Nikola, penzioner iz Banje Luke, pretposljednji dan 2021. godine dočekuje u redu ispred Javne kuhinje Mozaik prijateljstva kako bi dobio obrok za sebe i suprugu.
"Velika muka me je natjerala na ovo. Imam malu penziju, 400 maraka (200 evra) i ja i moja baba (supruga) ne možemo izaći sa tim na kraj. A radio sam 40 godina i kad platim ove dažbine, lijekove, žena mi bolesna. Sa ovom penzijom nema šanse da izađem na kraj, primoran sam da dođem ovdje", kaže Nikola za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ove godine, Nikola očekuje i novogodišnji humanitarni paket.
U redu za pomoć čeka i Mara. Ima 80 godina, živi sama i penziju od 200 maraka (100 evra).
"Šta ću, moram doći ovdje, mala je penzija i dok platim dadžbine, gledam 'oće li išta ostati. Život je otišao naopako, barem što se tiče mene", priča Mara za RSE.
Svaki dan samo u Javnoj kuhinji 'Mozaik prijateljstva', podijeli se oko 750 obroka. Svakodnevno dijele i pakete pomoći koje doniraju humanitarne organizacije.
"Sve je više osoba koji traže pomoć, pogotovo u ovom prazničnom periodu. Vikendom pravimo i hiljadu obroka dnevno. Svaka pomoć u hrani i paketima je svakako dobrodošla. Ovdje su mnogi ljudi sa malim penzijama. Dolaze i mlađi koji su digli kredite, pa ostali bez posla, a onda i imovine. Srećom dosta je onih koji razumiju ljudsku muku pa pomognu", navodi predsjednik Mozaika prijateljstva Miroslav Subašić za RSE.
Kome je pomoć namijenjena?
Kamioni sa 2.400 novogodišnjih humanitarnih paketa za najsiromašnije Banjalučane stigli su kasno naveče, u srijedu, 29. decembra.
Pomoć su dovezli predstavnici druge najveće humanitarne organizacije iz Njemačke "Johanniter humanitarian group". Dio kamiona sa 1.600 humanitarnih paketa otišao je dalje za Tuzlu, na istoku Bosne i Hercegovine (BiH).
Paketi sadrže ulje, brašno, osnovne životne i higijenske namirnice, kao i slatkiše i đačku opremu za djecu.
Pomoć je namijenjena nezaposlenima, osobama sa invaliditetom, samohranim roditeljima, starim i nemoćnim. Cilj je uljepšati im novogodišnje praznike.
Oko kamiona na parkingu jedne od banjalučkih fabrika, u četvrtak ujutru 30. decembra, okupili su se predstavnici iz gotovo svih banjalučkih humanitarnih udruženja. Paketi su pretovareni u kamione, kombije i automobile.
Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja višečlanih porodica „4 plus“, za RSE je naveo kako je atmosfera podsjećala na dolazak humanitarnih konvoja u ratu.
"Ovo je baš kao nekada, ona vremena, rat, kada se čekalo da se dobije neki paket. Ja inače naglašavam da ovo nije rješenje, zalažem se za sistemska rješenja. Ali svakako ova pomoć dobro dođe pošto idu praznici", navodi Radovanović.
Poređenja sa ratnim godinama
Dodaje da će biti podijeljeni paketi za 200 najugroženijih višečlanih porodica koje su članovi Udruženja. Radovanović ističe da je socijalna situacija mnogo teška, iako smatra da para ima u Bosni i Hercegovini.
"Bogat smo mi narod. Bogata je država. Samo novac, nažalost, odlazi u privatne džepove pojedinaca. Ne ide narodu, ne ide djeci. Pojedini koriste i po deset prava. Imate ih koji su ili ministri ili poslanici i još su u nadzornim i upravnim odborima. Jedna te ista grupa ljudi kruži u tim tokovima", navodi Radovanović.
Pakete će, najugroženijim osobama sa invaliditetom razvoziti u Banjoj Luci Maja Mastikosa iz Humanitarne organizacije "Partner".
Priča da je njen osjećaj da ljudi u Banjoj Luci danas žive gore nego prije 20 godina.
"Lijepo je kada vi dođete u centar Banje Luke, tu izgleda kao da se dobro živi, ali kada se odmaknete malo od centra, vidite koliko je zapravo teško", priča Mastikosa za RSE.
I nju, kako kaže, dotiču slike istovara humanitarne pomoći.
"Bila sam jako mlada kada je rat bio, ali, u suštini, ono što sam gledala na televiziji i slike neke poslije rata, ja bih rekla da je to jednako toj situaciji, jer narod je gladan i ova pomoć iz Njemačke je potrebna", navodi Mastikosa.
Humanitarci iz Njemačke o pomoći koju su donijeli
Humanitarci iz Njemačke i ove godine su prešli nekoliko hiljada kilometara da bi dopremili pakete. Ne smeta im, kako ističu, ni višečasovno čekanje na graničnom prelazu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Među njima je i Marcel Reintsch, koji već 14 godina učestvuje u humanitarnim konvojima. Njegova organizacija već više od dvije decenije prikuplja pomoć za BiH. Za RSE navodi kako je ranije pomoć dopremana i za Sarajevo, Mostar i neke druge gradove u BiH.
"Ovo rado činimo za vašu zemlju. Svake godine dolazimo i u suštini vidimo koliko je ovo potrebno. Svake godine i fotografišemo, pratimo ono šta se dešava, ne samo sad u ovom momentu, nego i okolo po gradovima. Vidimo da je apsolutno potrebna pomoć, da je stanovništvo dosta ugroženo", rekao je Reintsch za RSE.
Koliko Njemačka ulaže u Republiku Srpsku?
Dodaje kako "Johanniter humanitarian group" dostavlja pomoć svake godine u više zemalja, a posebno za BiH, jer je tu, kako kaže najpotrebnija.
"Ove pakete uglavnom pakuju učenici u školama i porodice koje imaju dovoljno. Nama u Njemačkoj je sve potaman i mi želimo da pomognemo zemljama u kojima je pomoć potrebna. Mi to sve radimo volonterski i nismo plaćeni za to", navodi Reintsch.
U humanitarnim organizacijama ističu kako je 2021. godina izuzetno teška za njihov rad, jer je na povećanje siromaštva dodatno uticala pandemija korona virusa.
"Ovo je zaista jedna lijepa priča. Iako to na prvi pogled nije vidljivo, zaista, jako puno ljudi treba humanitarnu pomoć. Mislim da je ova godina nekako presudna, jer dosta ljudi je ostalo bez posla. Evo mi najmanje pet do šest stotina ljudi snadbijemo sa ovom vrstom pomoći", ističe Ajša Babačić, volonterka u Udruženju građana "Mirna luka" iz Banje Luke.
Polovina stanovništva BiH na rubu siromaštva
Prema zvaničnim podacima, oko 14.000 građana u Bosni i Hercegovini dobija obrok u narodnim kuhinjama.
Od toga u pet javnih kuhinja u Banjoj Luci svakodnevno se hrani više od 2.000 osoba, a u Tuzli oko 2.500 stanovnika.
Banja Luka je drugi, a Tuzla je treći grad po veličini u BiH.
BiH, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, broji oko 3,5 miliona stanovnika.
Od toga je, prema podacima državne Agencije za statistiku objavljenim 24. decembra, nezaposlenih 229.000 građana BiH.
Među novozaposlenim u BiH tek trećina žena
Zvanični podaci kažu i da je prosječna plata u oba bh. entiteta, Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republici Srpskoj (RS) u toku 2021. godine dostigla 1.000 maraka (500 evra). No, to je i dalje mnogo manje od potrošačke korpe.
Minimalci u oba entiteta iznose tek pola prosječne plate.
Koliko iznosi potrašačka korpa?
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec august 2021. godine iznosi 2.524 maraka (1250 evra) i za 454 marke (225 evra) je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec.
Za izračun potrošačke korpe uzeta je prosječna isplaćena plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
Sindikalna potrošačka korpa u drugom entitetu, RS, nešto je niža i u novembru je iznosila 2.150 maraka (1.075 evra), prema izračunu Saveza sindikata RS.
Ko u BiH zarađuje najmanje, a ko najviše?
U Bosni i Hercegovini su i najniže penzije u cijeloj regiji. U prosjeku iznose 430 maraka (215 evra).
Prema procjenama Ujedinjenih nacija više od polovine stanovništva u Bosni i Hercegovini je na rubu siromaštva.
Facebook Forum