Dostupni linkovi

Humanitarna saradnja Sarajeva i Banjaluke


"U gladi nema nacije i vjere", poručuju korisnici javne kuhinje u Banjaluci. Podjela hrane u javnoj kuhinji "Mozaik prijateljstva", Banjaluka, 25. jul 2024. godine
"U gladi nema nacije i vjere", poručuju korisnici javne kuhinje u Banjaluci. Podjela hrane u javnoj kuhinji "Mozaik prijateljstva", Banjaluka, 25. jul 2024. godine

Tone brašna, ulja, povrća, mesnih, ribljih i drugih proizvoda dio su posljednje humanitarne pošiljke iz Sarajeva, pristigle tokom jula, od koje će se svaki vikend, naredna tri mjeseca, praviti 1.400 obroka u javnoj kuhinji "Mozaik prijateljstva" u Banjaluci.

Radi se o pomoći koju već gotovo dvije godine Banjaluci šalje humanitarna organizacija Pomozi.ba iz Sarajeva.

Za Gojka Trubajića, banjalučkog penzionera i korisnika javne kuhinje, radi se o "lijepom primjeru" humane saradnje dva najveća grada u Bosni i Hercegovini.

Gojko, dok strpljivo u redu čeka svoju porciju dnevnog obroka, za Radio Slobodna Evropa priča kako bi bez pomoći iz javne kuhinje bio "više gladan nego sit" sa trenutnom penzijom.

"Ja imam 350 maraka (oko 180 evra) penzije i dolazim ovdje za kruh, mislim… bolno. Velika je stvar ova pomoć iz Sarajeva. U gladi nema nacije i vjere, glad te ne pita kako se zoveš i odakle si. I ona je (pokazuje na još jednu korisnicu koja čeka u redu) gladna kao i ja, ja sam kao i ona", rekao je Gojko.

"Glad te ne pita kako se zoveš", kaže za RSE Gojko Trubajić, korisnik javne kuhinje u Banjaluci.
"Glad te ne pita kako se zoveš", kaže za RSE Gojko Trubajić, korisnik javne kuhinje u Banjaluci.

A Ševala Gazić ispričala je za RSE kako ju je trenutna nezavidna situacija "natjerala" da spas potraži u obrocima iz javne kuhinje. Nije željela da kaže kolika su joj primanja.

Za pomoć iz Sarajeva kaže da bi trebala da bude "primjer i političarima da umjesto što dijele narod pomognu i otvore nova radna mjesta".

"Hvala Sarajevu na humanosti i razumijevanju, ja sam zahvalna, ne znam kako drugi, jer od političara ni odavde (Banjaluka), ni otamo (Sarajevo) nisam dobila ništa. Sin radio 14 godina, ostao bez posla, u kreditu. Sve što dobijem penzije dam za kredit, ovdje mi je (u Mozaiku) sve to, a dvoje još nezaposleno. Možete misliti kako je", ispričala je Ševala.

Ševala Gazić ističe da pomaganje humanitaraca iz Sarajeva Banjaluci može biti primjer za političare u BiH.
Ševala Gazić ističe da pomaganje humanitaraca iz Sarajeva Banjaluci može biti primjer za političare u BiH.

Kako je počela saradnja?

U javnoj kuhinji "Mozaik prijateljstva" dnevno se napravi između 700 i 800 obroka. Vikendom, po riječima Miroslava Subašića, osnivača i voditelja te javne kunje, sprema se skoro duplo više obroka.

"Negdje oko 1.800 ljudi na različite načine traži pomoć. I pri tome je specifična javna kuhinja koja ima najmanja primanja od države, grada, od bilo koga. Pomoć koju dobijemo od grada, oko 12 i po hiljada maraka, dovoljna je za možda mjesec dana spremanja obroka. Sve drugo je pomoć dobrih ljudi", ispričao je Subašić.

Istovremeno, naročito tokom pandemije korona virusa koja je trajala od marta 2020. godine do proljeća 2022. godine, konstantno je rastao broj korisnika, pa su uslijedili i apeli za veću podršku.

Sarajevska organizacija "Pomozi.ba", podršku je pružala banjalučkoj javnoj kuhinji još u vrijeme pandemije, a ugovor o saradnji je potpisan u oktobru 2022. godine.

Od tada do danas, ova sarajevska organizacija osigurava 1.400 obroka svaki vikend za korisnike javne kuhinje u Banjaluci.

"Pa su praktično subota i nedjelja obezbijeđeni hranom od Pomozi.ba, a da ne govorim ovako, bili božićni praznici, uskršni ili bajramski, narod kroz Mozaik prijateljstva Banjaluke dobiva, od mesa, garderobe, mnogih drugih namirnica kroz pomoć Pomozi.ba", rekao je Subašić.

Istakao je kako se radi o "jednoj predivnoj priči" u vremenu "kada se ljudi dijele".

"Vidite, Pomozi.ba koji je iz Sarajeva faktički surađuje sa ljudima iz Banjaluke i ne gleda, ne pita i ko se kako zove i preziva, već naprotiv donira hranu kako bi svaki čovjek i preko vikenda dobio obrok", ističe Subašić.

Dodao je kako su od sarajevskih humanitaraca dobili i vozilo na poklon kako bi lakše došli do osoba koje nisu u stanju same doći po obrok.

Istovar jedne od humanitarnih pošiljki pomoći iz Sarajeva u Banjaluci, 6. jul 2024. godine.
Istovar jedne od humanitarnih pošiljki pomoći iz Sarajeva u Banjaluci, 6. jul 2024. godine.

Cilj prijateljstvo i saradnja za pomoć osobama 'na rubu siromaštva'

Saliha Rokša iz organizacije "Pomozi.ba", ističe kako je cilj njihove pomoći Banjaluci ostvariti prijateljstvo i podršku sa organizacijom kako bi se pomoglo osobama na rubu siromaštva.

"Naši prijatelji iz Mozaika prijateljstva, zaista, predano rade i svakodnevno se bore sa mnogobrojnim problemima, a nama je drago da im bar na ovaj način možemo pomoći i umanjiti brigu da li će sutra imati šta skuhati za njihove sugrađane. Prije potpisivanja sporazuma, slali smo im pomoć u vidu mesa, brašna, odjeće i obuće", ispričala je Rokša za RSE.

Dodala je kako i u kuhinjama njihove organizacije u Sarajevu, Travniku i Bihaću, u okviru projekta "Obrok za sve" svaki dan bude pripremljeno oko 1.000 obroka za socijalno ugrožene osobe koje sebi ne mogu priuštiti kupovinu osnovnih životnih namirnica.

Jedna od korisnica javne kuhinje u Banjaluci nosi dobijeni obrok u svoj dom, Banjaluka, 25. jul 2024. godine.
Jedna od korisnica javne kuhinje u Banjaluci nosi dobijeni obrok u svoj dom, Banjaluka, 25. jul 2024. godine.

"Obroke serviramo u našim restoranima dobre volje, a za stare i iznemogle sugrađane koji ne mogu doći do naših restorana, obroke vozimo na kućnu adresu. U sklopu projekta 'Mjesečni paketi' za oko 150 porodica osiguravamo pakete sa prehrambenim i higijenskim namirnicama na mjesečnom nivou. U okviru projekta 'Užine' za vrijeme školske godine osiguravamo oko 1.000 užina za đake koji dolaze iz socijalno ugroženih porodica", rekla je Rokša.

Ona ističe kako je složena ekonomska situacija u BiH uzrok visoke stope nezaposlenosti i siromaštva.

"Mnoge porodice žive u izuzetno teškim uvjetima. Mnogima od njih ograničen je pristup osnovnim uslugama kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje i socijalna sigurnost", navodi Rokša.

Iz iskustva u humanitarnom radu, ona dodaje kako je porast broja osoba koji traže i podršku u zdravstvenoj zaštiti.

"Nama se na mjesečnom nivou javlja desetine oboljelih sugrađana i sugrađanki kojima je potrebna neka podrška pri njihovom liječenju. Nekada su u pitanju ogromna finansijska sredstva za operativne zahvate i liječenje u inostranstvu, a nekada su tu zahtjevi za plaćanje lijekova koji koštaju 30-ak konvertibilnih maraka, a koje penzioneri sa minimalnom penzijom nisu u mogućnosti platiti", ispričala je Rokša.

Red za obrok ispred javne kuhinje "Mozaik prijateljstva" u kome se dnevno podijeli između 700 i 800 obroka radnim, te oko 1200 obroka tokom vikenda.
Red za obrok ispred javne kuhinje "Mozaik prijateljstva" u kome se dnevno podijeli između 700 i 800 obroka radnim, te oko 1200 obroka tokom vikenda.

Javne kuhinje u BiH podijele oko 450.000 obroka mjesečno

Prema posljednjim podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH rade 53 javne kuhinje koje imaju više od 18.000 korisnika.

UNDP je mapiranje javnih kuhinja i korisnika izvršio krajem 2022. i početkom 2023. godine, te utvrdio da su najčešći korisnici humanih obroka penzioneri, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe s poteškoćama u razvoju, te pripadnici romske populacije.

Javne kuhinje u BiH pripreme mjesečno blizu 450.000 obroka. UNDP istraživanje je pokazalo i da polovina javnih kuhinja u BiH ima problem sa obezbjeđivanjem sredstava za pripremu dovoljne količine potrebnih obroka.

XS
SM
MD
LG