U mjestu Salakovac, oko 15 kilometara sjeverno od Mostara, uz prigodnu svečanost otvoren je prvi državni Readmisioni centar za prihvat bh. državljana koji su, u okviru Daytonskog sporazuma ili sporazuma o readmisiji, obavezni se vratiti u Bosnu i Hercegovinu.
Uspostavljanje centra za readmisiju podržali su Švicarska i Lihtenštajn.
Centar za readmisiju otvoren je u dijelu Izbjegličkog centra i njegov kapacitet je 100 osoba, koje će u tom centru, ako to bude potrebno, nakon ulaska u Bosnu i Hercegovinu boraviti najviše 30 dana.
„Osnovni značaj otvaranja ovog centra je ispunjavanje uvjeta iz Mape puta i ispunjavanje uvjeta za bezvizni režim kada je u pitanju Bosna i Hercegovina“, naveo je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Damir Ljubić.
U Ministarstvu sigurnosti BiH kažu kako sada postoje uslovi za humaniji prihvat i bolju reintegraciju povratnika, bh. državljana, kada se vrate u zemlju.
„Do otvaranja ovog Centra, mi smo jednostavno bili u situaciji da državljane BiH, bez obzira da li imali oni nekakav smještaj ili nemali nikakav smještaj, da prihvatimo na graničnom prelazu u BiH i da se oni poslije toga sami snalaze“, kazala je pomoćnica ministra sigurnosti, Murveta Džaferović.
Džaferović je istakla kako Readmisioni centar nije namijenjen osobama koje su iz Bosne i Hercegovine otišle nakon uvođenja bezviznog režima, zatražile azil, pa nisu uspjele.
„Mi imamo u povratcima osobe koje su otišle prije 20 godina, osobe koje su rođene negdje u inostranstvu, pa ovdje nemaju nikoga, tako da je otvaranje ovog Centra veoma bitno za implementaciju sporazuma o readmisiji“, navodi ona.
Švicarska je uspostavu Readmisionog centra podržala jer želi pomoći BiH u prijemu i integraciji bh. državljana koji se vraćaju u zemlju.
Migraciono partnerstvo je dvosmjeran put, smatra ambasador Švicarske u BiH, André Schaller.
„Ono takođe znači da vlasti BiH nastavljaju preduzimati efikasne mjere protiv bilo kakve zloupotrebe bezviznog režima“, istakao je Schaller.
Kapacitet jedne sobe u tek otvorenom Readmisionom centru je tri osobe, kaže upravnik Centra, Edin Denjo.
„Oni imaju prostoriju za korištenje, imaju dnevni boravak, kuhinju i WC muški i ženski“, naveo je Denjo.
Uspostavljanje centra za readmisiju podržali su Švicarska i Lihtenštajn.
Centar za readmisiju otvoren je u dijelu Izbjegličkog centra i njegov kapacitet je 100 osoba, koje će u tom centru, ako to bude potrebno, nakon ulaska u Bosnu i Hercegovinu boraviti najviše 30 dana.
„Osnovni značaj otvaranja ovog centra je ispunjavanje uvjeta iz Mape puta i ispunjavanje uvjeta za bezvizni režim kada je u pitanju Bosna i Hercegovina“, naveo je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Damir Ljubić.
U Ministarstvu sigurnosti BiH kažu kako sada postoje uslovi za humaniji prihvat i bolju reintegraciju povratnika, bh. državljana, kada se vrate u zemlju.
„Do otvaranja ovog Centra, mi smo jednostavno bili u situaciji da državljane BiH, bez obzira da li imali oni nekakav smještaj ili nemali nikakav smještaj, da prihvatimo na graničnom prelazu u BiH i da se oni poslije toga sami snalaze“, kazala je pomoćnica ministra sigurnosti, Murveta Džaferović.
Džaferović je istakla kako Readmisioni centar nije namijenjen osobama koje su iz Bosne i Hercegovine otišle nakon uvođenja bezviznog režima, zatražile azil, pa nisu uspjele.
„Mi imamo u povratcima osobe koje su otišle prije 20 godina, osobe koje su rođene negdje u inostranstvu, pa ovdje nemaju nikoga, tako da je otvaranje ovog Centra veoma bitno za implementaciju sporazuma o readmisiji“, navodi ona.
Švicarska je uspostavu Readmisionog centra podržala jer želi pomoći BiH u prijemu i integraciji bh. državljana koji se vraćaju u zemlju.
Migraciono partnerstvo je dvosmjeran put, smatra ambasador Švicarske u BiH, André Schaller.
„Ono takođe znači da vlasti BiH nastavljaju preduzimati efikasne mjere protiv bilo kakve zloupotrebe bezviznog režima“, istakao je Schaller.
Kapacitet jedne sobe u tek otvorenom Readmisionom centru je tri osobe, kaže upravnik Centra, Edin Denjo.
„Oni imaju prostoriju za korištenje, imaju dnevni boravak, kuhinju i WC muški i ženski“, naveo je Denjo.