Protesti protiv nesigurnosti u glavnom gradu BiH pokazuju kako su građani nezdovoljni, ali istovremeno nemoćni i u strahu. Podjednako, pokazatelj je to i neodgovornosti koju već godinama niko ne želi preuzeti. Isti problemi, ista priča, samo su žrtve druge. Sistem jednako ne funkcioniše, a izgovora je napretek. Ključno je, međutim, vjeruju eksperti, da je građanima dosta života u strahu, kako za sigurnost tako i za egzistenciju.
Protestna šetnja zbog ubistva Dženana Memića održana je u ponedjeljak u Sarajevu. Memić je preminuo 15. februara nakon teških povreda koje je zadobio sedam dana ranije dok je sa djevojkom šetao na Ilidži. Građani su se već dva puta okupljali i učestvovali u protestnoj šetnji, kako bi izkazali nezadovoljstvo tokom i napretkom istrage.
Ranije su ispred zgrade Kantonalne vlade u Sarajevu protestima nakon spaljivanja Ljubice Đokić - Spasojević i ubistva dječaka Denisa Mrnjavca u sarajevskom tramvaju 2008. godine tražili samo jedno – da budu sigurni.
Srednjoškolka, vršnjakinja ubijenog Mrnjavca, opisavši stanje protiv koga se bori kazala je:
"Želimo da živimo i dalje, jer ne smijemo izaći iz kuće kako treba, otići u školu, izaći napolje. Bojimo se da nas neko ne ubije".
Osam godina kasnije, protesti nakon pogibije Selme Agić i Edite Malkoč na pješačkom prijelazu u Sarajevu, u percepciji sigurnosti ništa se za građane nije promijenilo.
"Živjeti u gradu u kojem je nasilje svakodnevna pojava je strašno, nasilje nad ženama je strašno, nasilje nad djecom je strašno", kaže Selma Hadžihalilović.
(Video: Protesti nakon pogibije Selme Agić i Edite Malkoč)
Ne mijenja se ni percepcija odgovornosti. S policije na tužilaštvo, s tužilaštva na policiju, uz politička uplitanja, teče prebacivanje krivice, ali je niko ne prihvata.
"Apsolutno ono što mi se stavlja na teret ne osjećam se krivim", poručio je policijski komesar Kantona Sarajevo Vahid Ćosić.
Ni glavna kantonalna tužiteljica Dalida Burzić ne smatra kako je odgovornost na instituciji koju vodi.
"Tužilaštvo KS nije po zakonu odgovorno za sigurnost građana, ali opet jeste na posredan način", prokomentarisala je tužiteljica.
Oprobana formula
Upravo zato građani i dižu svoj glas ne bi li i posredno i neposredno svi radili svoj posao. Policija privodila, tužioci kažnjavali po zakonu, umjesto da stoje prijave za stotine teških prekršaja i čekaju zastaru.
Dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu i profesor historije socijalnih i političkih doktrina Salih Fočo smatra da su građani konačno odlučili reći dosta života u strahu i vladanja stahom.
"Sasvim je sigurno da je strah osnovni princip vladanja. Etnonacionalne stranke stalno plaše građane jedne drugima i da će zapravo sve izgubiti, a u suštini će stranke izgubiti svoju vladavinu i dominaciju koju sad imaju, ne samo na vlast, nego uopće na društveni i javni prostor koji su rezervirale za sebe. I to je oprobana formula koja već dvadeset godina funkcionira na našem prostoru", podsjeća Fočo.
Građani konačno, kroz svoj aktivizam, navodi Fočo, kidaju te okove, jer im je sudbina zajednička.
"Sasvim sigurno građani sve više shvataju da Srbima nisu neprijatelji Bošnjaci i obrnuto, Hrvatima nisu Bošnjaci ni Srbi. Konačno, zajednički su interesi – to je život, bezbjednost, odgovorna vlast, funkcionalna država", komentariše Fočo.
(Fotogalerija: Protest nakon ubistva studentica u Sarajevu)
Protest u Sarajevu: Građani poručili 'Ko je sljedeći'
Međutim, za razliku od proteklih godina, ovaj su zahtjevi građana mnogo jasniji.
"Da neko želi promjene, ne bismo morali čekati nove žrtve. Da postoji namjera u institucijama da mijenjaju sistemski neke stvari, do toga ne bi došlo. Međutim, stigli smo do određene male, ali tragične pobjede - sedam dana je doslovno vrilo u institucijama Kantona kao u košnici. To je važna poruka nama, ako ne reagujemo, nikada se ništa neće promijeniti", smatra doktor političkih nauka Svjetlana Nedimović.
Jer, podsjeća Nedimović, "ranije smo reagovali ograničeno ili nismo nikako, u prethodnim reakcijama se nije spominjala odgovornost".
"Žrtve su ulazile kao statističke brojke u izvještaje policije, građanima se govorilo da je situacija zadovoljavajuća. Niti Vlada niti Skupština nisu analizirale policijske izještaje, policija nije problematizovala situaciju. Svi su podjednako upleteni. Sad smo na putu da razotkrijemo ko sve ima i kakve nadležnosti i odgovornosti i da ih konačno uzbunimo da rade svoj posao", konstatuje Svjetlana Nedimović.
Građani su atomizovani
Koliko daleko se ide u nepoštivanju sistema, ali i izrugivanju sigurnosti građana, pokazuju i plašenja roditelja i djece otmicama, koje je, navodno bilo samo šala.
Sociologa Ivana Šijakovića ovo ne čudi, jer je građanima vladati lako, a aktiviste još lakše skloniti.
"Briga o ekonomiji, briga o socijalnim odnosima, briga o stanju kulture, obrazovanja itd., to oni jednostavno niti znaju, niti koriste, niti im je potrebno. Najveći kapital za njih su verski odnosi, etnički odnosi, nacionalni, nacionalizam ili eventualno neki drugi konflikti, pa sve do rasnog, do polnog, i tome slično. Tako ja mislim da od ove generacije nema ništa, ništa se ne može postići i mislim da tu ni aktivizam građanski ne može ništa da učini, zato što su građani razbijeni, atomizovani. Svaka politička partija, politička grupacija, imaju mehanizme privlačenja onih aktivista koji se pojave u građanskom društvu. Oni ih brzo ili ušutkaju sudskim nameštenim procesima ili ih privuku ka sebi, ili ih korupcijom utišaju", ocjenjuje Šijaković.
Sve dok postoje metode ucjene koje vlast koristi, a građani se nemaju kome požaliti, ništa se vjeruju eksperti neće promijeniti. A svaki će bunt kao i oni prethodni biti ugašen i zaboravljen ili dobro politički iskorišten, ukoliko ne bude postojalo građansko jedinstvo, bazirano na životnim, a ne nacionalnim interesima.
Facebook Forum