"Usvajanje Zakona o zaštiti ustavnog poretka Republike Srpske predstavlja direktan i smišljen napad na pravni poredak Bosne i Hercegovine".
Ovo se navodi iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) na upit Radija Slobodna Evropa za komentar na usvajanje ovog zakona u četvttak kasno navečer, 13. marta.
"Ovo ne samo da pokazuje eklatantno nepoštivanje odluka Ustavnog suda vlasti Republike Srpske, već predstavlja i ozbiljno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine, što otvara nove slučajeve krivične odgovornosti za one koji provode ove radnje", dodaje se.
Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS predviđa osnivanje specijalnog suda i tužilaštva.
Taj zakon, između ostalog, predviđa krivično gonjenje za napad na ustavno uređenje RS, ugrožavanje teritorijalne cjeline, sabotažu, špijunažu, nepoštovanje i neizvršavanje odluka entitetskih institucija, i sl.
Iz OHR-a ističu i kako se jednostranim uspostavljanjem paralelnih pravosudnih institucija pod direktnom kontrolom Narodne skupštine Republike Srpske "flagrantno zanemaruje supremacija državnog zakonodavstva i nastoje se provesti zakoni koji su privremeno stavljeni van snage privremenim mjerama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine".
Skupština RS usvojila i nacrt novog Ustava RS
Skupština RS usvojila je u srijedu navečer i Nacrt novog Ustava Republike Srpske.
Novim Ustavom, između ostalog, vlastodršci u RS planiraju da definišu taj entitet kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, te da ukinu Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.
Ove stavke su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, a samim tim i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Šta je prethodilo zasijedanju Skupštine RS?
Otkad je Dodik prvostepeno osuđen pred Sudom BiH, 26. februara, na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona.
Narodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta.
Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci.
Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.
Ustav BiH je Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Prema tom dokumentu, država može preuzeti nadležnosti "u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta".
Praktično sve nadležnosti koje vlasti RS žele da "vrate" na entitetski nivo, prebačene su na nivo države glasanjem u oba doma Parlamenta BiH, za šta su glasali i predstavnici RS.
Prema Ustavu BiH, Republika Srpska i Federacija BiH su entiteti koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu, i nemaju svojstva država. Isto tako, suverenitet i teritorijalni integritet je prema državnom Ustavu rezervisan samo za državu BiH, a ne i entitete.
