Koliko je bosanskohercegovačko Predsjedništvo radi složno možda najbolje ilustruje podatak da skoro da nije bilo sjednice na kojoj je postignut konsenzus oko bilo kog značajnog pitanja. Razlike u idejama kako treba da se vodi i funkcioniše država, te šta su vanjskopolitički pravci, najočitije su bile u ovom četvorogodišnjem mandatu, kažu analitičari.
Posebno je osjetljiv ovaj predizborni period koji članovi Predsjedništva koriste ne za promociju države, što im jeste posao, već da pošalju stranačke, ali i nacionalne poruke, kako bi se bolje pozicionirali na predstojećim oktobarskim izborima.
Tako je samo u jednom danu iz Ureda za odnose sa javnošću bosanskohercgovačkog Predsjedništva stigao e-mail u kojem se novinari obavještavaju o aktivnostima kolektivnog šefa države. Dok je hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović prisustvovao obilježavanju godišnjice "Oluje", srpski Mladen Ivanić bio je na osvеštаnju nоvоpоdignutоg Spоmеnikа nеvеsinjskim ustаnicimа 1875. gоdinе. Treći, onaj iz reda bošnjačkog naroda, tog dana nije imao aktivnosti, zajedničkih skoro pa i da nemaju.
Ukoliko se na nekom mjestu i nađu zajedno varnice su očigledne, poput onih, krajem aprila, tokom posjete predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska kada su se Čović i Izetbegović skoro pa odgurivali oko govornice, a povod je bila priča o gradnji Pelješkog mosta. Slično je bilo i kada su tri člana Predsjedništva prošle godine posjetila Beograd, kada su mimo plana i protokola opet Čović i Izetbegović iznosili neusaglašene stavove oko priznanja Kosova.
Politička nekultura i nedoraslost vanjskoj politici - ocjenjuju analitičari rad kolektivnog šefa države. Za nekadašnjeg bosanskohercegovačkog diplomatu Hajrudina Somuna nesloga u Predsjedništvu je razumljiva, prije svega zbog činjenice da ovakvo ustrojstvo države ne može ni izroditi jedinstvenu vanjsku politiku.
"Čim su nam nametnuli takvu 'ludačku košulju', što je najbolja metafora za dejtonsku državnu strukturu, pa još sa tri rukava, da bi bila još luđa, počela su je razdirati tri člana Predsjedništva, svaki je vukao za svoj rukav, pa je niko i ne može zakrpiti danas", objašnjava Somun slikovito situaciju u državi i Predsjedništvu.
On upozorava da je BiH danas toliko podijeljena da nema zajednički strateški odgovor na najznačajnija politička pitanja, među njima i ona koja se dotiču vanjske politike.
"Nema zajedničkog strateškog odgovora na veoma izgledne namjere, ili makar pokušaje da se sa jedne strane riješi problem Kosova trampom za manji entitet BiH, a sa druge strane da se širenjem propagande o navodnoj ugroženosti bh. Hrvata sačeka eventualno razbijanje BiH, pa se oživi Herceg-Bosna, kao što je bilo pred ratove devedesetih", kaže on.
Za profesora Esada Bajtala ponašanje članova bh. Predsjedništva samo je nastavak inercije jer BiH nema državnu politiku već je na sceni etnologizacija političkog i javnog prostora.
"U kojoj svaki predstavnik etnosa, nacije, pokušava predstaviti sebe kao jedinog i isključivog predstavnika ove države. Pri tome, neki od njih je javno i glasno ne priznaju, drugi je sofisticirano ne priznaju, a treći je lažno priznaju. Dakle, imamo na sceni jedan kompletan i ljudski i politički nemoral", dodaje Bajtal.
On podsjeća da su okviri i dužnosti za rad Predsjedništva veoma jasni, a oni između ostalog znače i predstavljanje BiH i svih njenih građana.
"Politika u ime države, čijih su se najviših dužnosti prihvatili i jedan i drugi i treći, mora podrazumijevati jedan koncept, ma koliko on bio i sužen ili reduciran, zajedničkog djelovanja i zajedničkog vrednovanja stvari kako u zemlji, tako i onih izvan zemlje, u susjedstvu i izvan njega. A mi toga očito nemamo", objašnjava Bajtal.
Pozicije koje su zauzeli početkom mandata ostale su do danas, kaže politička analitičarka Ivana Marić i objašnjava kako one izgledaju.
"Bakir Izetbegović je uvijek u nekoj ulozi žrtve, on je uvijek neko kome govore iza leđa, on kao ništa ne razumije i ne zna zašto se to radi. Ivanić balansira između Republike Srpske (RS) i predstavljanja i RS ali i BIH, dok Čović koristi svaku priliku da malo radikalizira tu scenu, pa evo i sa tim sudjelovanjem u Kninu i mnogim drugim situacijama. Sada možemo očekivati i veću radikalizaciju ovaj mjesec dva do izbora", zaključuje Marić.
Facebook Forum