Proizvodi životinjskog porijekla proizvedeni na Kosovu ne uspijevaju da prodru na tržište Bosne i Hercegovine, dok su takvi proizvodi iz BiH na policama u prodavnicama Kosova.
Ovo se dešava uprkos činjenici da su obje zemlje dio sporazuma poznatog kao CEFTA, koji ima za cilj olakšanje trgovinske razmjene u zemljama Zapadnog Balkana.
Pojedine kompanije na Kosovu već su tražile od institucija te zemlje da izvrše pritisak na vlasti Bosne i Hercegovine da im omoguće ulazak na svoje tržište.
Jedan od njih je i "Apetit", koji se bavi proizvodnjom i preradom mesnih prerađevina.
Sami Ferizi, dioničar ove kompanije, kaže za Radio Slobodna Evropa da kompanija ima dovoljno kapaciteta za izvoz. Njegovi proizvodi, kaže, prisutni su i u drugim zemljama Zapadnog Balkana, kao što su Sjeverna Makedonija, Albanija i Crna Gora.
Bosna i Hercegovina i Srbija jedine su zemlje u regionu koje ne priznaju nezavisnost Kosova, proglašenu 2008. godine, i kao takve ne priznaju ni kosovski veterinarski certifikat.
Veterinarski certifikat je dokument koji potvrđuje sigurnost veterinarskog tereta. U ovom dertifikatu, proizvođač je obavezan da upiše porijeklo proizvoda – u ovom slučaju Republika Kosovo.
Ferizi kaže da je poslao nekoliko službenih zahtjeva Agenciji za hranu i veterinu na Kosovu (AUV) da oni zatraže od bosanskih vlasti da dozvole na svom tržištu robu "Made in Kosovo".
Kaže da je posljednji zahtjev uputio prije otprilike dva mjeseca.
"Bosna i Hercegovina nije zainteresovana za saradnju s nama. Na naše tržište donosi velike količine mesnih prerađevina, a mi ne izvozimo. Šta oni imaju više nego mi, pa da mi nemamo mogućnost da tamo prodajemo svoje proizvode", pita Ferizi.
Izvršni direktor AUV-a Flamur Kadriu potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da je krajem prošle godine zatražio od Agencije za hranu i veterinu u BiH da dozvoli ulazak kosovskih proizvoda životinjskog porijekla. U martu je, dodaje, u istu svrhu upućen službeni dopis zvaničnicima Vlade ove države.
"Ove institucije nisu reagovale. Slučaj je već prijavljen sekretarijatu CEFTA-e", kaže Kadriu.
On pojašnjava da je zahtjev upućen BiH u ime kompanije "Apetit" i preduzeća za proizvodnju mliječnih proizvoda "VITA".
"Do sada nemamo nikakav konkretan odgovor zašto nije dozvoljen uvoz proizvoda proizvedenih na Kosovu i čekamo. Ne znamo nijedan razlog, osim što ne priznaju [kosovske] veterinarske sertifikate", kaže Kadriu.
Radio Slobodna Evropa je pitao nadležne organe u Bosni i Hercegovini da li su razmatrali zahtjev kosovskih institucija, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
REL se povodom ovog problema obratio i Ministarstvu industrije, preduzetništva i trgovine Kosova, ali ni ova institucija nije odgovorila.
Ministarka industrije Kosova Rozeta Hajdari je na konferenciji za novinare 12. aprila opisala ponašanje bh. vlasti prema proizvodima sa Kosova kao nepravedno.
"Čekamo da tamošnje vlasti vrate odgovor AUV-u", rekla je Hajdari.
Podaci Carine Kosova pokazuju da je od 2022. do 13. aprila 2023. godine vrijednost mesnih prerađevina koje su na Kosovo ušle iz Bosne i Hercegovine preko 190 hiljada eura, dok je vrijednost mliječnih proizvoda preko 4,8 miliona eura.
Ramadan Mema, iz Udruženja prerađivača mlijeka na Kosovu, kaže da blokiranjem proizvoda životinjskog porijekla sa Kosova Bosna i Hercegovina krši CEFTA sporazum.
On poziva Vladu Kosova da zaštiti domaće proizvođače i preduzme mjere za prodor njihovih proizvoda u BiH.
CEFTA je međunarodni sporazum koji je kreirala Evropska unija. Osim Kosova, ovaj mehanizam uključuje Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Moldaviju.
Kosovo je od 2018. do aprila 2023. godine uvezlo iz Bosne i Hercegovine proizvoda u vrijednosti od oko 240 miliona eura, pokazuju podaci Carine Kosova. Osim mlijeka i mesnih proizvoda, na Kosovo iz Bosne ulaze i pića, alkohol, proizvodi od drveta, keramika, staklo, igračke itd.
U istom periodu, Kosovo je izvezlo u Bosnu i Hercegovinu proizvoda u vrijednosti od oko 48 miliona eura. Među njima su uglavnom drvo, plastični proizvodi, tkanine i ručno rađena odjeća.
Kosovo se godinama suočava sa visokim trgovinskim deficitom – uvozi više, a manje izvozi – što, kako kažu stručnjaci, koči privredni rast ove zemlje.
Od proglašenja nezavisnosti 2008. godine, Kosovo je imalo više izazova u pogledu trgovinske razmene sa Srbijom, jer Srbija ne priznaje dokumente kosovskih institucija.
Kosovo je počelo da izdaje dokumente sa pečatom "Carine Kosova" od 2008. godine, koji je zamijenio pečat Misije Ujedinjenih nacija - UNMIK.
