Politika Sjedinjenih Država prema Bosni i Hercegovini uživa podršku obje stranke u SAD i dosljedna je više od tri desetljeća.
Ovo se navodi u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na upit Radija Slobodna Evropa da li će politika te države u odnosu na bh. entitet Republiku Srpsku, biti promijenjena po dolasku nove administracije u SAD.
Iz Ambasade poručuju i da Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH, kao i njenu integraciju u euroatlantske institucije.
"Sjedinjene Države će i dalje biti uz sve građane BiH dok rade na jačanju demokracije svoje zemlje, razvoju privrede i osiguranju mjesta koje njihova zemlja zaslužuje u euroatlantskoj zajednici zemalja", dodaje se.
Vidim sad da se (Dodik) još veseli njegovoj pobjedi, nesvjestan da će to veselje vrlo kratko trajatiDavor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba
Istovremeno, Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, očekuje da će dolaskom nove američke administracije biti oslobođen višegodišnjih sankcija SAD za secesionističku retoriku i podrivanje suvereniteta BiH,
"Sada imam nadu da će se to promijeniti", rekao je Dodik, odgovarajući na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa o sankcijama na konferenciji za novinare u Banjaluci, dva dana nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima za predsjednika Sjedinjenih Država.
Dodik je aludirao na sankcije koje su njemu, članovima njegove porodice i poslovnim partnerima nametnute iz SAD-a.
'Zaboravio da ga je Trump sankcionisao'
Republikanac Donald Trump izabran je za američkog predsjednika, te osvojio drugi predsjednički mandat, nakon što je na toj poziciji bio od 2017. do 2021.
Predsjednik bh. entiteta RS Trumpovu pobjedu je proslavio uz koktel, muziku, te fotografiju novog američkog predsjednika na palati RS u Banjaluci.
No, sugovornici Radija Slobodna Evropa ocjenjuju da su Dodikova očekivanja iluzorna, jednako kao i ona da će Trump podržati Dodikove secesionističke težnje.
Dodik je u decembru prošle godine izjavio je da je planirao proglasiti nezavisnost tog bh. entiteta dok je Trump bio predsjednik SAD i da bi sada to uradio ukoliko bi ponovo pobijedio na izborima.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, ocjenjuje za RSE da se Dodik "grdno vara", misleći da će mu Trumpova administracija ukinuti američke sankcije.
"Zaboravlja na činjenicu da ga je sankcionirala, upravo, Trumpova administracija. Sankcije su kasnije samo pooštrene u Bidenovom mandatu", kazao je Gjenero.
Dodika su SAD prvi put sankcionirale u julu 2017. godine, odnosno šest mjeseci nakon Trumpove inauguracije i preuzimanja prvog predsjedničkog mandata.
Obrazloženje je bilo - opstrukcija provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. okončan rat u Bosni i Hercegovini.
Pet godina poslije, Dodik je zbog blokiranja mirovnog sporazuma i korupcije ponovno sankcioniran. Sankcije su objavljene u januaru 2022, u vrijeme administracije američkog predsjednika Josepha Bidena.
"Vidim sad da se sada Dodik još veseli Trumpovoj pobjedi, nesvjestan da će to veselje vrlo kratko trajati. Kad bi pratio situaciju, znao bi da i danas stoje sankcije koje su bile uvođene 90-ih godina ljudima koji su sudjelovali u skrivanju optuženih za ratne zločine", kaže Gjenero za RSE.
Sjedinjene Države su proteklih godina sankcionirale hiljade osoba sa Zapadnog Balkana, uglavnom, optuženih ili osuđenih za ratne zločine iz 90-ih godina. Posljednjih godina sankcije su izricane pojedincima i firmama zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, korupcije ili veza s Rusijom.
Sankcijama se zamrzava imovina u SAD-u, zabranjuje američkim državljanima i kompanijama da posluju sa sankcioniranima, dok banke i druge firme mogu biti meta sankcija ako surađuju s njima.
Adis Maksić, profesor međunarodnih odnosa na Burch univerzitetu u Sarajevu, smatra da će biti zanimljivo vidjeti sastav nove Trumpove administraciju jer će, kako kaže, o tome ovisiti odnos i prema politici sankcija.
"Najbitnije je koje će ljude staviti oko sebe. Da li će za državnog sekretara biti postavljen primjerice Richard Grenell koji je jako blizak srpskim krugovima, posebno s režimom Aleksandra Vučića. U tom slučaju mogli bismo očekivati promjene u tom pravcu potencijalnim ukidanjem i tih sankcija", kaže Maksić za RSE.
Trump je u oktobru 2019. imenovao Grenella za specijalnog izaslanika američkog predsjednika za pregovore između Kosova i Srbije. Vučić ga je u februaru prošle godine odlikovao jer se, kako je rekao, "zalagao da se čuje glas Srbije".
'Dodikova neuzvraćena ljubav'
Otkako je prije dvije godine objavio da će ponovo biti kandidat za predsjednika SAD-a, Dodik je Trumpa nekoliko puta javno podržao.
Početkom novembra je pozvao srpsku zajednicu u SAD-u da glasa za njega, a nakon Trumpove izborne pobjede poručio je da je to "i naša pobjeda".
No, primjere Trumpove javne podrške politici koju Dodik zastupa teško je pronaći.
Trump mu je 2018. godine uputio čestitku, u vrijeme dok je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH, povodom obilježavanja Dana Državnosti BiH.
Tada je poručio da "Sjedinjene Države ostaju predane čvrstom partnerstvu s BiH i podržavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet".
Dodik mu je na čestitku odgovorio da RS ne priznaje taj praznik i da se on obilježava samo u jednom dijelu zemlje, odnosno u Federaciji BiH.
Analitičar Gjenero ističe da će američka podrška suverenitetu Bosne i Hercegovine biti nastavljena i da je ona temelj politike Sjedinjenih Država, bez obzira na to ko je predsjednik.
Na pitanje RSE na čemu Dodik temelji očekivanja kad je riječ o Trumpovoj administraciji, Gjenero kaže da su ona neosnovana i da se radi o "jednostranoj, odnosno neuzvraćenoj ljubavi".
"To je iskrena ljubav, ali s Dodikove strane. Ne vidi se nigdje da bi ona mogla biti konzumirana. Sjetite se kada je Barack Obama izabran za predsjednika SAD i neko je iz srpske dijaspore bio guverner ili nešto, pa je u Srbiji prevladalo uvjerenje da će Obama snažno 'igrati' u korist Srbije. Zna se i kako je ta 'ljubav' između Obame i Srbije završila, a isto će završiti i između Dodika i Trumpa", dodaje on.
Lobiranje RS po Sjedinjenim Državama
Dodik je proteklih godina često javno kritikovao američku ambasadu u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da rade protiv interesa RS-a i srpskog naroda.
Istovremeno, nije odustao od bliskih veza sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a nastavio je njegovati i bliske veze i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Vlado Simović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, stava je pak da je "odnos Dodika i Trampa prirodan, jer Trump provodi suverenističke politike".
"I on pripada klubu suverenih, konzervativnih političara", kaže Simović, koji tvrdi da Trumpu Bosna i Hercegovina i Zapadni Balkan neće biti u fokusu.
Paraleleno s kritikama koje je Dodik posljednjih upućivao američkoj administraciji u BiH, vlast u RS nastavila je lobirati u Americi.
Republika Srpska godinama angažira konsultantske i advokatske kuće iz Sjedinjenih Država za lobiranje u korist tog entiteta.
Tako je početkom 2020, za 80.000 dolara mjesečno, entitetska vlast na godinu dana angažirala američku advokatsku kompaniju McGinnis Lochridge, kako bi je savjetovala i predstavljala u pravnim međunarodnim pitanjima.
Osim te kompanije, u dostupnim registrima spominju se i Myrmidon Group i Schifanelli Law LLP, koje su također bile angažirane od entitetske vlasti.
Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS, nije bio dostupan za razgovor za RSE o tome koliko ugovora sa konsultantskim kompanijama je trenutno aktivno.
Analitičar Gjenero stava je da je lobiranje u Sjedinjenim Državama "bacanje novca", ukoliko se to radi za nešto neprovodivo i neostvarivo.
"Nema nekog ozbiljnog političkog cilja za koji vi možete lobirati i računati da će biti ostvaren. Dodik je zbog sankcija u bezizlaznoj situaciji, a očajni ljudi spremni su na svakakve poteze", kazao je.
Osim Dodika i njegove porodice, među sankcioniranima u RS je praktično kompletan politički vrh tog entiteta, odnosno premijer RS-a Radovan Višković, predsjednik entitetske skupštine Nenad Stevandić, nekolicina ministara Vlade RS-a, te članica Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović.
S ciljem izbjegavanja američkih sankcije, a nakon gašenja banovnih računa sankcioniranima, Narodna skupština Republike Srpske izglasala je 18. aprila izmjene Zakona o radu RS-a, čime je omogućena isplata plaće "u koverti".
