Mandat 2010-2014 godine bio je izrazito neuspješan za sve partije na vlasti u BiH, koje nisu uspjele ispuniti ni 5% datih obećanja. Tako, zbog neodgovornog odnosa političara, iz godine u godinu, BiH je na začelju, na svim listama kojim se mjeri uspješnost država u različitim sferama, od ekonomije do obrazovanja. Udruženje građana “Zašto ne“ iz Sarajeva sačinilo je analizu stanja u zemlji, odnosno onoga što očekuje novu vlast.
U proteklih godinu dana, Bosna i Hercegovina se spustila za tri mjesta na ljestvici Svjetske banke, koja rangira lakoću poslovanja u 189 država (Doing Business Report za 2015).
Na ovoj listi, BiH trenutno zauzima 107. mjesto. Međutim, ako se uzmu u obzir pojedini indikatori, BiH pokazuje još lošije rezultate, navodi Tijana Cvjetičanin iz inicijative “Istinomjer“ Udruženja građana “Zašto ne “.
“Osnovni problem je, što je BiH, par godina nakon što je zabeležila neki napredak, ponovo počela da pada na toj listi, i pored toga što su svima puna usta 'giljotine' propisa, administrativnih reformi,koje – ili se ne dešavaju, ili se ne dešavaju dovoljno dobro da bi konkurisale drugim državama u okruženju. S obzirom da se indeksi prave tako što se porede države međusobno, to znači da, ako mi napredujemo malo, a države u okruženju napreduju više od nas, to neće biti konstatovano kao napredak nego kao stagnacija ili nazadovanje. To je upravo ono što se dešava u BiH. Kada gledate pojedinačne indikatore koji se prate, ima nekih aspekata poslovne klime koji su znatno lošiji od drugih – recimo, dobijanje građevinskih dozvola koje su neophodno za razne vrste poslova, tu se BiH kotira na 182. mestu od ukupno 189 država, što znači da je sedma od kraja liste, što je jako, jako loš rezultat”, pojašnjava Cvjetičanin.
RSE: Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o konkurentnosti u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, Bosna i Hercegovina zauzima 68. mjesto među 148 rangiranih zemalja. To samo po sebi nije loš rezultat, ali uporedni podaci govore drugačije.
Cvjetičanin: Recimo, nedostaje nešto što se zove indeks mrežne spremnosti, i to pokazuje koliko se koriste nove tehnologije, koliko se razvijaju nove tehnologije, kako su one integrisane u druge aspekte, kao što su ekonomija, razvojna istraživanja i tome slično. Tu kad pogledate da je to 68. mesto, to ne izgleda tako loše s obzirom na to da je 168 zemalja. Međutim, problem je u tome što većina tih zemalja koje se nalaze iza BiH nisu evropske zemlje. Prosto, poredimo se sa kategorijama izrazito nerazvijenih zemalja, a ne sa kategorijama srednje razvijenih zemalja, što bi nekako trebalo da bude slučaj. Sve zemlje iz regiona su na mnogo boljim mestima od Bosne i Hercegovine, a o evropskim državama da i ne govorim. To znači da je BiH veoma, veoma daleko od nekog evropskog proseka kome bismo trebali da težimo. Umesto toga, vi imate situaciju da kad gledate te liste, vidite da uglavnom Bosnu okružuju ili države koje su trenutno u oružanom konfliktu, pa znači da je kod njih situacija veoma loša i veoma loše utiče na bilo koji razvoj, ili se radi o izrazito siromašnim državama koje stagniraju već godinama. Svi znamo da razvoj novih tehnologija jeste nešto što nam pomaže da budemo konkurentni, što nam pomaže da nam privreda ide ukorak sa bilo kakvim ekonomskim trendovima. Ako nemamo tu neku perspektivu, da možemo da razvijamo nauku, istraživanja, pogotovo u tim oblastima, praktično primenjivim, to je loš znak za sveukupnu ekonomiju, ne samo za aspekt nauke i istraživanja.
Slične rezultate, BiH je zabilježila i u UNESCO-vom Globalnom indeksu inovacija, prema kojem zauzima 116. mjesto prema ulaganju u razvojna istraživanja, od ukupno 143 zemlje. Još lošije je ocijenjeno korištenje novih tehnologija u javnoj sferi (e-participacija), gdje je BiH pri samom dnu liste, na 129. mjestu.
Što se tiče obrazovanja, još uvijek postoje 34 “ tzv. “dvije škole pod jednim krovom” a čak 15% stanovništva u BiH je nepismeno. Ipak, za veliki broj indikatora koji govore o stanju u bh. obrazovnom sistemu, ne postoje podaci, navodi se u analizi Udruženja “ Zašto ne”
„To je direktan rezultat rasparčanog obrazovnog sistema u BiH, u kojoj postoji 10 kantonalnih i dva entitetska ministarstva, a takvog ministarstva nema na nivou države. Imate dvanaest različitih obrazovnih politika koje nemaju dodirnih tačaka, ne sarađuju, ne funkcionišu zajedno. Nemate onda uopšte niti statistike, niti validna istraživanja o tome kako kotiraju naši đaci ili studenti i studentkinje u odnosu na đake iz drugih država, zato što Bosna i Hercegovina u svom obrazovanju nema adekvatne podatke. To vam isto tako govori, na najbolji način, o tome u kakvom je stanju bh. obrazovni sistem”, komentariše Cvjetičanin.
RSE: Bh. univerziteta nema na UNESCO-voj listi najznačajnijih svjetskih univerziteta, navodi se u analizi “Istinomjera”.
Cvjetičanin: To je još jedan pokazatelj koliko zapravo sistem obrazovanja BiH iskače iz evropskih i svetskih tokova. Na UNESCO-voj listi univerziteti se rangiraju tako što se gleda da li tri najveća i najuticajnija univerziteta u državi uopšte ulaze na listu najpriznatijih ili najuticajnijih svetskih univerziteta. Mi nemamo nijedan koji se nalazi na toj listi, znači, uopšte nismo rangirani na njoj. Ne postojimo... Isto tako smo ponovo uglavnom u okruženju država, koje su u jako teškoj situaciji. Mislim da, pored Bosne i Hercegovine, još samo jedna država u Evropi nije na toj listi.
Inače, na rang-listi visokoškolskih ustanova za 2014. godinu koju je objavio portal "Webometrics", Univerzitet u Sarajevu je najbolje rangirani bh. univerzitet i zauzima tek 1970. mjesto.
Analiza “Istinomjera” takođe obuhvata poglavlja “Pravna država” i “Stanje ljudskih prava”. Postoji razlog za ovako odabrane teme, kaže Tijana Cvjetičanin.
“Teme koje smo imali priliku da pročitamo u svim programima vladajućih stranaka i ono što smo mi do sada radili, jeste da pratimo neke indikatore unutar države, koliko su ispunili ili nisu ispunili ta obećanja. Međutim, u ovom slučaju smo prosto hteli da vidimo kako to izgleda spolja, s aspekta međunarodnih analiza, šta su te četiri godine prošlog mandata donele. I rezultati su – kao i ovi unutrašnji – loši. E, sad, šta će i kako će nove vlasti, kada budu formirane na svim nivoima, raditi, videćemo. Naše iskustvo do sad je prilično negativno, jer već u dva protekla mandata imamo ispod pet posto ispunjenih obećanja. Za nadati se da će to biti drugačije ovog puta, ali, mislim ipak, sa priličnom rezervom”, izdvaja Tijana Cvjetičanin.
