Vrhovne revizorske institucije i dalje se suočavaju sa brojnim problemima koji onemogućavaju nadzor nad radom javnih institucija i koče njihovu efikasnost i nezavisnost – jedan je od zaključaka izvještaja o monitoringu koji je uradila organizacija Transparency International BiH uz podršku Fonda otvoreno društvo.
Portparolka Transparencyja Ivana Korajlić objašnjava do kojih su zaključaka još došli:
„Rad revizorskih institucija i dalje nema efekata na veću transparentnost i veću odgovornost pri raspolaganju javnim finansijama. Uočeni su brojni problemi sa kojima se suočavaju institucije, prije svega nedostatak resursa da se vrši revizija svih institucija redovno. S druge strane, uočen je i nedostatak ozbiljnosti od strane izvršne i zakonodavne vlasti pri korištenju nalaza revizorskih izvještaja.“
Revizorski izvještaji nedovoljno se upotrebljavaju u parlamentima, naročito prilikom usvajanja budžeta ili izvještaja o izvršenju budžeta - potvrđuje to i poslanik PDP-a u NSRS Branislav Borenović:
„Normalno da vlasti odgovara da se revizorski izvještaji ne uzimaju u obzir, što mislim da bi trebalo da bude jedna od ključnih polaznica kada se usvaja budžet i kada se usvajaju određeni elementi ekonomske politike za svaku narednu godinu. Revizorski izvještaj treba posmatrati kao jednu od ključnih pomoći svakoj vlasti koja vrši svoj posao odgovorno kako bi otklonila određene nedostatke, a ne shvaćati ga kao neprijateljski izvještaj ili izvještaj koji je uperen protiv nekoga", kaže Borenović.
U izvještaju se navodi da je glavni razlog takvoj situaciji nepostojanje volje i odgovornosti poslanika da kontrolišu rad vlada u BiH, kao i nepostojanje sistemskih mehanizama saradnje između revizorskih institucija i pravosuđa sa ciljem sankcionisanja nezakonitog i neodgovornog utroška javnih sredstava.
Dobar temelj za istrage
Član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH i poslanik Stranke demokratske akcije Amir Fazlić kaže da ima slučajeva da se pojedine promjedbe revizora ponavljaju iz godine u godinu u slučajevima pojedinih institucija. A tamo gdje ima pomaka, oni dolaze vrlo sporo i izostaje efikasnost - kaže Fazlić:
„Činjenica je da moramo naći bolji modus, pogotovo u sistemu odgovornosti. Ukoliko revizori dostave da ima određenih negativnosti, bilo bi logično da pravosuđe poduzima određene stvari.“
Na osnovu urađenog monitoringa u organizaciji TI BiH zaključili su ipak da predstavnici zakonodavstva, ali i izvršne vlasti i dalje ne shvataju ozbiljno ulogu vrhovnih revizorskih institucija, niti postoji interesovanje za uspostavljanje efikasne kontrole nad trošenjem javnih sredstava.
Uprkos činjenici što finansijske revizije u BiH ne uspijevaju godišnje pokriti ni 10 odsto javnog sektora, ni nepravilnosti utvrđene unutar tog malog procenta najčešće se ne procesuiraju. Revizori, međutim, tvrde da su njihovi izvještaji dobar temelj za istrage koje treba da pokrenu tužilaštva.
„Revizorski izvještaj je dobar izvor informacija i indicija da takva djela negdje možda postoje. Ja lično mislim da onda te druge institucije trebaju provesti svoje postupke i pribaviti dokaze koji su validni za neke eventualne sudske procese", navodi glavni revizor RS Duško Šnjegota.
Predstavnici pravosudnih institucija skidaju odgovornost se sebe.
„Revizorski izvještaji su preobimni i mi iz njih ne vidimo na prvi pogled da li iz njih proizilaze određena krivična djela. Proučavamo danima te revizorske izvještaje, neophodna su nam posebna vještačenja - i vrlo često utvrdimo da nema elemanata krivičnog djela iz tih revizorskih izvještaja", kaže glavni specijalni tužilac RS Miodrag Bajić.
Političari, posebno oni iz opozicije, ipak optužuju pravosuđe za izostanak rezultata revizije. Branislav Borenović iz PDP-a tvrdi da je pravosuđe najslabija karika i da njihovi predstavnici uporno traže izgovore za svoj nerad.
Zbog toga ne čudi zaključak organizacije TI BiH da polovina revizorskih preporuka godišnje ostane nerealizovana ili djelimično realizovana, što ostavlja velike posljedice - kako na ispravnost i istinitost računovodstvenih evidencija, tako i na ukupno upravljanje javnim finansijama.
Portparolka Transparencyja Ivana Korajlić objašnjava do kojih su zaključaka još došli:
„Rad revizorskih institucija i dalje nema efekata na veću transparentnost i veću odgovornost pri raspolaganju javnim finansijama. Uočeni su brojni problemi sa kojima se suočavaju institucije, prije svega nedostatak resursa da se vrši revizija svih institucija redovno. S druge strane, uočen je i nedostatak ozbiljnosti od strane izvršne i zakonodavne vlasti pri korištenju nalaza revizorskih izvještaja.“
Revizorski izvještaji nedovoljno se upotrebljavaju u parlamentima, naročito prilikom usvajanja budžeta ili izvještaja o izvršenju budžeta - potvrđuje to i poslanik PDP-a u NSRS Branislav Borenović:
„Normalno da vlasti odgovara da se revizorski izvještaji ne uzimaju u obzir, što mislim da bi trebalo da bude jedna od ključnih polaznica kada se usvaja budžet i kada se usvajaju određeni elementi ekonomske politike za svaku narednu godinu. Revizorski izvještaj treba posmatrati kao jednu od ključnih pomoći svakoj vlasti koja vrši svoj posao odgovorno kako bi otklonila određene nedostatke, a ne shvaćati ga kao neprijateljski izvještaj ili izvještaj koji je uperen protiv nekoga", kaže Borenović.
U izvještaju se navodi da je glavni razlog takvoj situaciji nepostojanje volje i odgovornosti poslanika da kontrolišu rad vlada u BiH, kao i nepostojanje sistemskih mehanizama saradnje između revizorskih institucija i pravosuđa sa ciljem sankcionisanja nezakonitog i neodgovornog utroška javnih sredstava.
Dobar temelj za istrage
Član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH i poslanik Stranke demokratske akcije Amir Fazlić kaže da ima slučajeva da se pojedine promjedbe revizora ponavljaju iz godine u godinu u slučajevima pojedinih institucija. A tamo gdje ima pomaka, oni dolaze vrlo sporo i izostaje efikasnost - kaže Fazlić:
„Činjenica je da moramo naći bolji modus, pogotovo u sistemu odgovornosti. Ukoliko revizori dostave da ima određenih negativnosti, bilo bi logično da pravosuđe poduzima određene stvari.“
Na osnovu urađenog monitoringa u organizaciji TI BiH zaključili su ipak da predstavnici zakonodavstva, ali i izvršne vlasti i dalje ne shvataju ozbiljno ulogu vrhovnih revizorskih institucija, niti postoji interesovanje za uspostavljanje efikasne kontrole nad trošenjem javnih sredstava.
Uprkos činjenici što finansijske revizije u BiH ne uspijevaju godišnje pokriti ni 10 odsto javnog sektora, ni nepravilnosti utvrđene unutar tog malog procenta najčešće se ne procesuiraju. Revizori, međutim, tvrde da su njihovi izvještaji dobar temelj za istrage koje treba da pokrenu tužilaštva.
„Revizorski izvještaj je dobar izvor informacija i indicija da takva djela negdje možda postoje. Ja lično mislim da onda te druge institucije trebaju provesti svoje postupke i pribaviti dokaze koji su validni za neke eventualne sudske procese", navodi glavni revizor RS Duško Šnjegota.
Predstavnici pravosudnih institucija skidaju odgovornost se sebe.
„Revizorski izvještaji su preobimni i mi iz njih ne vidimo na prvi pogled da li iz njih proizilaze određena krivična djela. Proučavamo danima te revizorske izvještaje, neophodna su nam posebna vještačenja - i vrlo često utvrdimo da nema elemanata krivičnog djela iz tih revizorskih izvještaja", kaže glavni specijalni tužilac RS Miodrag Bajić.
Političari, posebno oni iz opozicije, ipak optužuju pravosuđe za izostanak rezultata revizije. Branislav Borenović iz PDP-a tvrdi da je pravosuđe najslabija karika i da njihovi predstavnici uporno traže izgovore za svoj nerad.
Zbog toga ne čudi zaključak organizacije TI BiH da polovina revizorskih preporuka godišnje ostane nerealizovana ili djelimično realizovana, što ostavlja velike posljedice - kako na ispravnost i istinitost računovodstvenih evidencija, tako i na ukupno upravljanje javnim finansijama.