Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, mjesec dana pred lokalne izbore u ovoj državi, nema osiguran transport glasačkih listića.
Razlog je što su poništena dva tendera za usluge transporta izbornog materijala, odnosno nije izabran ponuđač koji bi taj transport trebao i obaviti.
Vrijednost tendera bila je oko 200.000 maraka (oko 100.000 eura), a glasački listići su trebali biti transportovani u 142 izborne jedinice u Bosni i Hercegovini.
Pomoć za usluge transporta izbornog materijala Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) je tražila od Ministarstva odbrane BiH smatrajući, kako kažu, da ovo ministarstvo raspolaže sa dovoljno vozila.
"Prema Izbornom zakonu BiH svi organi vlasti na svim nivoima i zvaničnici u Bosni i Hercegovini i diplomatsko konzularnim predstavništvima BiH, obavezni su pomagati organima nadležnim za provođenje izbora. Centralna izborna komisija BiH se prošle sedmice obratila za podršku Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine i pregovori sa Ministarstvom odbrane BiH su u toku", kažu iz Centralne izborne komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz CIK-a ističu da izborni proces ne smije biti doveden u pitanje.
U okviru vrijednosti ovog tendera, osim transporta glasačkih listića, bio je planiran i transport neosjetljivog izbornog materijala, poput olovki, markera, vreća i biračkih spiskova.
U međuvremenu, CIK je našao rješenje, odnosno način kako da dostavi "neosjetljivi materijal lokalnim zajednicama".
Donesena je odluka da ova usluga bude plaćena 6.000 maraka (oko 3.000 eura) i to za transport od skladišta CIK-a u Istočnom Sarajevu do opština i gradova širom BiH, i nazad u Istočno Sarajevo.
Taj transport je počeo 8. septembra i trajat će pet dana.
"Veoma je zanimljivo to kako će se izborni materijal prevoziti za 6.000 maraka, ako je za iste usluge prethodno neuspješno provođen postupak nabavke procijenjene vrijednosti 200.000 maraka", kaže za RSE Slobodan Golubović, urednik portala PratimoTendere.ba.
Transport glasačkih listića za lokalne izbore treba početi 29. septembra, kažu u CIK-u, do kada moraju naći način kako da to i urade.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini su zakazani za 6. oktobar.
Zašto su dva puta pali tenderi?
Prvi postupak javne nabavke koja se odnosi na usluge transporta glasačkih listića za lokalne izbore u BiH pokrenut je 15. maja, a poništen 13. juna, jer nijedna od dvije pristigle ponude nije bila prihvatljiva, odnosno nisu ispunjavale uslove tražene u tenderskoj dokumentaciji.
Na tenderu su se prijavile dvije firme iz Sarajeva.
Prema tenderskoj dokumentaciji kompanija je trebala imati najmanje 30 zaposlenih ili angažovanih osoba (vozača) koji će biti uključeni na poslovima pružanja usluga transporta, tehničku opremljenost i osposobljenost.
To uključuje da raspolaže sa najmanje 30 tehnički ispravnih vozila, od kojih je 14 kombija i 16 kamiona-nosivosti od pet do 10 tona.
Izborni materijal trebao se transportovati iz skladišta CIK-a u Istočnom Sarajevu, u izborne komisije po opštinama u BiH i nazad.
Drugi postupak nabavke pokrenut je 2. jula, a poništen 6. septembra, jer ni tada nijedna od dvije pristigle ponude nije bila prihvatljiva.
Ponuđači za transport su se žalili na ovaj postupak nakon čega je Ured za razmatranje žalbi BIH odlučio u njihovu korist.
Odluke Ureda za razmatranje žalbi u ovom postupku su još nedostupne, kažu iz portala PratimoTendere.ba, te se njihov sadržaj ne može komentarisati.
Iz CIK-a ističu i kako se "kontinuirano susreću sa izazovima u provedbi lokalnih izbora 2024. godine, pa i u oblasti javnih nabavki".
Dodaju i kako je budžet za održavanje lokalnih izbora odobren krajem jula, te da su trebali provesti 48 javnih nabavki.
Kroz sistem javnih nabavki u BiH se na godišnjem nivou potroši i do tri milijarde maraka javnih sredstava (oko milijardu i po eura).
Tenderi praćeni i analizirani
Portal PratimoTendere.ba analizirao je većinu postupaka javnih nabavki Centralne izborne komisije BiH koji su povezani sa izbornim procesom, pa tako i postupaka koji se odnose na usluge transporta izbornog materijala.
Za oba tendera nisu uočili bitnije propuste kada je u pitanju njihova provedba, uredno su planirani, a tenderska dokumentacija nije imala diskriminirajućih elemenata, navodi ovaj portal.
Međutim, prema riječima Golubovića, ono što je zabrinjavajuće je to da su se za oba postupka javljale samo dvije kompanije.
"Sve ovo ukazuje da buduća izborna reforma mora tretirati i ovu oblast, npr. u konkretnom slučaju nema nikakvih prepreka da se nabavke za usluge transport izbornog materijala provode i prije raspisivanja izbora, pa da ne dolazimo u ovakve situacije", kaže Slobodan Golubović za RSE.
Za transport izbornog materijala 'specijalizovana vozila'
Za transport izbornog materijala, posebno onog osjetljivog, u šta spadaju glasački listići, moraju postojati posebna specijalizovana vozila.
"Ne može se ni svako baviti transportom glasačkih listića, za to moraju postojati posebna vozila, to se blombira, to je osjetljivi materijal, taj posao je ozbiljan, mora se osigurati da taj glasački materijal dođe sigurno na odredište, da ne može s njim niko manipulisati tokom transporta, jer su mjere osiguranja velike", kaže u razgovoru za RSE bivši član CIK-a, Vehid Šehić.
Šehić dodaje i da glasački listići ne smiju kasniti i da oni moraju biti 6. oktobra na biračkim mjestima.
Svaki birač koji izađe na lokalne izbore, prema ranijim podacima CIK-a, će dobiti dva različita tipa glasačkog listića, jedan za biranje gradonačelnika i načelnika, a drugi za izbor opštinskih vijeća.
Listići su izrađeni od papira sa posebnom zaštitom, vodenim žigom.
Za štampanje glasačkih listića je potrebno približno 77 tona papira, koliko je nabavljeno za provođenje posljednjih lokalnih izbora 2020. godine.
Što se tiče glasačkih listića, vjerovatno će, poručuju iz CIK-a, biti nešto manji format u odnosu na ranije izborne godine, jer je za ove lokalne izbore prijavljen manji broj političkih subjekata.
"Za prošle izbore bilo je ovjereno oko 135 političkih subjekata, a za ove primljeno je nešto manje od 120 prijava političkih subjekata", kazali su ranije u odgovoru za RSE u CIK-u.
CIK je raspisao lokalne izbore za 6. oktobar i to na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je nedavno nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt.
Vlasti Republike Srpske (RS), predvođene proruskim entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, prvo su odbijale prihvatiti ovu odluku, usvojivši nakon toga Izborni zakon RS-a kojim se prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 24. jula donio privremenu mjeru, kojom je stavio van snage Izborni zakon RS-a, jednog od dva bh. entiteta.
Dejtonskim mirovnim sporazumom i Izbornim zakonom BiH definisano je da je Centralna izborna komisija jedina nadležna za provođenje izbora u zemlji.
Na lokalnim izborima će se ukupno birati 142 gradonačelnika, odnosno načelnika opština, te će biti izabran isti broj skupština opština/gradova.
Građani će birati i novi saziv Skupštine Brčko distrikta BiH, kao posebne administrativne jedinice u BiH. Prema Izbornom zakonu, ovo tijelo naknadno bira gradonačelnika.
Na izborima će moći da glasa ukupno nešto više od 3,4 miliona ljudi, koliko je upisano u Centralni birački spisak.
Ovo je više od broja stanovnika u zemlji, jer procjene Ujedinjenih nacija pokazuju da BiH trenutno ima manje od 3,2 miliona stanovnika.
Ukupan broj glasačkih mjesta bi trebalo da bude objavljen najkasnije do 21. septembra, dok se već zna da će u inostranstvu oko 40.000 birača moći glasati u 14 diplomatsko-konzularnih predstavništava u osam država.
Procjene CIK-a govore da će izbori koštati oko 19 miliona maraka (oko 9,7 miliona eura).
Facebook Forum