Pravosudna komisija Brčko distrikta BiH podnijela je zahtjev za otkazivanje tendera nabavke roba-potrepština povodom odlaska na žalost u slučaju smrti za potrebe Pravosuđa Brčko distrikta BiH.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 18.maja potvrdio Dejan Nišić, portparol Pravosudne Komisije.
Zahtjev je podnesen Odjeljenju za stručne i administrativne poslove za javne nabavke Vlade Brčko distrikta BiH.
Pravosudna komisija u ovom gradu provodila je javnu nabavku u kojoj su tražili ponude od firmi za poklone za potrebe "odlaska na žalost u slučaju smrti", o čemu je RSE pisao 17. maja.
U ponudi su tražili kafu, šećer, keks napolitanke, sokove od narandže i borovnice, banane, limun i ukrasne vrećice.
Pravosudna komisija je samostalno nezavisno tijelo. Pruža administrativnu i logističku podršku pravosudnim institucijama u Brčko Distriktu.
Tender je prošle sedmice raspisan za potrebe Pravosudne komisije, Osnovnog suda, Pravobranilaštva i Kancelarije za pravnu pomoć Brčko distrikta.
Zahtjev je potpisao predsjednik komisije Safet Pizović koji za RSE izjavio kako ne vidi u tome ništa sporno, te da "nije nešto oko čega treba praviti problem".
Poništavanje tendera je tražio i gradonačelnik Esed Kadrić koji je optužio pravosudne institucije u tom gradu za zloupotrebu ovlasti.
Brčko distrikt ima gradonačelnika, Vladu, Skupštinu, te pravosuđe u okviru kojeg djeluju Osnovni i Apelacioni sud, Tužilaštvo, Kancelariju za pravnu pomoć i Pravobranilaštvo.
Zakon o javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini je usvojen 2004. godine, a deset godina kasnije donesen je novi zakon.
Njime je uređen sistem javnih nabavki i to na način da se definišu prava, dužnosti, odgovornosti i pravna zaštita učesnika u postupku javne nabavke. U okviru zakona su i nadležnosti Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine i Ureda za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine.
Prema ovom zakonu, postupak javne nabavke odnosi se na nabavku robe, usluga ili radova koje neka institucija nabavlja.
U slučaju da se dokaže zloupotreba tendera odgovornost prema ovom zakonskom rješenju ne snosi rukovodilac javne institucije, već institucija.
