Tridesetpetogodišnji ruski državljanin od oktobra prošle godine u Bosni i Hercegovini traži zaštitu, jer se, kako kaže, zbog svog političkog mišljenja i straha od mobilizacije za ratovanje u Ukrajini, ne smije vratiti u Rusiju.
Ovog Rusa iz okoline Groznog, glavnoga grada ruske republike Čečenije, Moskva traži putem INTERPOL-ove potjernice, a tereti ga za sudjelovanja u ilegalnim vojnim formacijama u Siriji.
Iako je BiH odbila izručiti ga Rusiji, postoji mogućnost njegovog protjerivanja, jer Služba za poslove sa strancima tvrdi da predstavlja opasnost za BiH.
On je jedan od najmanje četiri osobe s ruskim državljanstvom koje su, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), u identičnoj situaciji i od kojih neki traže zaštitu od BiH.
Prema informacijama udruženja "Vaša prava", koje ih pravno zastupa, riječ je o osobama koje su protivnici režima Moskve ili se dovode u vezu s pokretom nepriznate čečenske republike Ičkerije ili vojnim formacijama u vezi s tim pokretom.
S druge strane, zvanični dokumenti ruskih institucija ih dovode u vezu s odlascima na ratište u Siriju i terorizmom.
Šta je prethodilo?
Pri ulasku u BiH u oktobru 2023, ruski državljanin, čiji je identitet poznat redakciji RSE, bio je uhapšen na Aerodromu Sarajevo zbog postojanja INTERPOL-ove potjernice.
U BiH je došao iz Turske, gdje je, kako kažu iz "Vaših prava", bio dio grupe Ičkerija, odnosno "vlade u egzilu" ove nepriznate čečenske republike koja se protivi režimu Moskve. Iz straha da ga Turska ne izruči Rusiji, odlučio je doći u BiH.
Taj 35-godišnjak kaže da se ne slaže s politikom režima u Rusiji i da ne želi da učestvuje u ratu u Ukrajini, a strahuje da će na to biti prisiljen ako bude vraćen u Rusiju.
"Zbog mog političkog mišljenja, vjere i nacionalnosti, u Rusiji više nije bilo sigurno za mene. Živio sam stalno u strahu i pod pritiskom", kaže ruski državljanin za RSE i dodaje da u slučaju deportacije u Rusiju strahuje za svoj život.
Sedam mjeseci nakon invazije na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022., ruski predsjednik Vladmir Putin naredio je mobilizaciju oko 300.000 ljudi. To je potaknulo egzodus stanovnika koji su bježali u inostranstvo.
Sud odbio izručenje, Služba za strance tvrdi da je prijetnja
RSE neće objaviti njegovo ime zbog sigurnosti ove osobe, iako su pojedine državne institucije BiH objavile njegov puni identitet.
Odmah nakon privođenja u BiH, ruski državljanin izveden je pred državni Sud koji mu je odredio privremeni pritvor zbog postojanja potjernice. Iz "Vaših prava" kažu da se čekala službena zamolba Rusije za izručenjem.
U međuvremenu je zatražio azil i zaštitu BiH. Nakon što je pušten iz privremenog pritvora, kao tražitelj azila, smješten je u azilantski centar.
U februaru ga je Sud BiH odbio izručiti Rusiji, jer je utvrđeno da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje. Konačnu odluku donijelo je Ministarstvo pravde BiH koje je u martu odbilo molbu Ruske Federacije za izručenje.
Iz Ministarstva pravde za RSE su rekli da je to učinjeno, jer je osoba već bila zatražila azil, kao i da zakon BiH ne dopušta izručenje ako je riječ o vojnim ili političkim krivičnim djelima.
Međutim, početkom aprila iz azilantskog centra u Delijašu, 30-ak kilometara južno od Sarajeva, ga odvodi Služba za poslove sa strancima u Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu koji je zatvorenog tipa, što znači da je, za razliku od situacije u Delijašu, kretanje strogo ograničeno.
Pravni zastupnici ruskog državljanina kažu da je to učinjeno nezakonito i kršeći prava njihovog klijenta za kojeg deset dana nisu znali ni gdje se nalazi niti su imali bilo kakav kontakt s njim.
Iz Službe za poslove sa strancima tvrde da je to učinjeno zbog informacije koju su dobili 5. aprila od nadležne bezbjednosne agencije da državljanin Ruske Federacije predstavlja prijetnju za javni poredak i nacionalnu bezbjednost BiH.
Ovo je učinjeno i pored činjenice da je Sud BiH 23. marta za "Vaša prava" pojasnio da je na osnovu činjenice da je ruskom državljaninu ukinut pritvor, kao i da je riječ o osobi koja treba međunarodnu zaštitu, ova pravosudna institucija "izdala naredbu za povlačenjem potjernice protiv potraživanog na teritoriju BiH".
Iz Interpola Sarajevo su za RSE naveli da ne mogu iznositi detalje o konkretnom slučaju, navodeći da je za informacije o povlačenju potjernice na teritoriji BiH nadležan Sud BiH koji je to i naredio.
Iz Suda su naglasili da se brisanje potjernice odnosi samo na teritorij BiH, ali da potraživani ostaje evidentiran u bazi INTERPOL-a za druge države, na što državni sud BiH ne može utjecati.
Uključen i Europski sud za ljudska prava
Nakon odvođenja u Imigracioni centar i nakon što je Ministarstvo sigurnosti BiH odbilo azil ruskom državljaninu, "Vaša prava" su se obratila Europskom sudu za ljudska za prava koji je od bh. vlasti zatražio da produži odluku o neizručenju ruskog državljanina do 23. aprila.
Europski sud za ljudska prava nije produžio novu mjeru za sprječavanjem protjerivanja, jer, kako kažu iz "Vaših prava", u BiH postoje pravni lijekovi koji se mogu iskoristiti.
No, Služba za poslove sa strancima pokrenula je novi postupak za protjerivanje ruskog državljanina, jer, prema tajnim podacima, može predstavljati opasnost za BiH.
Ta služba je 19. aprila donijela rješenje da će biti protjeran iz BiH, a trenutno nema informacija o tome gdje će to biti.
Zakon o strancima BiH ne navodi precizne rokove za protjerivanje, a predviđa da ne smije biti prisilnog vraćanja u zemlju u kojoj bi život ili sloboda bili ugroženi zbog rase, vjere, nacionalnosti ili političkog mišljenja.
Osim države porijekla, Zakonom su predviđene mogućnosti povratka u državu iz koje je stranac došao u BiH ili u državu koja ga prihvaća.
Udruženje "Vaša prava" je uložilo žalbu na rješenje o protjerivanju, taj proces je u toku i kažu da je ostavljena i mogućnost da se ponovno obrate Evropskom sudu za ljudska prava.
"Hoće da ga protjera naša država. Nije nam jasno kako je osoba za koju je odlučeno da nisu ispunjeni uvjeti za izručenje, sad treba biti protjerana. Služba za poslove sa strancima to donosi na osnovu informacija OSA-e, a nemamo nikakve informacije o tome šta se navodi u tim tajnim podacima", kaže Nina Velić, pravna savjetnica u udruženju.
Ako njihov branjenik bude protjeran iz BiH, kaže da postoji opasnost da će postati dostupan ruskim organima, što znači da će biti u opasnosti.
"Također, dok ga u BiH drže u pritvoru, oni ponavljaju postupak koji su jednom prekršili i pojavljuju se informacije da je sad prijetnja, a nije to bio. Provjeren je kad je tražio azil, provjeren je kad je odbijeno izručenje", ističe ona.
Oprečne informacije Rusije i "Vaših prava" o potraživanom Rusu
Podaci Antiterorističke komisije Groznog ime ruskog državljanina dovode u vezu s odlascima na strano ratište u Siriju, ne navodeći s kojim vojnim formacijama ga povezuju.
No, u komunikaciji s RSE on nijednom nije spomenuo zbog čega ga Rusija traži i šta mu se stavlja na teret. Negira da je ikad boravio u Siriji.
Pravni zastupnik udruženja "Vaša prava" navodi da je njihov branjenik protivnik režima ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Iz udruženja kažu da je "Sud BiH iz povjerljivih i pouzdanih izvora Državne agencije za istrage i zaštitu BiH dobio informaciju da se organizacija sa kojom se potraživani dovodi u vezu nije na listi terorističkih organizacija Ujedinjenih naroda".
Iz Suda BiH i SIPA-e do sada nisu potvrdili ovu informaciju niti odgovorili na pitanje RSE s kojom organizacijom se 35-godišnji ruski državljanin dovodi u vezu.
RSE je od organizacije "Vaša prava" dobio informaciju da je riječ o grupi "Ajnad Al-Kavkaz" ili "vojnici Kavkaza". Riječ je o pobunjeničkoj džihadističkoj organizaciji koja je djelovala na sjeveru Sirije, a koju su vodili Čečeni.
Formirana je 2015. godine oko ključne grupe boraca koji su se u Siriju probili sa Kavkaza od 2013. godine, prema Projektu za borbu protiv ekstremizma (CEP), neprofitnoj i nestranačkoj međunarodnoj političkoj organizaciji koja radi na borbi protiv prijetnje koju predstavljaju ekstremističke ideologije.
Grupa je, uglavnom, bila neovisna, ali se često borila uz manje frakcije i džihadistički Hajat Tahrir al-Šama (HTS) u ofanzivama protiv sirijskog režima i ruskih snaga. Grupa se sastojala, uglavnom, od Čečena, ali i stranih boraca iz drugih krajeva Kavkaza, Sirije i drugih zemalja.
U septembru 2016. postali su najveća islamistička grupa iz bivšeg Sovjetskog Saveza koja se borila u Siriji. U Rusiji je proglašena terorističkom organizacijom.
S druge strane, iz organizacije "Vaša prava" tvrde da je riječ o osobi koja je "član čečenske nepriznate republike Ičkerije".
"To su Čečeni koji se protive Ramzanu Kadirovu, predsjedniku Čečenije. Sve te koji se protive tom sistemu, Rusi odmah stave na INTERPOL, i po tom osnovu ih traži", kažu iz "Vaših prava".
Čečenska Republika Ičkerija bila je nezavisna od 1991. do 1999. godine, nakon raspada Sovjetskog saveza. Vojno je poražena od ruske vojske 1999. i uključena je u sastav Ruske Federacije kao Republika Čečenija.
Aktuelni lider Čečenije je Ramzan Kadirov koji podržava politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina.
BiH interesantna zbog bezviznog režima
Tridesetpetogodišnjak iz Groznog, koji je smješten u imigracionom centru u blizini Sarajeva, nije jedini Čečen koji je u posljednje dvije godine stigao u BiH, tragajući za zaštitom.
Grupa od 20-ak stanovnika te ruske republike stigla je krajem 2022. u Sarajevo, tvrdeći da žele izbjeći mobilizaciju i slanje na ukrajinsko ratište.
Planirali su ući u Hrvatsku i nastaviti put dalje ka zapadnim zemljama EU, te zatražiti azil.
No, iz Granične policije BiH su tada saopćili da "zloupotrebljavaju bezvizni režim" te da ne ispunjavaju uvjete za ulazak u BiH. Nakon toga su vraćeni u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.
Za dolazak u BiH ruskim državljanima nisu potrebne vize, s obzirom na to da BiH i dalje s tom zemljom primjenjuje bezvizni režim, prema Sporazumu iz 2013. godine.
Zbog napada na Ukrajinu, Evropska unija je u septembru 2022. ponovo uvela vize Rusima, koji su od 2007. imali olakšan ulaz u Uniju.
Nakon toga, nekoliko puta je od vlasti BiH tražila da politiku usklade s viznom politikom EU. No, bezvizni režim s Rusijom do danas nije ukinut zbog protivljenja predstavnika vlasti iz Republike Srpske, predvođenih Miloradom Dodikom, proruskim liderom tog bh. entiteta.
Iako se BiH formalno pridružila međunarodnim sankcijama koje su Rusiji uvedene zbog rata u Ukrajini, one nikada nisu "zaživjele", jer se tome u Vijeću ministara BiH protive ministri iz RS.
Koji su drugi aktualni slučajevi?
Osim 35-godišnjaka iz okoline Groznog, pravnici udruženja "Vaša prava" zastupaju još dvojicu ruskih državljana kojima je odbijen zahtjev za azil u BiH. Ove osobe tražene su po istom osnovu.
Za četvrtu osobu, u toku je ekstradicijski postupak pred Sudom BiH. Riječ je o Bashtuevu Iuladiju kojeg po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Moskva traži zbog sumnje za sudjelovanje u nezakonitim oružanim formacijama.
Iuladi se od augusta 2023. nalazi u ekstradicijskom pritvoru u državnom zatvoru BiH. Savezna služba za financijski nadzor Rusije Iuladija je 2017. stavila na popis "terorista", ne navodeći za to razloge.
Na stranici državne financijske obavještajne službe, koja djeluje pri Ministarstvu financija Kirgistana, objavljeno da je Iuladi, prema ruskim podacima, na listi ekstremista zbog odlaska u Siriji.
Zvanična Moskva je svojim vojnim snagama podržala sirijskog predsjednika Bašara Al-Asada, u 12-godišnjem ratu koji se vodio protiv opozicionih grupa u toj zemlji.
Tokom rata u Siriji, pojavili su se izvještaji o Čečenima bliskim Kremlju koji se bore na strani Bašara Al-Asada, dok su na ratište samoinicijativno odlazili i oni koji podržavaju opoziciju, odnosno pobunjenike u toj zemlji.
Više od 800 ruskih državljana je otišlo u Siriju i pridružilo se pobunjeničkim ili džihadističkim grupama, od kojih su neke proglašene terororističkim prema UN-u, navedeno je u izvještaju Soufan Centra iz 2014. godine.
Upozorenja o zloupotrebi Interpola
Rusija je proteklih godina optužena da sve više zloupotrebljava INTERPOL-ove crvene potjernice za hapšenje političkih protivnika.
Crvene potjernice omogućavaju policijama u 196 država članica te organizacije da surađuju u hapšenju i izručenju osobe koju traže vlasti u jednoj zemlji ili međunarodni sud.
Vijeće Evrope je u rezoluciji iz aprila 2017. potvrdilo da su neke su države proteklih godina zloupotrijebile Interpol u političke svrhe, za suzbijanje slobode izražavanja ili za progon političkih protivnika u inostranstvu.
U izvještaju koji je 2022. objavila fondacija The Heritage, navedeno da je "Rusija očiti primjer zemlje koja zloupotrebljava Interpol", te da je to dio Putinove kampanje protiv Zapada i onih koji se usude suprotstaviti njegovom režimu.
Rusko ministarstvo unutrašnjih poslova ograničilo je u martu 2023. ovlasti Interpola, dopuštajući mu da u Rusiji provodi samo operacije koje ono odobri.
Odluci je prethodila ocjena Moskve koja je Interpolovo djelovanje nazvala "neprijateljskim", optužujući ga za "špijunažu kroz pristup ruskim bazama podataka".
Suradnja na tekstu: Zakir Magomedov, Radio Slobodna Evropa Sjeverni Kavkaz
