Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Barak Obama, simbol nove nade, ideje i promjene bez premca je za stanovnike Federacije Bosne i Hercegovine taj koji dominira u poređenju s predsjednikom Ruske Federacije, Vladimirom Putinom.
Prvi afroamerički a 44. po redu predsjednik, borac za prava manjina, u Bosni i Hercegovini je još od pobjede na izborima favorit u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH. Dobio je i liniju odijela nazvanu Obama, koje radi tvornica konfekcije Borac iz Travnika.
"On je nasmijan, mlad, spreman da sve svjetske izazove primi na svoja leđa i da ih riješi. Jedan optimizam, jedna spremnost, jedna snaga, koja je zračila iz gospodina kojeg mi tačno nismo ni znali, koji se zvao Barak Obama. Donio je optimizam svima nama koji želimo da svijet bude još ljepši i što uređeniji", kaže Ahmet Čurić, direktor marketinga Borca.
I dok ljubav prema Obami cvjeta i u industrijskoj sferi, Putin nije bio te sreće, iako u Republici Srpskoj upravo njega vide kao predsjednika svijeta.
Posljednja dešavanja u Ukrajini uticala su u dobroj mjeri i na političku polarizaciju u zemlji, čak i kod zastupnika u Parlamentu BiH. Slavko Jovičić, zastupnik SNSD Milorada Dodika, govoreći o putu BiH prema NATO–u, ne skriva potporu Putinu.
"I ne želim da BiH bude Ukrajina, gdje će interese braniti neko iz SAD-a, koji nisu ni blizu tu. Ono što je nekada bilo i NATO pakt bio važan, bio je bipolarni sistem, gdje su samo Amerikanci određivali ko će šta uraditi. Danas, hvala Bogu nije tako. Kako god ko shvatio, bratska Rusija je stala na noge", kaže Jovičić.
Podrška jednom ili drugom u BiH zavisi upravo od nacionalnog ključa jer se i nacionalni interesi povezuju s potporom Rusiji ili SAD, kaže Vlastimir Mijović, politički analitičar i bivši dopisnik iz Moskve.
"Ovo je bila interesantna analiza ovih dana Galupovog instituta, koja je pokazala da 49 posto građana BiH smatra SAD agresivnom zemljom, koja ne utiče plodonosno na svjetske procese. Po mom sudu, vjerovatno je bošnjačka i hrvatska populacija ta koja podržava i SAD i Obamu i njihovu politiku, dok opet pripadnici srpske nacije više navijaju za Rusiju i Moskvu", smatra Mijović.
Barak Obama
"Obama je lider koji dugo vodi jednu dobro uređenu državu, dok je Putinu palo u zadatak da od jedne države u rasulu pravi novu, sa novim sistemom, uvodeći je u kapitalizam i neke sasvim druge stvari koje nisu praktikovane u toj zemlji. Iz tog proističu i odlike koje oni moraju da imaju", kaže on.
"Vidimo da je Putin znatno agresivniji, da je mnogo važniji u svojoj zemlji, nego što je to Obama u SAD-u. Posljednja riječ u Rusiji je uvijek Putinova. Sumnjam da je Obamina i u pola slučajeva, kada se radi o važnim stvarima. Tamo postoje jako dobro uređene službe, u kojima predsjednik ima ulogu koordinatora. Što se tiče Putina, vrlo je teško reći kakav je on lider. On je pokazao da je moćan lider, odnosno onaj koji može pod svoju ruku da stavi kompletan sistem i cijelu zemlju koju vodi. Drugo je pitanje da li je vodi dobro", tvrdi Mijović.
Iako je za bosanskohercegovačke prilike sasvim prirodna polarizacija na pristalice i protivnike Rusije i SAD, odnosno Putina i Obame, činjenica je da mnogo značajniju ulogu u bosanskohercegovačkoj političkoj stvarnosti ima američka administracija.
Također SAD posvećuju mnogo veću pažnju stanju u BiH, a u prilog tome ide i činjenica da je BiH posjetio američki predsjednik Bil Klinton, a u nekoliko navrata zemlju su posjetili i potpredsjednik SAD Džozef Bajden, te državni sekretar Hilari Klinton. Iz Rusije u BiH nije bilo posjeta visokorangiranih zvaničnika.
