Bosna i Hercegovina (BiH) treba osigurati evropske perspektivu, kroz reformske procese kojima bi se ostvarili međunarodni i evropski standardi.
Zaključeno je to u srijedu, 8. decembra, na sastanku članova Predsjedništva BiH sa Markom Makovecem, zamjenikom izvršnog direktora za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) i Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a i specijalnim izaslanikom za Zapadni Balkan.
Kako je rečeno, na evropskom putu BiH potrebno je osnažiti regionalnu saradnju u kojoj BiH ima značajan doprinos, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
Također, potrebno je voditi razgovore u smjeru funkcionisanja institucija BiH i nastavka konstruktivnog dijaloga na ispunjavanju reformi na putu ka EU.
Ponovljene su poruke zvaničnika EU i SAD-a, da postoji kontinuirani interes za BiH i posvećenost proširenju Unije na Zapadni Balkan.
"Treba nastaviti raditi na boljoj ekonomskoj situaciji i iskoristiti priliku koju nam pruža Evropski investicioni plan za Zapadni Balkan", kaže se u saopćenju.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je u srijedu novinarima u Sarajevu da je na sastanku poručeno kako je za rješavanje svih pitanja nužno da odmah profunkcioniraju institucije BiH.
"Da funkcionira Parlament, Predsjedništvo, Vijeće ministara BiH i onda o svim pitanjima neka se razgovara u institucijama BiH. Neka se rješavaju sva druga pitanja i to je osnovna poruka koju smo danas mogli da čujemo od naših prijatelja iz SAD-a i EU", kazao je Džaferović.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je na konferenciji za novinare da sastanka sa zvaničnicima EU i SAD nije dao neki poseban rezultat.
Kako je kazao, bila je to prilika da se razjasne neka pitanja koja se nameću kao opća.
Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske u petak (10. decembra) će raspravljati o deklaraciji kojom se nalaže Vladi da pripremi novi Ustav tog bh. entiteta, koji predviđa prenos nekih od nadležnosti države BiH na RS kao entitet.
"Ono što će se desiti u skupštini, mi ćemo povući naše saglasnosti i poništiti odluke u 140 zakona koje je nametnuo visoki predstavnik. Ovo su političke inicijative – da se povuče saglasnost sa vojske, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i indirektnih poreza. To nisu ratne inicijative. RS neće ratovati ni u kakvim okolnostima", kazao je Dodik, 8. decembra na konferenciji za novinare.
Zastupnici, ministri i drugi predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na razini BiH otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Narodna skupština Republike Srpske donijela je zakona kojim se nametnute izmjene zakona proglašavaju neprimjenjivim na teritoriji tog entiteta. Dopunila je i Krivični zakonik kojim je sad kažnjivo, između ostalog, nazivanje Republike Srpske “genocidnom tvorevinom”.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je tokom oktobra više puta ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom bh. entitetu.
