Evropski parlament mladih je udruženje koje djeluje u preko 30 evropskih zemalja. Namjera je zainteresovati mlade na aktivno sudjelovanje u političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim sferama društva. O osnivanju bosanskohercegovačkog ogranka govori inicijator Haris Kušmić:
„Ova ideja je podstaknuta zajedničkim istraživanjem mojih prijatelja i kolega kada smo shvatili da Evropski parlament mladih postoji u gotovo svakoj evropskoj državi, čak i na Kosovu, pod posebnim uvjetima, dok u Bosni i Hercegovini ne postoji. Na osnovu tih informacija mi smo shvatili da je poražavajuća stvar da mi nemamo jednu organizaciju evropskog karaktera koja može pomoći mladima u BiH i odlučili smo da vidimo šta možemo uraditi da je pokrenemo.“
Parlament je zamišljen kao nestranačka platforma koja podržava političke debate o raznim pitanjima. Pored državnih sesija predviđen je i rad komiteta od kojih svaki obrađuje određenu temu.
„Komitet za energiju, komitet za vanjske poslove, komitet za ekonomiju i slično. Svaki komitet je zadužen da napravi rezoluciju koja se tiče te glavne teme sa svog stajališta. Prelazi se na generalnu skupštinu, gdje svaki komitet izlaže svoju rezoluciju, koja se može ili u potpunosti prihvatiti, ili u potpunosti odbiti, ili usvojiti sa određenim amandmanima. U konačnici, sve te rezolucije koje su usvojene, koje se tiču relevantne teme za državu u kojoj se te sesije održavaju, šalju se bitnim institucijama, što domaćim, što stranim, i na neki način predstavljaju glas mladih ljudi vezan za određeno političko ili društveno pitanje u Bosni i Hercegovini.“
Zaključke koje usvoje mladi parlamentarci u BiH, ovdašnji političari nisu dužni provesti. Međutim, isti se prosljeđuju i evropskim parlamentarcima, ističe Haris Kušmić:
„Mi već imamo podršku od čelnih ljudi Evropske unije koji uvijek govore kako im poprilično znači što dobijaju takve stvari od mladih. Još bitnije je što će mladi imati priliku da iskažu svoj stav i to na kvalitetan i konstruktivan način. Sada, bojim se da političari u nekom bližem periodu to neće usvojiti u potpunosti, ali – nama je cilj da oni vide šta mladi zapravo misle i da imaju platformu kojoj mogu da vjeruju.“
Bh. incijatori Evropskog parlamenta mladih kontaktirali su glavni ured u Berlinu i dobili konkretne korake koje treba preduzeti kako bi i Bosna i Hercegovina mogla osnovati ovo tijelo.
„Ili ovdje ili tamo, dobićemo zvanično kandidatski status. Šta to znači? Kandidatskim statusom mi dobijamo period od godinu dana u kojem moramo da ispunimo određene stvari koje se od nas zahtijevaju. Između ostalog, naš glavni fokus je organizovati neke nacionalne sesije u tih godinu dana, i moramo, naravno, održati stabilnost organizacije i slično.“
Haris Kušmić, student ekonomije, navodi da na budućim državnim sesijama Evropskog parlamenta mladih može učestvovati bh. omladina starosne dobi između 16 i 19 godina.
„A što se tiče finansiranja, pošto smo tek krenuli, još nismo sigurni na koji način ćemo osigurati punu finansijsku stabilnost, jer tu nije samo problem sa našom organizacijom i NGO sektorom. Jedan od načina je očigledno članarina za članove organizacije, koja je vrlo mala i simbolična. Drugi način je vjerovatno podrška domaćih institucija, i naravno, podrška međunarodnih institucija i ambasada u Bosni i Hercegovini."
Jedan od primarnih ciljeva ove platforme je podizanje svijesti o evropskim pitanjima, te motivacija mladih da postanu aktivni građani uključeni u evropska pitanja i druge teme. Zahvaljujući svojim aktivnostima, Evropski parlament mladih omogućuje sticanje dugoročnih vještina, poput timskog rada, javnog nastupa i znanja stranih jezika.
„Ova ideja je podstaknuta zajedničkim istraživanjem mojih prijatelja i kolega kada smo shvatili da Evropski parlament mladih postoji u gotovo svakoj evropskoj državi, čak i na Kosovu, pod posebnim uvjetima, dok u Bosni i Hercegovini ne postoji. Na osnovu tih informacija mi smo shvatili da je poražavajuća stvar da mi nemamo jednu organizaciju evropskog karaktera koja može pomoći mladima u BiH i odlučili smo da vidimo šta možemo uraditi da je pokrenemo.“
Parlament je zamišljen kao nestranačka platforma koja podržava političke debate o raznim pitanjima. Pored državnih sesija predviđen je i rad komiteta od kojih svaki obrađuje određenu temu.
„Komitet za energiju, komitet za vanjske poslove, komitet za ekonomiju i slično. Svaki komitet je zadužen da napravi rezoluciju koja se tiče te glavne teme sa svog stajališta. Prelazi se na generalnu skupštinu, gdje svaki komitet izlaže svoju rezoluciju, koja se može ili u potpunosti prihvatiti, ili u potpunosti odbiti, ili usvojiti sa određenim amandmanima. U konačnici, sve te rezolucije koje su usvojene, koje se tiču relevantne teme za državu u kojoj se te sesije održavaju, šalju se bitnim institucijama, što domaćim, što stranim, i na neki način predstavljaju glas mladih ljudi vezan za određeno političko ili društveno pitanje u Bosni i Hercegovini.“
Zaključke koje usvoje mladi parlamentarci u BiH, ovdašnji političari nisu dužni provesti. Međutim, isti se prosljeđuju i evropskim parlamentarcima, ističe Haris Kušmić:
„Mi već imamo podršku od čelnih ljudi Evropske unije koji uvijek govore kako im poprilično znači što dobijaju takve stvari od mladih. Još bitnije je što će mladi imati priliku da iskažu svoj stav i to na kvalitetan i konstruktivan način. Sada, bojim se da političari u nekom bližem periodu to neće usvojiti u potpunosti, ali – nama je cilj da oni vide šta mladi zapravo misle i da imaju platformu kojoj mogu da vjeruju.“
Bh. incijatori Evropskog parlamenta mladih kontaktirali su glavni ured u Berlinu i dobili konkretne korake koje treba preduzeti kako bi i Bosna i Hercegovina mogla osnovati ovo tijelo.
„Ili ovdje ili tamo, dobićemo zvanično kandidatski status. Šta to znači? Kandidatskim statusom mi dobijamo period od godinu dana u kojem moramo da ispunimo određene stvari koje se od nas zahtijevaju. Između ostalog, naš glavni fokus je organizovati neke nacionalne sesije u tih godinu dana, i moramo, naravno, održati stabilnost organizacije i slično.“
Haris Kušmić, student ekonomije, navodi da na budućim državnim sesijama Evropskog parlamenta mladih može učestvovati bh. omladina starosne dobi između 16 i 19 godina.
„A što se tiče finansiranja, pošto smo tek krenuli, još nismo sigurni na koji način ćemo osigurati punu finansijsku stabilnost, jer tu nije samo problem sa našom organizacijom i NGO sektorom. Jedan od načina je očigledno članarina za članove organizacije, koja je vrlo mala i simbolična. Drugi način je vjerovatno podrška domaćih institucija, i naravno, podrška međunarodnih institucija i ambasada u Bosni i Hercegovini."
Jedan od primarnih ciljeva ove platforme je podizanje svijesti o evropskim pitanjima, te motivacija mladih da postanu aktivni građani uključeni u evropska pitanja i druge teme. Zahvaljujući svojim aktivnostima, Evropski parlament mladih omogućuje sticanje dugoročnih vještina, poput timskog rada, javnog nastupa i znanja stranih jezika.