Međunarodni bijenale portreta u Tuzli, INTERBIFEP, XVI po redu, počeo je 2. oktobra a trajati će punih mjesec dana. I ovoga puta okupilo se rekordnih 135 izlagača iz 44 zemlje. Učesnici će učestvovati i na velikom okruglom stolu o nelegalnoj trgovini umjetninama. Tim povodom gost Radija Slobodna Evropa je Dženan Jusufović, direktor Međunarodne galerije portreta, koja je organizator jednog od najvećih likovnih festivala u regionu.
RSE: Odlučili ste da svakim INTERBIFEP-om pokažete kako ste sigurno najveći likovni festival u regionu.
Jusufović: Evo već treći INTERBIFEP zaredom imamo preko 40 zemalja i preko 130 učesnika, autora. INTERBIFEP je sada jedan od svjetskih festivala koji je uvršten u svjetske mape bitnih događaja. Nastaviti ćemo tako dalje.
RSE: Prije par godina bili su prisutni umjetnici iz desetak zemalja, a ove godine ih je iz 44. Čemu imamo zahvaliti taj bum?
Jusufović: Napravili smo već jedan sistem rada i svakome podijelili zadatke. Naravno, bitan je kvalitet, ko su članovi žirija i z koje su zemlje jer to daje značaj festivala i autorima. Do sada su se ostvarili neki kontakti između izlagača i nekih institucija, iz kojih dolaze predstavnici žirija. Pozitivne vibracije se širi daleko van BiH.
RSE: Kako dolazite do učesnika? Vjerovatno je i proces selekcije komplikovan, budući da ste vi držali do visokog estetskog nivoa. Ime i ugled Galerije na to također obavezuju.
Jusufović: U martu, poziv za prijave, šaljemo u sve muzeje i Udruženja likovnih umjetnika, Likovne akademije i časopise, koji poziv objavljuju. Napravili smo olakšicu umjetnicima da u elektronskoj formi šalju prijavu i fotografisane svoje radove. Postoje tu neka pravila koja oni moraju ispoštovati. Selektor, kada dođe, ima sve spremno. Pregleda i utvrdi koji su autori koji zadovoljavaju kriterije. Onda se pozivaju ti autori da pošalju svoje radove.
RSE: U međuvremenu ste uveli neke nove kategorije i nove tehnike. Da li je i to doprinijelo neuporedivo većoj ponudi?
Jusufović: Sigurno da jeste. Morali smo se prilagoditi novom vremenu. Zadržali smo sve nagrade i tehnike koje su bile. I dalje osnovni crtež i grafika. Proširili smo tehniku na fotografiju i videoart portret. Umiješala se moderna industrija dizajna i grafike.
Puno nam je doprinijelo i to što smo ponovo uveli Nagradu publike. Svi koji dođu u Galeriju, dobiju papirić na kojem mogu da zaokruže za kojeg autora oni glasaju. To isto smo uveli i putem FB. To je prilika za sve ljude, koji su poslali radove, pa i za njihove prijatelje, da pogledaju sve radove. Ujedno, pogledaju i slike iz Galerije, pročitaju istorijat Galerije, zainteresuju se. U jednom momentu imamo 5.000 ulazaka na našu stranicu. To je dodatni broj ljudi koji saznaju u svijetu za našu instituciju, za BiH, za Tuzlu, a na kraju i za festival.
RSE: Da li stvaraoci koji dođu u Tuzlu ostavljaju poklone Galeriji?
Jusufović: Veći broj autora pokloni neka od svojih djela Galeriji. Na taj način širimo svoj fundus. Već sada smo, za ova zadnja tri INTERBIFEP-a, dobili oko 200 doniranih radova, mimo dva, koja budu otkupna nagrada. Kada autor napiše da je donacija i pošalje nam svoje djelo, moramo platiti porez i carinu na to djelo, iako je to donacija.
U okviru ovog INTERBIFEP-a, 20. oktobra, će se održati u organizaciji Centra protiv krijumčarenja umjetninama, konferencija na temu Ilegalna trgovina umjetninama u BiH. Tu će biti predstavnici najznačajnijih institucija u BiH, bar što se tiče ove teme u BiH. Mi do sada imamo prijave učesnika i predstavnika Interpola, SIPE, Granične policije, Carine, UNESO-a, predstavnike ambasada, ministarstava, tužilaštva, sudova. Tema je povezana i sa nestankom dijela fundusa iz galerija širom BiH tokom tranzita. Govoriti ćemo i o nekim stvarima koje treba preventivno uraditi. Pričati će se i na temu kako institucijama izaći u susret, da se naprave neke olakšice.
RSE: Mi u BiH mnogo više znamo o odnošenju kulturnog blaga iz Hrvatske, nego o grabljenju naših umejtnina. Da li ste vi, koji se bavite umjetninama, napravili neku inventuru onoga što je kod nas nestalo? Šta je sa silnim slikama i kipovima iz ureda državnih i partijskih funkcionera?
Jusufović: Na konferenciji će se iznijeti trenutno stanje. Treba dva zaključka da se donesu, da vidimo ko šta radi i šta treba da se promijeni. Sigurno je u BiH katastrofalno stanje, po svim analizama koje smo do sada radili. Mi smo i dalje neka crna rupa na prostoru Balkana. Sada ćemo na jednom mjestu otvoriti ovu priču. Imali smo kontakta sa Centrom za edukaciju sudija i tužioca Federacije, gdje ćemo raditi neke edukativne radionice. Ponudili su nam se iz Interpola BiH, da organizujemo radionice i za istražne i policijske organe.
Previše je to široko, ali treba da se ide u četiri pravca. Jedan je policija, granična policija i carina. Drugi je sudstvo i tužilaštvo. Treći su institucije kulture i ministarstva. Četvrti pravac je zakonodavstvo. Treba da vidimo šta mi to treba da prilagodimo. Imamo dobre i stroge zakone, potpisane neke konvencije, ali nemamo obučene kadrove. Širok je taj spektar i specifičan, što se tiče krijumčarenja umjetnina. Tu se kreće od najnižeg nivoa, a to je krijumčar, pa do nekih vrhova uprave države.
RSE: Vaša Galerija u Tuzli je nekada imala svejugoslovenski značaj i ime. Bila je briga čitave ondašnje države. Danas je barem kantonalna ili tek gradska, zahvaljujući sklonosti gradonačelnika.
Jusufović: Ovo je bila Galerija jugoslovenskog portreta. Jedan od osnivača je bio Ismet Mujezinović. Galerija je zahvaljujući njemu i trudu profesora Mevludina Ekmečića, koji je tada bio direktor, dobila najvažniji fundus, sa najznačajnijim imenima. To smo iskoristili, pa je Komisija dvije zbirke proglasila nacionalnim dobrom. Imamo sreću da se nalazimo u Tuzli. Jedan od osnivača je Grad Tuzla. Sreća je što gradom upravlja gradonačelnik Jasmin Imamović, koji ima razumijevanja za kulturu uopšte. Nismo imali tu nesreću da dođemo u situaciju da stavimo ključ u bravu.
Značaj ove institucije se mora prepoznati u cijeloj državi. U određenim momentima, kada su ovakve manifestacije, mi se javljamo na javne pozive, isto kao što se javljaju i drugi. Trebala bi da se uradi jedna klasifikacija. Siguran sam da treba napraviti neki kriterij. Ne može mi niko reći da naša Galerija, koja je skoro Muzej, koja sadrži tako vrijedna djela, nije od značaja za BiH. Tu će se nekada morati otvoriti ta priča. Ima još institucija u BiH koje bi trebale da budu jednim dijelom finansirane svake godine, bez projekata, da se jedan dio finansijski odvoji za rad tih institucija. Mi još nismo došli u situaciju da možemo raditi na restauraciji slika, da mijenjamo okvire, da imamo sredstva za otkupne nagrade. To mora jedna Galerija da ima. Sve što radimo i sam ne znam kako postižemo.
RSE: Kojim zbirkama raspolažete? Šta sve morate čuvati, stručno obrađivati, vrednovati, povremeno prezentirati?
Jusufović: U našoj Galeriji se nalazi: Kolekcija savremenog portreta, Kolekcija Ismet Mujezinović, Legat James (Haim) Pinto, Kolekcija Adela Behr Vukić, Opća zbirka, Kolekcija Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije i Internacionalna zbirka portreta (INTERBIFEP). Prošle godine smo dobili jednu vrlo vrijednu donaciju djela hrvatskog akademskog slikara Vladimira Pintarića.
Sada imamo i problem sa prostorom jer bi nam trebale još najmanje ovakve dvije zgrade, da bi smo mogli sve postaviti, kada dođu posjetioci, da mogu svaku zbirku da pogledaju. Svake godine pravimo neke egzibicije. Imamo stalne postavke, koje moraju biti postavljene. Uveli smo neke, koje građani nisu imali priliku vidjeti 30 godina. I njih smo ponovo stavili u javni prostor. Radimo na svaki način, da ovo bude javna institucija koja prezentuje kulturu BiH, a na kraju krajeva i bivše Jugoslavije.
