Mogu li negativnu političku retoriku, prije svega na relaciji Sarajevo – Beograd, zamijeniti konkretni oblici ekonomske i svih drugih oblika saradnje? To je ključno pitanje koje postavljaju analitičari u BiH, nakon razgovora premijera BiH i Srbije Denisa Zvizdića i Aleksandra Vučića u Beogradu, naglašavajući da će se time poboljšati situacija u regionu ali i ojačati zajednička perspektiva dvije države - a to je članstvo u EU.
Dosadašnji odnosi između BiH i Srbije, bili su opterećeni prije svega događajima iz prošlosti, kojim se najčešće vraćaju lideri, umjesto pogleda u budućnost, razvijanja ekonomske saradnje, rasta trgovinske razmjene i povećanja stranih investicija, kaže analitičar Evropske inicijative za stabilnost, Adnan Ćerimagić. On takođe navodi kako često izgleda da se odnosi dvije zemlje odvijaju u dva paralelna svijeta.
„Prvi je retorički u kojem ima svega – teških riječi, nadmudrivanja, prijetnji, beskrajnih rasprava o prošlosti, do drugog ekstrema u kojem se osim poziva za pomirenje čuju čak i prijedlozi za neke oblike bratstva i jedinstva.
Drugi je svijet konkretnih političkih poteza u kojim se nije dešava gotovo ništa osim povremenih posjeta, prije svega na relaciji Beograd - Sarajevo, Banjaluka – Beograd, Sarajevo - Novi Pazar. Nadam se da će u budućnosti, i pozitivna i negativna retorika biti pretočena u konkretne korake i oblike saradnje. Bitno je da se što više govori o interesima privreda i građana dvije države, kako bi bilo sve više pozitivnih političkih poteza koji će prije svega, unaprijediti život građana i u jednoj i u drugoj zemlji“, kaže Ćerimagić.
U posljednje vrijeme se saradnja BiH i Srbije povezuje sa boljim odnosima Bošnjaka i Srba. Na pitanje, da li se može međudržavna saradnja graditi na nivou etničkih zajednica, politčki analitičar Esad Bajtal kaže:
„S obzirom na krvavu ratnu prošlost, možda, ponavljam možda je to red poteza. Iako u principu stvari treba da rješavaju države, lideri koji vode te zemlje na način uobičajenog političkog rješavanja problema. Između BiH i Srbije, potreban je niz uzajamnih ustupaka, bez maksimalističkih zahtjeva, neki srednji put ili staza na kojoj dobijaju i jedni i drugi, na kojoj i jedni i drugi odbacuju neke svoje iluzije.
To je put koji može voditi poboljšanju odnosa, put koji želi većina normalnih građana i jedne i druge zemlje. A to je većina, bez obzira šta nude političke propagande i koliko žele baš njih privući na svoju stranu. Većina građana želi živjeti normalno i u miru. Iz Beograda se čula lijepa priča ali je pitanje da li nas može ponovo zavarati? Teško je vjerovati balkanskim politikama i balkanskim političarima. Ali sve je više građana i u BiH i u Srbiji, koji su siti gladi i siromaštva, kojim je dosta dizanja tenzija i prijetnji ratom. Oni žele konkretne privredne projekte, koji će donijeti bolji život.“
Upravo o takvim projektima bilo je razgovora na sastanku dvije delegacije u Beogradu. Podržavajući takvu orijentaciju, ekonomista iz Banjaluke Damir Miljević ističe da je privredna saradnja najbitnija u odnosima dvije zemlje.
„To je važno pogotovo zbog situacije u kojoj je posljednjih godina isplivavalo sve ono što ne doprinosi dobroj međudržavnoj saradnji. S obzirom da su naše ekonomije relativno kompatibilne, vidim mogućnost za unapređenje međusobne robne razmjene ali i zajedničkog nastupa na inostranim tržištima... Naprimjer, BiH je postala veliki proizvođač malina što je Srbija već odavno i tu vidim mogućnost nastupa na trećim tržištima. Zatim, fabrike namjenske proizvodnje, i tu bi se zaista mogli dobro povezivati kao i u još mnogo područja otvorenih za saradnju“, ističe Miljević
Ekonomski analitičar, takođe iz Banjaluke Zoran Pavlović posebno ističe da je saradnja u privredi recept da se zaborave političke razmirice, koje štete poslovnoj klimi.
„Saradnja sa Srbijom je mnogo šira od graničnog prelaza ili mosta kod Bratunca. Srbija ima status bescarinskog izvoza prema Ruskoj Federaciji te je građevinska industrija okrenuta tom tržištu. Zajedničkom saradnjom i nastupom sa firmama iz Srbije to bi na neki način bilo omogućeno i BiH. Srbija je duboko na putu evropskih integracija tako da BiH može mnogo naučiti da ne bi ponavljala neke greške.
Saradnja Vlade Srbije i Vijeća ministara BiH te definisanje zajedničkih projekta, dovelo bi do novog zapošljavanja i trebalo bi biti na vrhu liste prioriteta, kako ministarstava tako i bh. poslovne zajednice. Ta saradnja, mogla bi biti lokomotiva koja će voditi boljim ukupnim odnosima jer je definitivno dosta političkih razmirica, razdora i poitičkih tenzija“, smatra Pavlović.
Boljim odnosima BiH i Srbije doprinijeće svakako najavljena posjeta Sarajevu, predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, planirana za naredni mjesec. Dvije zemlje imaju i istu viziju za budućnost – članstvo u EU, iako BiH dosta kaska za Srbijom, kaže Adnan Ćerimagić.
„Srbija je otvorila šest pregovaračkhi poglavlja a BiH tek odgovara na Upitnik EU. Važna je saradnja u ovoj oblasti, zbog pomoći koju BiH može dobiti od susjedne zemlje ali i zbog činjenice da se 50 posto građana u 14 zemalja od ukupno 28 članica EU, izjasnilo protiv proširenja. Stoga zajedničko djelovanje a ne negativna retorika koja stiže do EU, može pomoći i jednoj i drugoj zemlji“, kaže Ćerimagić.
Među brojnim projektima koje su podržale delegacije dvije zemlje na sastanku u Beogradu je i „Valterov put“ od Sarajeva do Beograda, koji bi privukao turiste u obje zemlje.
Tako bi Valter „koji je branio Sarajevo“, mogao odigrati i ključnu ulogu u boljim odnosima BiH i Srbije.
Facebook Forum