Bosna i Hercegovina je prema ocjeni državnog Ministarstva za ljudska prava napredovala kada je u pitanju stanje u ovoj oblasti, no preporuke Komiteta za ljudska prava UN i dalje ukazuju na probleme koje zemlja ima već decenijama. Diskriminacija po osnovu nacionalne pripadnosti, nemogućnost biranja, odnos prema najugroženijim kategorijama stanovništva, sve su to problemi koje Bosna i Hercegovina mora riješiti ukoliko želi biti dijelom Evropske unije.
Ograničen progres – najčešća je formulacija koju organizacije za zaštitu ljudskih prava koriste kada komentarišu stanje u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini. Ograničenja su najčešće politička, a najbolji pokazatelj toga je neispunjavanje presude Evropskog suda za ljudska prava, po kojoj se ljudi koji ne dolaze iz reda konstitutivnih naroda ne mogu kandidirati na pozicije ustavom rezervisane isključivo za Srbe, Hrvate i Bošnjake.
Iste preporuke godinama
Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija, nakon posljednjeg izvještaja koji je zemlja podnijela pred ovim tijelom, dao je 207 preporuka na koje organi vlasti u Bosni i Hercegovini treba da odgovore. I iste se preporuke ponavljaju godinama, kaže Rasim Ibrahimagić iz Sarajevskog otvorenog centra.
„Imaju stvari kao što su građanska i politička prava i prava koja se odnose na konstitutivne naroda i ostale koji ne mogu biti birani, sloboda medija i kršenje medijske konvencije, harmonizacija bosanskohercegovačkih zakona s Istanbulskom konvencijom, imamo posebne ranjive i marginalizovane grupe, kao što su recimo prava djeteta u oblasti zdravstvene zaštite, inkluzija u obrazovanju s osobama s invaliditetom“, navodi Ibrahimagić.
Za kompleksna pitanja, poput presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić-Finci“ (slučaj Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se po Ustavu ne mogu kandidovati na mjesto člana Predsjedništva BiH jer ne pripadaju konstitutivnim narodima), a koja predstavljaju sistemsko kršenje ljudskih prava, treba dosta vremena, no za ona koja se odnose na najranjivije kategorije i položaj ugroženih u društvu, veliki poduhvati nisu potrebni, kako smatra šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler.
„Pogledajte institut Pazarić, ovo je najočitije kršenje ljudskih prava, kako štitite, da tako kažem najslabije karike u društvu, djecu sa poteškoćama. Ovome se na kraju posvetila pažnja, ali ja se bojim da ima još ovakvih primjera“, podsjetio je Sattler na slučaj u kojem su fotografije koje je objavila zastupnica u Parlamentu Federacije BiH Sabina Ćudić otkrile da su djeca u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću kod Sarajeva vezivana za radijatore i namještaj.
Slučaj je rezultirao protestima građana i smjenom kompletne uprave Zavoda.
Ministrica ipak zadovoljna
Od 14 preporuka koje je u svom Mišljenju o aplikaciji za članstvo dala Evropska komisija veliki dio se odnosi upravo na oblast ljudskih prava. Ipak, ministrica za ljudska prava BiH Semiha Borovac, smatra kako je napredak vidljiv, te da je izvještaj Bosne i Hercegovine pred Komitetom ocijenjen dobro.
„Možemo da kažemo da smo nakon podnošenja trećeg izvještaja zadovoljni, kako je to ocijenjeno od strane Komiteta za ljudska prava, sve zemlje članice su bez rezerve podržale ovaj izvještaj“, kazala je Borovac.
Mada su podržale izvještaj u preporukama su naveli da se zemlja i dalje suočava s problemima rodne diskriminacija i nasilja, da korupcija bitno utiče na pitanja jednakosti, te da i dalje postoji nejednak pristup pravdi za sve. Žene se i dalje suočavaju sa preprekama kako bi ostvarile puni političku, socijalno-ekonomski status.
Ljudski faktor
Ujedinjene nacije su ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava posvetile mladima, a upravo su mladi u Bosni i Hercegovini jedna od najugroženijih kategorija.
Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine Jasminka Džumhur kaže kako su mladi u zemlji suočeni sa izazovom velikim kao Mount Everest.
„Kada govorim o tom izazovu prije svega mislim na činjenicu da mi imamo negativne demografske podatke da svake godine gubimo kroz natalitet oko 12.500 ljudi. Istovremeno, visok je trend odlaska ljudi, posebno mladih. Ako nemate ljudski faktor ne možete kreirati razvojne politike. Ako tome dodamo da je ljudski faktor zajedno s obrazovnim sistemom ključni faktor razvoja jednog društva, onda PISA istraživanje koje ukazuje da onesposobljavamo mlade ljude za nastavak daljeg života veoma je važan indikator stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini“, navodi Džumhur.
Nisu samo bosanskohercegovački građani diskriminisani i oni čija su prava ugrožena. Zemlja je u nekoliko navrata kritizirana i zbog nehumanog odnosa prema migrantima.
Posjetimo, visoka povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović na konferenciji za novinare u Sarajevu, 6. decembra, je rekla kako je bila šokirana onim što je vidjela na "Vučjaku", kampu gdje su smješteni migranti i izbjeglice u blizini Bihaća, prilikom posjete početkom sedmice.
Kazala je da su na "Vučjaku" uslovi života "stravični", te da su postali nehumani dolaskom zime.
„Ljudska bića su zgurana na blato, nemaju tekuće vode, sanitarni uslovi su strašni. Držati ljude u takvim uslovima je nečovječno i neprihvatljivo. Nikada taj kamp nije trebalo ni otvoriti“, kazala je Mijatović.
I zemlje članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), čiji su predstavnici imali dvodnevno zasjedanje prošle sedmice u Sarajevu, pozvale su državnu vlast da adekvatnije odgovore na migrantsku krizu.
Facebook Forum