"Preživjela sam genocid, ubijeno mi je 22 člana moje uže familije. Među njima je moj najmlađi sin, kojeg sam najviše na svijetu voljela i moj muž", riječi su koje je uputila predsjednica Udruženja "Majke Srebrenice" koja se obratila na panel diskusiji u Generalnoj skupštini UN-a u ponedjeljak, 29. aprila.
Panel diskusija se održava nakon što je prolongirano glasanje o rezoluciji o Srebrenici, koje je, kako je ranije najavljivano, trebalo biti održano 2. maja u Generalnoj skupštini UN-a.
U dokumentu rezolucije, u koji je Radio Slobodna Evropa ranije imao uvid, traži se, između ostalog, da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.
Subašić je pozvala na usvajanje rezolucije, navodeći da je potrebna "i nama i Srbiji, RS i BiH i svim normalnim ljudima".
"Nama je potrebna da imamo 11. juli Dan sjećanja. Zašto mi majke nemamo pravo da obilježavamo Dan sjećanja za Srebrenicu. Taj dan bi bio poruka čitavom svijetu da se ne zaboravi i ne ponovi. Ovom Rezolucijom ćemo biti zaštićene majke, da se ne veličaju ratni zločinci, da su oni srpski junaci. Djeca ne znaju istinu, a djeca su naša budućnost. Želim da sva djeca budu naša budućnost, da žive u miru i rahatluku. Da ne dožive ono što smo mi doživjeli", poručila je Subašić.
Prisutnima se obratio i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
On je rekao da su oni koji su preživjeli genocid krenuli naprijed.
"Pronašli smo novu svrhu u životu, osnovali porodice, obnovili naše zajednice i njegovali njihov rast. Počinioci, s druge strane, ostaju zarobljeni u prošlosti, izjedani sopstvenom mržnjom. Oni se i dalje drže svojih mračnih, destruktivnih vrijednosti, odbijajući priznati našu ljudskost i karakterizirajući genocid nad nama kao čin oslobođenja. Učimo našu djecu važnosti sjećanja i opraštanja, da je spas u milosrđu i zajednici", kazao je Suljagić.
U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku održavaju se neformalne konsultacije o Nacrtu rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenice.
Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom "Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995." sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.
Uprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlašenja, nametnuo je 23. jula 2021. dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Podneseno je više desetaka krivičnih prijava, ali gotovo tri godine kasnije nema potvrđene optužnice.
