Premda ima pomaka u oporavku bh. ekonomije kako to vidi MMF, to ne prate prihodi u budžetima - upozorili su predstavnici ovog tijela koji borave u BiH u okviru četvrtog pregleda po stand-by aranžmanu. Vlasti u BiH ne smiju dozvoliti da zemlja ostane bez novca MMF-a jer bi to sasvim sigurno značilo krah za bh privredu. Zbog toga gotovo šokonatno zvuči da je u situaciji kada bi se trebao štedjeti svaki dinar, zbog bahatog odnosa i neodgovornosti, BiH ostala bez vrijednih kreditnih sredstava EU. Suočavanje sa stvarnošću put je kojim bi BiH trebala ići, slažu se analitičari, a to je postupni prestanak novih zaduživanja, korištenje novca za produktivne stvari, i posebno korištenje besplatnog novca kao što su sredstva EU-a, koja se za BiH sve češće uskraćuju. Također, treba presjeći i predizborno zavlačenje ruke u državne džepove.
Pomaka u oporavku ekonomske aktivnosti ima u BiH, no to ne prate prihodi u budžetima, upozoreno je nakon sastanaka delegacije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom
Veliki dio ciljeva zacrtanih u junu 2013. ispunjen je i ispoštovan, no u MMF sada očekuje izvršenje budžeta za tekuću i planiranje za narednu godinu, a što je zbog deficita u budžetima dovedeno u pitanje.
"Izvršenje ciljeva postavljenih u sklopu stand-by aranžmana je veoma dobro proteklo u oba entiteta, a prilično dobro napreduju i reforme u okviru programa. Ekonomija pokazuje znake oporavka, a i povećana je industrijska proizvodnja. Ipak, pred nama su značajni izazovi, posebno kada je u pitanju izvršenje budžeta za 2013. i planiranje onih za 2014", naveo je šef Misije MMF-a za BiH Ron Van Roden.
Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Misiju MMF i njenog prvog čovjeka je, kaže, upoznao s onim šta se dešava s globalnim fiskalnim okvirom.
“Iskrena nada da će još idući tjedan globalni fiskalni okvir biti usvojen i to će otvoriti prostor da u veoma kratkom vremenu usvojimo dokument okvirnog proračuna na nivou države. To bi dovelo do relaxa i do lakšeg usvajanja entitetskih i proračuna svih nižih nivoa vlasti”, nada se Bevanda.
Vjekoslav Bevanda
Oko 94,1 miliona KM. bit će dostupno zaključenjem četvrtog pregleda po stand by aranžmanu, ali:
“Naredna godina je izborna. Moramo osigurati da ono što su vlade uspjele uštedjeti tokom fiskalne konsolidacije ne bude izgubljeno tokom naredne godine" poručuje Ron Van Roden
Vlasti u Bosni i Hercegovini ne smiju dozvoliti da ostanu bez novca MMF-a jer bi to sasavim sigurno značio krah za bh privredu . Različita istraživanja kažu da je Bosna i Hercegovina trenutno zadužena oko 8 milijardi maraka, iako je gornja granica zaduženosti dvije milijarde.
Od tog iznosa, 4,6 milijardi duguje Republika Srpska, a Federacija BiH 4,3 milijarde KM.
Zadužuje se BiH, zadužuju se entiteti, kantoni, općine, gradovi, poduzeća i sami građani. Na žalost, tek 10 posto zaduženja odnosi se na stimuliranje privrednog razvoja, dok je ostatak namijenjen pokrivanju budžetskih deficita, odnosno javnoj potrošnji glomazne administracije.
Profesorica Azra Hadžiahmetović, zastupnica u državnom parlamentu kaže da vlast u BiH nema ni volju ni plan da zemlju izvuče iz ekonomskog kolapsa.
“Ima dovoljno stručnih ljudi i dovoljno potencijala, ali, nažalost, nema dovoljno političke volje kod ključnih sudionika na političkoj sceni u BiH, dakle onih koji i nose odgovornost za trenutno stanje stvari, da se suoče sa ekonomskom situacijom. Ne postoji dovoljno ni političkog konsenzusa niti filinga o opštem interesu. To je ono ključno što nedostaje u neophodnom startu da se suočimo sa posljedicama teškog ekonomskog i socijalnog stanja“, ocjenjuje Hadžiahmetović.
Duljko Hasić
Na nerad vladajuće strukture upozorava i ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.
“Vlasti BiH gotovo da nisu ništa uradile na tri neophodna cilja koja su trebali poduzeti. To su finansijska konsolidacija, pokretanje neophodnih ekonomskih i političkih reformi i privlačenje stranih investicija. Neminovno je kresanje ogromne potrošnje koja ide skoro do 50 posto od ukupnog GDP-a“,upozorava Hasić.
U svemu navedenom gotovo nevjerovatno zvuči da u situaciji kada bi se trebao štedjeti svaki dinar, upravo zbog bahatog odnosa i nedgovorosti, BiH ostala bez vrijednih kreditnih sredstava EU, dok je čak pet projekat IPR koji su trebali pomoći unapređenju malog i srednjeg poduzetništva i poljoprivrede suspendirano.
Postavljen je još jedan rok 1. oktobra kada će u Briselu biti održan još jedan sastanak vladajućih lidera sa zvaničnim Brisleom.
"Evropska komisija je morala da otkaže dva ranije suspendovana projekta u oblasti poljoprivrede, zbog neuspjeha vlasti u BiH da se dogovore o strukturama za usmjeravanje finansijske pomoći EU za poljoprivredu i ruralni razvoj (IPARD). Nepostojanje sporazuma o provođenju projekta ne znači samo gubitak više od pet miliona eura za dva pomenuta projekta. To, takođe, onemogućava blagovremeno uspostavljanje struktura za usmjerevanje budućih fondova EU za razvoj ruralnih područja u BiH. Odbor za praćenje IPA-e je dao Bosni i Hercegovini vremena do 1. oktobra ove godine da postigne sporazum o još pet projekata ukupne vrijednosti od devet miliona eura. To uključuje dva projekta za podršku malim i srednjim preduzećima i turizmu 4.5 miliona eura, dva planirana projekta za jačanje socijalne uključivosti tri miliona eura i jedan trenutni projekat za jačanje Nacionalnog procesa planiranja u BiH OKO 1.5 miliona eura“, kaže Jamila Milović-Halilović, portparolka specijalnog predstavnika EU u BiH.
Suočavanje sa stvarnošću put je kojim bi BIH trebala ići, slažu se analitičari, a to je postupni prestanak novih zaduživanja, korištenje novca za produktivne stvari, i posebno korištenje besplatnog novca kao što su sredstva EU-a, koja se Bosni I Hercegovini sve češće uskraćuju
Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88, Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.
