BiH na Svjetski dan turizma: Mnogo priče malo ulaganja

Posljednji statistički podaci pokazuju da BiH bilježi porast u turizmu kao u rijetko kojoj drugoj oblasti. Svjetski dan turizma pravo je vrijeme da se analiziraju rezultati koje ta privredna grana ostvaruje. U više navrata je, naime, BiH proglašavana jednom od najzanimljivijih turističkih destinacija u svijetu, no oni koji žive od turizma kažu kako bh. institucije ne posvećuju pažnju toj djelatnosti, da nema većih ulaganja, a da rezultati koji se ostvaruju jesu odlični ako se uzme u obzir koliko je sistem neuvezan.

Bosna i Hercegovina bilježi stalni porast zvaničnog broja posjeta i noćenja stranih turista. Za prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na prošlu, zabilježen je porast turističkih posjeta za 7,5 posto. Rečeno je to u petak na konferenciji organizovanoj povodom Svjetskog dana turizma.

Jedan od pozitivnih primjera navodi Sekretar Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Vanjskotrgovinske komore BiH Mirko Bošković:

„Po službenoj statistici, BiH je za prvih sedam mjeseci posjetilo 15.200 gostiju iz Italije, a po statistici samo mostarskog aerodroma za tih istih sedam mjeseci je procirkuliralo 35.000 gostiju iz Italije“, kaže Bošković.

Pozitivne rezultate bilježe i u još jednom od najvećih urbanih centara u BiH, Banjoj Luci.

„Banja Luka je u prvih sedam mjeseci ove godine, prema statističkim podacima, imala 37.000 posjeta turista i ostvareno je 59.000 noćenja. U Banjoj Luci ostvaren je promet u turizmu i u ugostiteljstvu je bio oko 30 miliona maraka, a u cijeloj RS oko 105 miliona“, kaže prvi čovjek banjalučke Turističke organizacije Ostoja Barašin.

Međutim, iskusniji turistički radnici ističu kako je turizam, zapravo, jedini pozitivni privredni sektor, uprkos tome što mu se ne posvećuje potrebna pažnja i što je cijeli sistem još neuvezan.

„U odnosu turističkih zajednica, faktora, privatnog sektora, dražave itd. trebala bi da slijedi jedna ozbiljnija promjena na cijelom nivou da bi turizam bio, kao što političari kažu, lokomotiva razvoja BiH“, navodi dugogodišnji turistički radnik iz Mostara Mili Bijavica.

Bosna i Hercegovina, također, ispušta milione namijenjene za razvoj turizma iz fondova Evropske unije iz prostog razloga što je oblast turizma nadležnost entiteta, a ne države, s kojom Evropska unija komunicira. Koje sve BiH „vozove propušta“, govori Marija Knežević, predsjednica Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Vanjskotrgovinske komore BiH:

„Sad se iz evropskih fondova naročito finansira seoski turizam, banjski turizam, hodočasni turizam. Međutim, nama ta sredstva izmiču iz razloga što nam je turizam na entitetskom nivou. Da bismo mi do njih došli, ne možemo promijeniti državu, ona je onakva kakva nam je data, možemo samo saradnjom“, konstatuje Marija Knežević.

Dobra priprema i dobra ponuda

A kako stvari izgledaju na terenu? Turistički radnici upozoravaju da svi očekuju rezultate i novac od turizma, ali da se u tu oblast veoma malo ulaže.

Voditelj Turističke zajednice u Međugorju, mjestu kroz koje godišnje prođe oko milion stranih hodočasnika, Željko Vasilj kaže da se, naprimjer, ne ulaže u infrastrukturu, bez koje nema konkurentnog turizma:

„Mi stalno govorimo kako imamo prirodne resurse, ljepote prirodne, povijesne itd., međutim mnoge od njih nisu dostupne turistima“, tvrdi Vasilj.

Željko Vasilj objašnjava i kako to izgleda kada mjesta koja nastoje biti turističke destinacije nemaju osnovnu infrastrukturu:

„Ako krenete na neke naše snježne destinacije u hercegovačkom rejonu, vidjećete da su ceste ostale od prije 40, 50 godina praktično netaknute. I očekivati da će vam doći veći broj i domaćih, a da ne govorim stranih turista su zaista iluzije“, kaže Vasilj.

U jednoj od najpoznatijih turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini, Starom gradu u Mostaru, uprkos tome što je kraj septembra, vrvi od domaćih i stranih gostiju.

Prodavači u brojnim suvenirnicama, radnici po restoranima i drugim objektima, umjetnici u galerijama, te skakači sa Starog mosta slažu se u jednom: dobra priprema i dobra ponuda privlače turiste:


Sa svojim prirodnim ljepotama, te brojnim kulturno-historijskim spomenicima BiH se u zadnje vrijeme, u više izbora, našla među najatraktivnijim turističkim destinacijama u svijetu.

Istovremeno, analize govore da sve veći broj bh. građana turizam vidi kao privrednu granu u kojoj bi mogli da uspiju.

Pored svega toga, za sada u BiH niko nema odgovore na ključno pitanje: hoće li taj pristup biti i dalje stihijski, ili će se napokon donijeti sistemska rješenja, koja će od turizma napraviti profitabilnu privrednu granu?