Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine (BiH) protiv novinara Tanjuga, Marka Trošića zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Institut navodi da je Marko Trošić u kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željke Komšića, u Sarajevu 9. novembra, tokom intervjua, negirao genocid u Srebrenici koji je utvrđen pravosnažnim presudama međunarodnih i nacionalnih sudova, na koji način je počinio krivično djelo iz člana 145a stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine objavljen u “Službenom glasniku BiH”, broj: 46/21).
“Kao dokaz iznijetih tvrdnji IGK je predao materijalni dokaz iz medija u kome se jasno i nedvosmisleno vidi negiranje genocida u Srebrenici, što je krivično djelo. Naime, navedeni novinar je iznosio vlastito mišljenje, koje nije zasnovano na sudskim, istorijskim i naučnim činjenicama o genocidu u Srebrenici. Tokom intervjua novinar je prvo rekao kako se neće složiti sa konstatacijom da je bio genocid, a potom da njegov stav nije bitan”, ističe se u objavi Instituta za istraživanje genocida Kanada.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić prekinuo je u utorak, 9. novembra intervju za TV Tanjug, a povod za to je bio to što je novinar te televizije, dok je postavljao pitanje, izjavio kako smatra da je u Srebrenici počinjen "strašan zločin" i da nije saglasan sa presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu da se desio genocid.
Tokom intervjua novinar je rekao kako se neće složiti sa konstatacijom da je bio genocid u Srebrenici, te da 'njegov stav nije bitan', ali Komšić je odgovorio.
"Genocid je počinjen, tako piše u presudama Međunarodnog suda, genocid - a ne strašan zločin. Strašni su neki drugi zločini bili", rekao je Komšić.
No, novinar je rekao je kako je to Komšićev stav.
"To nije moj stav, to piše u presudama", poručio je Komšić.
Uslijedila je kratka polemika, nakon čega je predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao novinaru da "će morati s nekim drugim da radi intervju" i napustio prostoriju.
Snage Vojske Republike Srpske su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Među osuđenima su Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, te glavni komandant VRS-a Ratko Mladić.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Od tada su krenule blokade rada institucija Bosne i Hercegovine, a Skupština RS-a proglasila zabranu negiranja genocida “neprimjenjivom“.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.