Sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koja je trebala biti održana u četvrtak, 29.jula, je odgođena po nalogu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
“O novom terminu održavanja sjednice pravovremeno ćemo vas informisati”, navodi se na zvaničnoj web stranici Vijeća ministara BiH.
Zastupnici iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) nisu se pojavili na sjednici Parlamenta BiH zakazanoj za utorak 27. juli, a nakon što su predsjednici političkih partija iz tog bosanskohercegovačkog entiteta dan ranije odlučili da će bojkotovati rad institucija Bosne i Hercegovine (BiH).
Odluku o bojkotu Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, politički predstavnici iz RS, donijeli su nakon što je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko, prije četiri dana, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se sprječava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Politički predstavnici iz RS-a više puta su blokirali rad institucija i donošenje odluka na državnom nivou.
Prije posljednje blokade, odlučivanje u državnim institucijama obustavili su u februaru 2020. godine zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se sve poljoprivredno zemljište u RS-u smatra imovinom BiH, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS-a, krajem 2019. godine.
Nakon održanih Općih izbora u oktobru 2018. godine, više od godinu dana trajala je blokada formiranja Vijeća ministara zbog odbijanja Milorada Dodika da se u Brisel pošalje godišnji Akcioni plan BiH (ANP) za NATO.
Gotovo cijelu godinu Zastupnički dom Parlamenta BiH nije gotovo nikako zasjedao, a predstavnici SNSD-a blokade su pravdali neformiranjem Vijeća ministara BiH, dok sa druge strane članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, nisu pristajali na imenovanje Zorana Tegeltije za mandatara Vijeća ministara BiH bez slanja ANP-a u Brisel.
Blokada je završena u decembru 2019. godine, kada je dogovoreno da se u NATO štab pošalje dokument pod nazivom "Program reformi".
