Čeka li BiH televizijski mrak? Ne samo što kasni proces digitalizacije kako zbog tehničkih tako i političkih problema, od kraja aprila upitno je i finansiranje javnog RTV sistema. Ugovori s telekom operaterima ističu, a novi način prikupljanja još nije utvrđen. Tako bi emiteri mogli ostati bez izvora prihoda iz kojeg se direktno finansiraju, što bi moglo ugroziti njihov opstanak.
Televizijski mrak, koji se odavno najavljuje, od juna ove godine mogao bi zahvatiti BiH. Već sada je jasno da proces digitalizacije koji je trebao biti okončan sredinom juna neće biti gotov. U stvari, oni bh. građani koji program prate putem analognog signala neće ga moći gledati,izuzev putem kabl operatera. Tako će u najboljem slučaju, kako kaže savjetnik ministra prometai komunikacija Mehmed Agović, biti do kraja godine.
“Na području FBiH je završen taj posao prije četiri, pet mjeseci, ali nije ga moguće pustiti u pogon bez Republike Srpske i instalacije opreme koja je kupljena za instalaciju na objektima RTRS”, pojašnjava Agović.
Pomoćnica direktora za emitovanje u RAK-u, Helena Mandić, objašnjava šta Bosnui Hercegovinu čeka u junu, ukoliko se proces digitalizacije ne okonča.
"Faktički, nijedna stanica neće moći raditi na dodijeljenim frekfencijama. Odnosno, mogu nastaviti da rade, međutimimaće smetnje od susjednih zemalja, a mi ćemo biti dužni, po međunarodnom sporazumu, da sve te smetnje, koje naše stanice uzrokuju stanicama iz susjednih zemalja, otklonimo, što će sigurno dovesti do gašenja određenog broja stanica”, kaže Mandić.
Politička su previranja na relaciji RS – FBiH i u ovom segmentu već godinama kočnica uspostavi Korporacije Javnih RTV servisa u BiH, koja bi trebala voditi računa o korištenju i održavanju infrastrukture. Novac i oprema nisu problem, kaže Agović, samo nema volje.
“Imamo novac za cijeli projekat digitalizacije i to je ono što je čudno. Ne možemo ga trošiti, jer neko ne želi. Čak i oni koji su odobravali taj novac sad su protiv”, kaže Agović.
Danak će platiti svi, već duže nema nikakvih pomaka u saradnji sva tri emitera naiznalasku rješenja.Pored toga, opstanku prijetii naplata RTV takse, koja je prošle godine bila najniža zabilježena. Samo BHRT je, prema tvrdnji direktora te kuće, Muhameda Bakarevića izgubila milione.
“U 2014 BHRT je dobio dva i po miliona manje nego prošle godine. Taj pritisak ne možemo podnijeti”, tvrdi Bakarević.
U aprilu ističe ugovor sa telekom operaterima koji su prikupljali taksu, a novog ugovora nema. Od državnih vlasti zatraženo je novo rješenje, a dok se čeka ugroženi su i radnici i kvalitet programa, kaže glavni sekretar Odbora Javnog RTV sistema Emir Habul.
“Prestanak ovog modela znači finansijski kolaps RTV servisa i nešto se hitno mora uraditi da se to promijeni”, smatra Habul.
Habul dodaje da je zbog formiranja vlasti malo vjerovatno da će uskoro doći do rješenja pitanja, tim prije što se zakon koji je donesen 2005. godine mora mijenjati.
“Emiteri nisu bili u stanju da prevladaju ove političke prepreke koje su se pojavile prije deset godina. Sad država nešto obećava, međutim formiranje vlasti se očekuje u narednih mjesec dana, a pitanje onda kada će to Vijeće ministara staviti na dnevni red”, kaže Habul.
Najavljuje se smanjenje plata, a proizvodnja programa odavno je reducirana, kaže Bakarević. Politika ih se sjeti samo kada trebaju služiti njihovim interesima.
“Oni su stavili ograničenja na svu našu produkciju, izuzev kad Javni servis treba da se pojavi kad su poplave u pitanju, kad treba nešto aktuelnoj politici, kad su izbori u pitanju, ali ni tada nisu spremni da daju svoju podršku za normalno funkcionisanje javnih servisa”, tvrdi Bakarević.
Sve nade Javni RTV servis polaže u novu vlast, odnosno politički dogovor, koji će ili zapečatiti sudbinu operatera,ili im vratiti dignitet. Završetak reforme, odnosno osnivanje Korporacije, i digitalizacija su ključni prioriteti naglašeni i u godišnjim izvještajima EK o napretku BiH.