od državnog terora, strahujemo da izađemo iz svojih kuća jer će neko da nas napadne, strahujemo da institucije BiH, pravne institucije nemaju mogućnost da zaštite naša prava“, ističe Nebojša Glišić, aktivista Inicijative iz Banje Luke.
(VIDEO: Performans - sahrana ljudskih prava u Banjaluci)
O kakvim pravima se može pričati u BiH kada su najmlađi članovi zajednice u skoro trećini države razdvojeni na osnovu vjerske i nacionalne pripadnosti? Segregacija i danas živi u školama u Gornjem Vakufu /Uskoplju, kaže Adnan Gavranović iz Omladinskog centra, jedinog mjesta u ovom gradu gdje se djeca, bez obzira na ime, druže.
„U našem gradu postoje dvije škole pod jednim krovom i, zapravo, mladi ljudi se ne susreću i ne druže i ne radimo na tom multiteničkom i interetničkom dijalogu“, ističe Gavranović.
Neimaština, kriminal i politika
Upravo na današnji dan, u opštini Prijedor zabilježen je eklatantan primjer kršenja ljudskih prava. Opštinske vlasti, na čelu sa načelnikom Markom Pavićem, nisu dozvolile tamošnjim organizacijama da javno obilježe ovaj dan. Odboru za obilježavanje 20 godina stradanja Prijedorčana zabranjena je mirna šetnja centralnom gradskom ulicom.
„Policija se postavila iznad Zakona u javnom okupljanju RS. U tom zakonu ne postoji niti jedna odredba koja bi danas spriječila našu mirovnu šetnju. Nažalost, vjerovatno po političkom diktatu od strane lokalne vlasti - mi smo ove godine imali i sramne zaključke opštinskog parlamenta u kojima su oni tražili upravo od policije da zabranjuje ovakve skupove i da krivično goni one koji ih organizuju“, kaže član udruženja Prijedorčanki “Izvor” Edin Ramulić.
Prema podacima Centra za ljudska prava, oko 40 posto građana BiH smatra da su njihova osnovna ljudska prava i slobode ugroženi.
„Četrdeset posto njih smatra da su im najviše ugroženi pravo na rad, pravo na slobodu, pravo na život. I smatraju da su četiri ključna problema neimaština, kriminal, politika i političari“, navodi direktor Centra Saša Madacki.
Međunarodne institucije i organizacije stalno upozoravaju bh. političare da moraju više raditi na promociji demokratije i na zaštiti ljudskih prava. Domaći predstavnici vlasti, uglavnom tokom zvaničnih sastanaka, uz smiješak prihvataju savjete, ali na tome i ostane.
Direktor Misije USAID-a za BiH David Barth ističe kako je stanje ljudskih prava u državi poražavajuće.
“Bojim se da slika koju vidimo nije dobra. Previše je ljudi koji pate, previše je ljudi ostavljeno bez poštivanja ljudskih prava. Problem u BiH je taj što se ne poštuju i ne provode zakoni, što ova država ne poštuje međunarodne konvencije koje je potpisala. Previše je ljudi u BiH koji su jednostavno nevidljivi”, zaključuje Barth.
„Na Međunarodni dan ljudskih prava okupili smo se ovdje kako bismo ta ista prava i slobode sahranili. Ljudska prava u BiH de fakto ne postoje. Društvo vrijedi onoliko koliko se brine o najugroženijim, a bh. društvo upravo ove kategorije kontinuirano i sistematski ignoriše.“
Crni sanduk sa cvijetom, uz transparent na kojem je pisalo "Ljudska prava u BiH, počivajte u miru", prodefilirao je i Mostarom. Na Španskom trgu, nekadašnjoj liniji razgraničenja između istočnog i zapadnog Mostara simbolično su sahranjena ljudskih prava.
„Želimo reći da, osim što svi krivimo politiku i političari koji jesu krivi i krše ljudska prava na svakodnevnoj razini, da i mi građani samom šutnjom i time što ništa ne radimo sudjelujemo u toj sahrani ljudskih prava i da je na nama da se potrudimo da ona i ožive”, kazala je aktivistica Inicijative mladih za ljudska prava i koordinator akcije u Mostaru Anita Primorac.
Glavni razlog za sahranu ljudskih prava je taj što su političari i institucije u BiH, zaokupljeni zaštitom svojih ličnih interesa, potpuno zaboravili na obavezu da štite prava svih građana u državi.
„U ovom trenutku mi strahujemo od državnog terora, strahujemo da izađemo iz svojih kuća jer će neko da nas napadne, strahujemo da institucije BiH, pravne institucije nemaju mogućnost da zaštite naša prava“, ističe Nebojša Glišić, aktivista Inicijative iz Banje Luke.
(VIDEO: Performans - sahrana ljudskih prava u Banjaluci)
O kakvim pravima se može pričati u BiH kada su najmlađi članovi zajednice u skoro trećini države razdvojeni na osnovu vjerske i nacionalne pripadnosti? Segregacija i danas živi u školama u Gornjem Vakufu /Uskoplju, kaže Adnan Gavranović iz Omladinskog centra, jedinog mjesta u ovom gradu gdje se djeca, bez obzira na ime, druže.
„U našem gradu postoje dvije škole pod jednim krovom i, zapravo, mladi ljudi se ne susreću i ne druže i ne radimo na tom multiteničkom i interetničkom dijalogu“, ističe Gavranović.
Neimaština, kriminal i politika
Upravo na današnji dan, u opštini Prijedor zabilježen je eklatantan primjer kršenja ljudskih prava. Opštinske vlasti, na čelu sa načelnikom Markom Pavićem, nisu dozvolile tamošnjim organizacijama da javno obilježe ovaj dan. Odboru za obilježavanje 20 godina stradanja Prijedorčana zabranjena je mirna šetnja centralnom gradskom ulicom.
„Policija se postavila iznad Zakona u javnom okupljanju RS. U tom zakonu ne postoji niti jedna odredba koja bi danas spriječila našu mirovnu šetnju. Nažalost, vjerovatno po političkom diktatu od strane lokalne vlasti - mi smo ove godine imali i sramne zaključke opštinskog parlamenta u kojima su oni tražili upravo od policije da zabranjuje ovakve skupove i da krivično goni one koji ih organizuju“, kaže član udruženja Prijedorčanki “Izvor” Edin Ramulić.
Prema podacima Centra za ljudska prava, oko 40 posto građana BiH smatra da su njihova osnovna ljudska prava i slobode ugroženi.
„Četrdeset posto njih smatra da su im najviše ugroženi pravo na rad, pravo na slobodu, pravo na život. I smatraju da su četiri ključna problema neimaština, kriminal, politika i političari“, navodi direktor Centra Saša Madacki.
Međunarodne institucije i organizacije stalno upozoravaju bh. političare da moraju više raditi na promociji demokratije i na zaštiti ljudskih prava. Domaći predstavnici vlasti, uglavnom tokom zvaničnih sastanaka, uz smiješak prihvataju savjete, ali na tome i ostane.
Direktor Misije USAID-a za BiH David Barth ističe kako je stanje ljudskih prava u državi poražavajuće.
“Bojim se da slika koju vidimo nije dobra. Previše je ljudi koji pate, previše je ljudi ostavljeno bez poštivanja ljudskih prava. Problem u BiH je taj što se ne poštuju i ne provode zakoni, što ova država ne poštuje međunarodne konvencije koje je potpisala. Previše je ljudi u BiH koji su jednostavno nevidljivi”, zaključuje Barth.
