Dostupni linkovi

Međunarodna zajednica traži suštinske izborne promjene u BiH


Kontrola izbornog spiska na lokalnim izborima u BiH 2020. godine
Kontrola izbornog spiska na lokalnim izborima u BiH 2020. godine

Predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) zatražili su od vlasti BiH suštinske izborne promjene, koje će biti moguće provesti.

Na sjednici Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva u Parlamentu BiH ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Eric Nelson koji je napomenuo da se ne očekuje da će sve biti odjednom riješeno, ali da je potrebno posvetiti se promjenama koje imaju šansu za implementaciju.

“Važno je osigurati da se spriječe pokušaji da se rade reforme koje će izborni proces vratiti unazad i učiniti ga manje transparentnim”, rekao je Nelson.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler pozvao je članove Interresorne radne grupe da izmjena izbornog zakonodavstva koju će pripremiti omogući provedbu presuda Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, kao i preporuka OSCE-a i ODIHR-a, te Venecijanske komisije koje se tiču izbornog zakonodavstva. On je istakao je da je vrlo važno vratiti povjerenje građana u izborni proces u kojem su do sada uočene “brojne manjkavosti”.

“Prebrojavanje svakog glasa bez manipulacije obaveza je svih odgovornih. Popunjavanje biračkih odbora jedan je od problema koje je takođe potrebno adresirati, a tu su i tehnološka rješenja koja bi osigurala veću transparentnost”, istakao je Sattler.

Šefica Misije OSCE-a u BiH Kathleen Kavalec najavila je da će nastaviti pružati stručnu, tehničku i logističku pomoć u svim fazama rada Interresorne radne grupe. Kazala je da je Misija OSCE-a već ranije radila s predstavnicima Centralne izborne komisije (CIK), koji nisu dio ove Interresorne radne grupe, na izmjenama podzakonskih akata što je u nadležnosti CIK-a.

“Iz tog razloga smatramo da CIK mora učestvovati u radu Interresorne radne grupe, jer je u pitanju institucija koja će provoditi sve reforme koje se donesu, a i njihovo znanje bilo bi korisno za donošenje boljih rješenja”, objasnila je Kavalec.

Parlamentarna skupština BiH konstituisala je 11. maja Interresornu radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH.

U grupu je imenovan po jedan predstavnik svakog kluba poslanika u Predstavničkom domu, po jedan predstavnik svakog kluba naroda u Domu naroda, te tri predstavnika Vijeća ministara BiH.

Predsjedavajuća Alma Čolo je nakon konstituisanja istakla da će Interresorna radna grupa do kraja godine imati rezultate i pripremiti izmjene izbornog zakonodavstva u BiH, „ukoliko za to bude političke volje“.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uslova u Mišljenju Evropske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značiće i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi, Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih.

Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.​

XS
SM
MD
LG