Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) uputio je Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda pismo u kojem traži povlačenje potpisa BiH sa zajedničke izjave o stanju ljudskih prava u kineskoj pokrajini Xinjiang, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Dodikovog kabineta.
U međuregionalnoj zajedničkoj izjavi, koju je potpisalo više od 40 zemalja, izražava se zabrinutost zbog narušenih prava muslimanske manjine Ujgura u Kini.
Izjavu je u ime Bosne i Hercegovine, 22. juna, potpisala ministrica vanjskih poslova Bisera Turković.
Šta je problem za Dodika?
Za Dodika je pristupanje BiH međuregionalnoj zajedničkoj izjavi „neustavno djelovanje ministrice i Ministarstva vanjskih poslova BiH“.
„Ministarstvo je tražilo stav i mišljenje od Predsjedništva koje je po Ustavu BiH nadležno za vođenje vanjske politike. Kabinet srpskog člana je zvanično uputio dopis i tražio da BiH ostane suzdržana. Nažalost, iz Ministarstva su prekršili procedure, dali sebi nadležnosti koje ne smiju da daju, izignorisali stav srpskog člana Predsjedništva i pridružili se toj odluci. To je nešto što je nedopustivo“, kazao je za RSE savjetnik Milorada Dodika Radovan Kovačević.
Dodao je da je u pismu upućenom sekretarijatu naglašeno da potpis zajedničke izjave nije zvaničan stav BiH, jer nisu ispoštovane procedure koje su zakonom propisane.
„Taj potpis je apsolutno delegitimizovan čim član Predsjedništva kaže da on nije legitiman“, kaže Kovačević.
Kovačević potez ministrice ocjenjuje kao zloupotrebu položaja.
Još u junu, član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, je poručio da su potezi Ministarstva vanjskih poslova "miješanje u unutrašnja pitanja Kine koji za posljedicu imaju ozbiljno narušavanje dobrih i prijateljskih odnosa sa NR Kinom".
Odgovor iz kabineta Bisere Turković
Na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva vanjskih poslova BiH pojašnjavaju da je izjava potpisana zbog obaveza BiH prema EU partnerima i konvencijama koje je potpisala.
„Imajući u vidu da BiH djeluje u skladu sa svim međunarodnim instrumentima koje je ratifikovala i uvijek poziva na njihovo potpuno poštivanje, te da u potpunosti podržava unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, djelotvorno provođenje i univerzalizaciju međunarodnih instrumenata za ljudska prava, sveobuhvatno unapređenje demokratskih vrijednosti društva, odlučeno je da se priključimo izjavi u kojoj se poziva na poštivanje ljudskih prava“, naveli su iz Ministarstva za RSE dodajući da je potpis BiH na izjavu o Kini u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, međunarodnim ugovorima i strateškim dokumentima Bosne i Hercegovine.
„BiH se tako pridružila stavovima zemalja među kojima su SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Slovenija te mnoge druge“, odgovorili su iz Ministarstva za RSE.
Šta se navodi u Izjavi UN-a?
„Duboko smo zabrinuti zbog situacije s ljudskim pravima u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiang. Vjerodostojni izvještaji ukazuju na to da je više od milion ljudi prisilno zadržano u Xinjiangu i da postoji široko rasprostranjen nadzor nad Ujgurima i pripadnicima drugih manjina i ograničenja osnovnih sloboda i ujgurske kulture.
Postoje i izvještaji o mučenju ili okrutnom, nehumanom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, prisilnoj sterilizaciji, seksualnom i rodno zasnovanom nasilju i prisilnom odvajanju djece od roditelja od strane vlasti“, stoji u zajedničkoj izjavu koju je potpisala BiH, a koju je Vijeću za ljudska prava pri UN-u uručila Leslie E. Norton, ambasadorica i stalna predstavnica Kanade pri Ujedinjenim narodima u Ženevi.
Zemlje potpisnice pozivaju Kinu da neovisnim promatračima, uključujući Visokog komesara za ljudska prava pri UN-u, omogući hitan, smislen i nesmetan pristup Xinjiangu, te da se hitno provede osam preporuka Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije koje se odnose na Xinjiang, uključujući ukidanje samovoljnog pritvaranja Ujgura i članova ostalih muslimanskih manjina.
„Također dijelimo zabrinutost koju su izrazili Specijalni postupci UN-a u njihovoj izjavi od 29. marta o navodnom pritvaranju, prisilnom radu i premještanju Ujgura i pripadnika drugih muslimanskih manjina, te u pismu koje su objavili stručnjaci UN-a u kojem se opisuje kolektivna represija nad vjerskim i etničkim manjinama“, navodi se u izjavi.
Zemlje potpisnice u izjavi izražavaju zabrinutost i zbog pogoršanja osnovnih sloboda u Hong-Kongu prema Zakonu o nacionalnoj sigurnosti i zbog stanja ljudskih prava na Tibetu.
„Pozivamo kineske vlasti da se pridržavaju svojih obaveza vezanih za ljudska prava“, poručuju potpisnice izjave.
Ko je sve potpisao UN izjavu?
Osim BiH, izjavu su potpisale: Albanija, Australija, Austrija, Belgija, Belize, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Francuska, Finska, Njemačka, Haiti, Honduras, Island, Irska, Izrael, Italija, Japan, Latvija, Lihtenštajn , Litvanija, Luksemburg, Maršalovi Otoci, Monako, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Palau, Poljska, Portugal, Rumunjska, San Marino, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države.
Ko odlučuje o vanjskoj politici u BiH?
Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo je nadležno za vođenje vanjske politike.
Nadležnosti Predsjedništva BiH su i predstavljanje BiH u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije član, kao i vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i, uz suglasnost Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora.
Ministarstvo vanjskih poslova postupa na osnovu odluka sva tri člana Predsjedništva BiH, odnosno, za bilo kakvo odluku potrebna je suglasnost sva tri člana.
Svoju odluku da se pridruži zajedničkoj izjavi o Kini iz Ministarstva vanjskih poslova objašnjavaju navodeći osnovne prioritete i pravce u djelovanju.
Jedan od pravaca je i učešće BiH u multilateralnim aktivnostima, posebno u sklopu sistema Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi. (OSCE), Organizacije islamske konferencije (OIC), i drugih, navedeno je na web-stranici Ministarstva.
Mogući efekti Dodikovog poteza
Slobodan Šoja, dugogodišnji diplomata i bivši ambasador BiH u Egiptu, za RSE kaže da na osnovu ovih prioriteta Ministarstvo uvijek može naći „izgovor“ da potpiše neke izjave. S druge strane, Šoja objašnjava potez člana Predsjedništva ovako:
„Dodik to radi iz nekog svog razloga. Njemu je potrebno da se malo svađamo i da se pokaže kao prijatelj Kine, iako Kina to jako dobro to zna“, kaže Šoja.
Prema njegovim riječima, ne može se očekivati da zemlja ima ozbiljnu diplomatiju, sve dok se diplomate biraju iz kabineta ministra i zamjenika ministra vanjskih poslova, umjesto s akademije za diplomatiju.
„Vanjska politika nije državna, nego je privatizovana i sve se radi onako kako pojedinac hoće. Nikad nemate sistem, instituciju“, kaže Šoja, dodavši da je za BiH u ovom slučaju bilo najbolje „ostati postrani“, zbog problema koje bi takve odluke mogle izazvati unutar BiH.
Kad je riječ o pismu koje je UN-u uputio Milorad Dodik, bivši ambasador smatra da je „takve stvari jednostavno ne rade“.
„Takvo tužakanje može imati malog efekta, ali više za unutrašnju politiku, a ne za vanjsku. Svaki sukob će unutar BiH izazvati podršku na jednoj ili drugoj strani. Što se tiče ugleda BiH i vanjske politike, on će ostati isti – nikakav, ili samo gori“, mišljenja je Šoja.
Politički analitičar Adnan Huskić za RSE ocjenjuje da je mogućnost vanjske politike u BiH direktno podložno postojanju velikog i širokog konsenzusa po određenim pitanjima.
„Toga nema posebno kad je riječ o zemljama poput Narodne Republike Kine“, kaže Huskić.
Šta se dešava u pokrajini Xinjiang?
Kina je optužena za počinjenje zločina protiv čovječnosti i mogućeg genocida nad ujgurskim stanovništvom i drugim, uglavnom, muslimanskim etničkim grupama u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang.
Grupe za ljudska prava vjeruju da je Kina u proteklih nekoliko godina protiv njihove volje zadržala više od jednog miliona Ujgura u velikoj mreži onoga što država naziva "preodgojnim kampovima" i osudila stotine hiljada na zatvorske kazne.
Također, postoje dokazi da su Ujguri prisiljeni na rad i da se ženama prisilno onemogućava trudnoća. Neki bivši zatvorenici su tvrdili da su bili mučeni i seksualno zlostavljani.
Sjedinjene Američke Države su među nekoliko zemalja koje su optužile Kinu za počinjenje genocida u Xinjiangu. Vodeće grupe za ljudska prava Amnesty i Human Rights Watch objavile su izvještaje optužujući Kinu za zločine protiv čovječnosti.
Kina negira sve navode o kršenju ljudskih prava u regiji, tvrdeći da je njen sistem kampova za "prevaspitanje" prisutan u borbi protiv separatizma i islamističke borbenosti u regiji.
Facebook Forum