Moraju postojati bolji kriteriji u dijeljenju novca autorima iz bh. budžeta, kaže, uz ostalo, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirsad Purivatra, dugogodišnji direktor Sarajevo Film Festivala, koji će ove godine biti održan jubilarni, 25. put.
Od 16. do 23. augusta publika u Sarajevu imat će priliku pogledati 270 filmova u 18 sekcija iz 56 zemalja. Najavljeni su i brojni gosti iz svijeta filma, poput redatelja Alejandara Gonzaleza Inarittu, Gael Garica Bernala, Pawela Pawilkowskog i mnogih drugih.
RSE: Gospodine Purivatra, po broju filmova, najavljenih gostiju, izgledu festivalskog trga, ove godine nas čeka izgleda još veći i glamurozniji festival?
Purivatra: Ja bih rekao da mi svake godine, polako ali sigurno, povećavamo broj lokacija na kojima se dešava festival, a samim tim povećavamo mogućnost za veći broj posjetitelja i gostiju. Interes za ovogodišnji festival je nadmašio sva naša očekivanja. Na nekoliko dana prije otvaranja festivala imamo 30 posto više potvrđenih gostiju koji dolaze iz preko 40 zemalja svijeta. Imamo najveći broj filmova, projekcija, tako da možemo reći da smo 25. izdanje dočekali onako kako smo željeli, da bude veliko, praznično izdanje u kojem ćemo slaviti film, dobre i velike autore i prikazati vrlo kvalitetne filmove.
RSE: Festival će biti otvoren svjetskom premijerom filma 'Sin' redateljice Ines Tanović. Pored ovog filma, još dosta naslova je u programu BH. film. Čini mi se da je dobra godina za filmove iz BiH?
Purivatra: Rekao bih da bh. kinametografija pokazuje svu svoju vitalnost uprkos problemima s kojima se ona suočava. Moramo konstatovati da bh. kinematografija u ovom trenutku ima najmanju podršku u zadnjih pedesetak godina. Radi se o vrlo malom iznosu koji nema tendenciju rasta na federalnom nivou. Sada je Kanton Sarajevo uspio izdvojiti nešto više novca, ali generalno izdvajanja su jako mala.
Uprkos tome što se mi nalazimo na samom europskom dnu izdvajanja za produkciju domaćeg filma, ta produkcija postoji. Autori se snalaze, rade low budget ili no budget filmove. Raduje nas da je bh. sekcija tako velika i da ćemo vidjeti mnogo talentovanih autora koji nisu imali priliku raditi u profesionalnim uslovima. Ovo je još jedan od poziva svih filmskih autora da se nešto u kulturnoj politici, pogotovo one koja se tiče filmske industrije, mora mijenjati i da mi moramo te autore podržavati.
Evo samo da spomenem Danisa Tanovića koji već treći projekat sprema u inozemstvu, ne radi bh.priče. Pjer Žalica će, nadam se, početi snimati igrani film nakon 14 godina. To su preduge pauze za nekoga ko je bio kreativac i kojje bio talentovan autor. Mi se radujemo da imamo bh.filmove, a očekujemo još bolje. Projekcija filma 'Sin' je naš ponos, to je film koji priča o današnjem Sarajevu i otvara brojne teme. Vrlo zanimljiv film koji će prikazati Sarajevo u dosta zanimljivom objektivu.
RSE: Velik broj gostiju dolazi i ove godine na SFF? Spomenuo bih ipak najveću zvijezdu Alejandro Gonzales Inarritu, zaista veliko ime svjetske kinematografije?
Purivatra: On je sigurno jedan od tri četiri najvećih režisera današnjice u svijetu filma. Pratimo ga još od 2000. godine i njegovog filma 'Amores perros'. Mi smo taj film prije pet godina reprizirali na SFF-u kada nam je bo gost Gael Garica Bernal. Imamo duboko poštovanje prema njegovom opusu. Bili smo u kontaktu s njim, susretali smo se i želja nam je bila da tako jedan veliki umjetnik dođe u Sarajevo. Danis Tanović je njegov veliki prijatelj, on je napravio kontakte i mi također, tako da su se poklopile stvari da Alejandro ne snima film, tako da će biti gost četiri dana u Sarajevu. Održat će predavanja, imat će susrete sa bh. i regionalnim autorima. To je i vrijednost festivala da nemate autora koji je tu radi crvenog tepiha, nego će on svoje znanje i iskustvo dijeliti sa mladima iz svijeta filma.
RSE: Kakva je budućnost filma u smislu distribucije? Dolaze nove platforme kao što je Netflix. Da li će možda u budućnosti kina se ugasiti?
Purivatra: Ja mislim da kino neće izumrijeti. Jedinstven je doživljaj da projekciju filma gledate zajedno sa 3.500 ljudi na našem Metalcu. To je jedno drugo iskustvo, nego kada ste kući. Naravno da platforme uzmaju jedan veliki dio tržišta i da se mnogo toga promijenilo. Ne vjerujem da iz ljudi može otići navika gledanja filma u kinu. Potpuno je drugačiji osjećaj gledati film na velikom platnu, pogotovo kada imate i komedije i kada se reaguje. To je nešto što teško može izumrijeti.
RSE: Vratio bih se na bh.film, kada smo mislili da je bh. kinematografija gotovo mrtva, ipak su isplivali neki novi filmovi. Spomenuo bih film Nermina Hamzagića koji je u postprodukciji, Jasmin Duraković i Jasmila Žbanić su snimili nove filmove?
Purivatra: Bh.kineamtografija postoji, ali ne radi u uslovima u kojima bi trebala. Raduje me da je jedan autor kao što je Jasmila Žbanić dobila pristojan budžet za bh.prilike. Ali to nije ni pet posto budžeta koji je dobila od ostatka Europe. To je pokazatelj koliko su naši autori cijenjeni u Europi. Mislim da moraju postojati bolji kriteriji u dijeljenju novca autorima iz bh. budžeta. Ne mogu biti isti kriteriji za debitante i autore koji su već osvojili prestižne svjetske nagrade.
Mislim da ima prostora za više novca za film kako u Federacij BiH, tako i u Kantonu Sarajevo. Sada smo u jednoj promotivnoj kampanji za takozvane poticaje koje još jedino Bosna i Hercegovina nema. U Hrvatskoj i Srbiji je u tom pogledu napravljen veliki bum. Imamo projekte poput 'Game of Thrones' koji se snimaju u Hrvatskoj i koji zapošljavaju stotine mladih ljudi u filmskoj industriji.
Mi nemamo uređen taj sistem. Nadam se da će to prepoznati vlasti u BiH jer možemo zaposliti mlade ljude koji bi ušli u proces televizijskih serija i produkcija, filmskih produkcija i proizvodnje televizijskih spotova. Za to imamo mlade talente. Šteta je da mladi ljudi odlaze iz BiH, ali sa ulaganjem inostranih produkcija te mlade ljude možemo zadržati ovdje. Kreativna i filmska industrija su jedna značajna platforma na kojoj ova država može graditi svjetliju budućnost za mlade.
RSE: Program 'Pretpremijera Gala' na Sarajevo Film Festivalu ove godine ste posvetili nekim od najiščekivanijim regionalnim serijama?
Purivatra: Kao festival moramo reagovati prema stanju na tržištu. Kada smo prije četiri godine krenuli sa programom 'Pretpremijera' došlo je do pravog buma televizijskih serija. Ove godine imamo pet serija visoke produkcije. Kao festival odlučili smo da promoviramo jedan novi oblik audiovizuelnog stvaralaštva. Također, raduje nas da nam dolaze svi autori tih serija. To je jedan i podstrek za stvaranje kvalitetnih serija i u Bosni i Hercegiovini. Mislim da smo u velikom zaostatku. Očekujem da će se uključiti i neke druge platforme, poput javnog servisa, Moje TV, da ćemo tu zajednički stvarati jednu novu bazu za stvaranje kreativne industrije.
Facebook Forum